HIDROAVIONI Krajem godine prvi letovi za naše otoke

Bude li sve  prema planu njemačke tvrtke European Coastal Airlinesa i njezina čelnika Klausa Dietera Martina, najdalje do kraja godine iz Splita, Dubrovnika, Šibenika, Zadra, Rijeke i Pule prema većim jadranskim otocima poletjet će prvi hidroavioni, čime će se otoci najtoplijeg mora u Europi uvezati u mrežu zračnih, kopnenih i morskih koridora Starog kontinenta.

- Mi smo spremni već ovog trena u prvoj fazi u pogon staviti najmanje šest zrakoplova amfibija koji bi veće gradove na jadranskoj obali povezali s najmanje devet otočnih destinacija. Prvi promotivni let bit će iz logističke baze u Splitu, po svoj prilici iz lučice Resnik, u Korčulu i Stari Grad na Hvaru.

U prvoj fazi, a to će se dogoditi, nadamo se, već ove godine, povezali bismo Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim pripadajućim otocima, a sjevernije Šibenik, Zadar, Rijeku i Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i drugim dalmatinskim otocima. Pritom bi za slijetanje i polijetanje naših hidroaviona koristili 30 morskih luka. To i jest ključni razlog da se ovakav projekt može realizirati isključivo sa središnjim vlastima u Zagrebu – kaže naš sugovornik.

On tvrdi da se ne radi o čisto komercijalnom potezu ECA koja je u Zagrebu utemeljila tvrtku-kćer s njemačko-hrvatskim kapitalom.

- Želimo uspostaviti morske “autoceste” koje će postati sastavnim dijelom europskih, kako kopnenih, tako i zračnih koridora. Danas turisti iz Njemačke, na primjer, brže stižu do Egipta, Tunisa, Turske i Grčke, nego do jadranskih otoka. Ubuduće će, recimo, gost iz Münchena za samo sat i pol stizati na Vis. Naš je plan da gosta iz zračne luke Resnik zrakoplovima, koji inače mogu polijetati i slijetati na tvrde piste i vodu, odmah prebacimo na Vis.

Do Visa bi letjeli samo 15 minuta. Prvotno su u našoj kombinaciji kao središnja logistička baza bile Divulje. Vojska, nažalost, nije voljna da tu svoju bazu prenamijeni u vojno-civilnu, pa smo se sada okrenuli lučici Resnik. Dakle, taj projekt gospodarski će ojačati turizam na otocima.

Pogotovo kad u drugoj fazi ove otoke povežemo i s talijanskim gradovima kao što su Brindisi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravenna, Bologna, Padova, Trst i Venecija. Recimo, iz Ancone do Malog Lošinja let traje samo 32, a od Pescare do Visa 42 minute. U predsezoni i posezoni tako možete očekivati eksploziju vikend-aranžmana za hrvatske otoke. Što se tiče lokalnog stanovništva, planiramo dva leta u tijeku dana: jutarnji i popodnevni – kaže+ Martin.

Promatranje i spašavanje

Tu se ne zaustavljaju ambicije Klausa Dietera Martina i njegovih poslovnih partnera. Žele da njihovi hidroavioni na Jadranu igraju i ključnu ulogu pri promatranju i spašavanju na moru.

Nažalost, prije toga moramo riješiti brojne administrativne prepreke, na čemu intenzivno radimo s Vladom Republike Hrvatske. Ohrabreni smo činjenicom da je ovaj naš projekt dignut na razinu od državnog značaja i da se u njegovu realizaciju uključilo čak pet različitih Vladinih ministarstava. Upravo smo obavili novu rundu razgovora u Vladi RH, gdje je kao “pojačanje” s nama bio i bavarski ministar gospodarstva, infrastrukture, prometa i tehnologije Martin Zeil – specijalno za Spektar otkrio je Klaus Dieter Martin.

Njemačko-hrvatski kapital

Njemačka strana, koja u prvoj fazi u gradnju vodenih zračnih luka i kupnju zrakoplova te stvaranje pouzdanog obalnog zračnog avioprijevoznika na Jadranu namjerava uložiti najmanje 31 milijun eura, inzistira kod Vlade da kompletne papire – od dozvola do koncesija – riješi na jednome mjestu, u Zagrebu.

- Ako bismo mi morali rješavati te dozvole na lokalnoj razini, ovaj projekt bi u startu bio osuđen na propast. Naprosto, nitko nema vremena godinama se natezati s takvim nečim. Drago nam je da su to razumjeli i u Vladi RH, gdje je dogovoreno da sve poslove objedini Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Želimo jednim ugovorom riješiti sve koncesije – kaže Martin.

Naglašava da ni on ni njegovi partneri nisu novi u ovom poslu.

- Već imamo jednu kompaniju koja s 35 zrakoplova operira na Maldivima. Radimo i u Kanadi. Imamo ponudu da još jednu kompaniju oformimo na Maldivima i u Indiji. U cjelini, procedura da se dobiju svi papiri za takav biznis prilično je kompleksna.

Međutim, u Kanadi je državna administracija kooperativna, izlazi u susret i traži rješenja da ovakva kompanija što prije profunkcionira jer vide korist za državu. U Hrvatskoj je situacija obratna. U prvi plan se stavljaju problemi, a tek onda razmišlja o općem interesu i koristi. Uz to, ljudi u vlasti se boje, stalno propituju probleme umjesto da ih usput rješavaju – pojašnjava Klaus Dieter Martin.

Što to, zapravo, European Coastal Airlines želi napraviti na Jadranu, a čime život na ovdašnjim, pogotovo dalmatinskim otocima, više neće biti isti kao do sada?

- Vjerujemo da će nam država dati dio tih ovlasti. Zajedno s Obalnom stražom sudjelovali bismo u tim poslovima, kao i javnim službama. Tako bismo olakšali životi stanovnicima najudaljenijih otoka koji su danas odsječeni. Međutim, ovaj infrastrukturni projekt, koji omogućuje dosad neviđenu mobilnost stanovnika i turista, ima širi značaj za razvoj cijele regije – od Hrvatske, preko Slovenije do Italije i Crne Gore te uopće ovog dijela Mediterana.

Donosimo novu kvalitetu u turističkoj ponudi. Riječ je o skupoj i vrlo traženoj ponudi koja dovodi novu, platežno sposobniju klijentelu na Jadran. Ugledna turistička agencija TUI tvrdi da će s tim gostima u Hrvatsku donijeti i novi stil u turizmu, koji je do sada bio nepoznat. Dovest će gosta koji u jednom danu želi uživati u čarima Dubrovnika, ali i Brijuna. Mi to možemo omogućiti – kaže naš sugovornik.

U projektu povezivanja jadranskih otoka sudjelovat će jedna njemačka državna banka i tamošnja kompanija LEHEL, koja će se uključiti u projektiranje i opremanje zračnih luka na vodi. Tvrtka “Aqua projekt” proizvodit će pontone, a nije isključeno da se u tu proizvodnju uključi i Goran Prgin, vlasnik NCP-a.
- Gradnja objekata bit će povjerena jednoj hrvatskoj kompaniji, a održavanje zrakoplova Švicarcima – kaže Klaus Dieter Martin.

Sjedište kompanije iz Zagreba u Split

U projekt su uključeni stručnjaci više kompanija – Lufthanse, Hapag Lloyd Airlinesa te više DHL logističara manjih regionalnih tvrtki.

- S obzirom na neiskustvo u hidroavionskom letenju i certificiranju u Hrvatskoj, ECA je predložila Hrvatskoj pomoć i suradnju u školovanju i osposobljavanju inspektora u stjecanju certifikata, dozvola letenja na hidroavionima i certificiranja prema standardima zapadnih zemalja. Piloti ECA imaju dugogodišnje iskustvo u letenju hidroavionima u Kanadi te razvijenu suradnju s njihovim zrakoplovnim vlastima.

I u Hrvatskoj očekujemo uspostavljanje suradnje kako bi se certificiranje ECA hidroavionskih operacija u Hrvatskoj provelo učinkovito, uz poštovanje svih sigurnosnih standarda, te omogućile operacije hidroavionima kao i u europskim zemljama – kaže Klaus Dieter Martin. Doznajemo da je projekt obalnog zračnog prometa već privukao popriličnu pažnju lokalnog stanovništva u smislu mogućeg zapošljavanja.

- Primili smo puno molbi ljudi koji će, najvjerojatnije, biti zaposlenici te nove kompanije – kaže Martin. Iako je sada sjedište kompanije u Zagrebu, kad ona počne s radom bit će prebačeno u Split. Za početak će tvrtka zapošljavati oko 125 radnika, uglavnom pilota, mehaničara, upravnog i chek-in osoblja.

Zrakoplov kao brod

Kad zapuše jugo ili bura, prizemljujemo zrakoplove. Tu važe ista pravila kao i za brodove. Ne smeta samo jak vjeetar, već i valovi. Prednost je jedino što se uvijek s druge strane otoka mogu naći uvale u koje je moguće sletjeti ili iz njih poletjeti.

- Za morsku zračnu luku potreban nam je prostor od 30×30 metara s nekoliko gatova. Inače, staza za polijetanje duga je 800 metara. Za slijetanje je osjetno manja. Morate znati da se radi o zrakoplovima koji, kad slete u more, zapravo imaju sve odlike broda.

Zbog toga su naši piloti istodobno i skiperi – pojašnjava Martin. Između jadranskih otoka i hrvatske obale letjeli bi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala tipa “de havilland twin otter DHC-6” koji mogu sletjeti i na tvrde piste.

Konkurencija trajektima

Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo iz zračne luke i Gruža. Iz Gruža do Korčule bi se letjelo 20 minuta, a karta stoji 43 eura. Split – Hvar: 12 minuta, karta 25 eura. Split – Korčula: 20 minuta, 43 eura. Rijeka – Mali Lošinj: 22 minute, 48 eura. Iz Šibenika bi se polijetalo iz brodske luke koja je još prije sedam godina testirana za takve letove.

Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastovo 25, a od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od 10 do 20 minuta. – Cijene letova su komercijalne, ali ako se karta naruči ranije, cijena je osjetno niža. Očekujemo da ćemo uz poticaje i subvencije od države, kakve se daju za brodske linije, cijene moći prepoloviti, te za građane svesti, u najgorem slučaju, na dvostruko više nego što su cijene prijevoza trajektom.

Marijan Džambo

Izvor: Slobodna Dalmacija



Protected with SiteGuarding.com Antivirus