Deseta obljetnica odlaska arheologa i pjesnika Nikše Petrića

Danas se navršava deset godina od odlaska prof. Nikše Petrića (18.10.1946. – 22.4.2010.), hrvatskog arheologa, povjesničara i pjesnika.

I sam autor nagrađene zbirke pjesama „Metamore“ (1971. g.), u svom znanstvenom radu iznimno je bio vezan uz baštinu književnika hvarskog kruga (Lucića, Hektorovića, Gazarovića i Biundovića), pisao je i o hrvatskim  srednjovjekovnim pjesnicima, a posebno je bio fasciniran životom Matija Ivanića i hvarskom bunom.

Kao arheolog radni vijek započeo je u Arheološkom kabinetu JAZU pod vodstvom arheologa Hvaranina Grge Novaka. U svom znanstvenom radu bavio se uglavnom hvarskim zavičajem, od neolitika i pretpovijesnih gradina preko proučavanja kasnoantičkih gradova do srednjovjekovnog urbanizma grada Hvara, problematike hvarske biskupije te sakralne i ladanjske arhitekture obalnih gradova. Najviše traga ostavio je u kasnoantičkoj i ranokršćanskoj arheologiji grada Hvara, a svojim hrabrim pristupom postavljao je nove i drugačije teorije naše povijesti i arheologije. Jedno od najvećih otkrića je dokument kojim se potvrđuje da je hvarsko kazalište funkcioniralo na katu Arsenala u drugoj polovici 17. stoljeća, pola stoljeća nakon utemeljenja.

Uz brojne znanstvene članke koje je objavljivao u časopisima i zbornicima te suautorstvo u nekoliko povijesnih izdanja, Nikša Petrić priredio je antologiju „Pjesni Hvara“ (2003.) i zbornik radova „Hvarsko kazalište“ (2005.).

Matica hrvatska Hvar i Književni krug Split posthumno su 2015. godine objavili zbirku njegovih sabranih studija i članaka “Zavičaju Hvaru”.

Dobitnik je javnog priznanja Grada Hvara 2008. godine, osobne nagrade za iznimne znanstvene rezultate ostvarene u arheologiji, povijesti i kulturi. Bio je počasni predsjednik Udruge Pjover iz Veloga Grablja, s kojom je ostvario plodnu suradnju kao autor i suautor tiskanih izdanja o Velom Grablju.

Njegova osobna biblioteka nalazi se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Hvar kao izdvojena zbirka Nikše Petrića koja je iznimno je obogatila arheološki i povijesni fundus knjiga te je dostupna svim zainteresiranim korisnicima.

 

Foto: Udruga Pjover

Facebook
WhatsApp
Twitter

POVEZANO