Službeni Glasnik br. 6/2018

Glasnik je dostupan za preuzimanje OVDJE


 

SLUŽBENI GLASNIK GRADA HVARA

 GODINA XXV.  BROJ 6.               Godišnja pretplata iznosi 1.000,00 Kn - plaća se na račun broj : 2500009-1815300001

Hvar, 13. srpnja 2018. godine

 

 

 

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15, 123/17) i članka ¬¬¬¬25. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“ broj: 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine donosi

 

P O S L O V N I K

Gradskog vijeća Grada Hvara

 

I. UVODNE ODREDBE

II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

-          Prava i dužnosti vijećnika

-          Postavljanje pitanja, traženje izvješća i podataka

-          Pravo na podnošenje prijedloga

-          Klubovi vijećnika

IV. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

-          Izbor predsjednika te prvog i drugog dopredsjednika Vijeća

-          Prava i dužnosti predsjednika Vijeća

-          Razrješenje i opoziv predsjednika Vijeća

V. RADNA TIJELA GRADSKOG VIJEĆA

-          Osnivanje, vrste i biranje članova radnih tijela

-          Način rada radnih tijela

VI. STALNA RADNA TIJELA GRADSKOG VIJEĆA

-          Odbor za Statut i Poslovnik

-          Odbor za financije i proračun

-          Odbor za predlaganje imena ulica i trgova

-          Odbor za urbanizam i prostorno uređenje

-          Odbor za razvoj i unapređenje turizma

-          – Odbor za uređenje i poboljšanje kopnenog i pomorskog prometa na području Grada     Hvara

-          Odbor za školstvo, kulturu i šport

-          Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja

-          Povjerenstvo za procjenu vrijednosti nekretnina

-          Odbor za ravnopravnost spolova

-          Odbor za protokol

VII. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA I UPRAVNIH TIJELA

VIII. AKTI GRADSKOG VIJEĆA

-          Vrste akata

-          Postupak donošenja odluka i drugih akata

-          Postupak podnošenja amandmana

-          Donošenje akata po hitnom postupku

-          Javna rasprava

IX. SAZIVANJE I TIJEK SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

-          Sazivanje sjednice

-          Javnost rada

-          Predsjedavanje i sudjelovanje u radu sjednice Vijeća

-          Otvaranje i tijek sjednice

-          Dnevni red

-          Usvajanje zapisnika i pitanja vijećnika

-          Tijek sjednice

-          Odlučivanje

-          Održavanje poslovnog reda na sjednici i stegovne mjere

-          Zapisnik

X. JAVNOST RADA

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

I. UVODNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim Poslovnikom se detaljno uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća Grada Hvara (u daljnjem tekstu: Vijeće) i to:

-          postupak konstituiranja Vijeća,

-          izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

-          prava i dužnosti vijećnika (u daljnjem tekstu: vijećnik),

-          prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

-          osnivanje radnih tijela Vijeća i izbor njihovih članova,

-          odnos Vijeća i gradonačelnika, te upravnog tijela,

-          akti Vijeća, te način i postupak donošenja akata u Vijeću

-          sazivanje, rad i tijek sjednice Vijeća,

-          javnost rada Vijeća,

-          te druga pitanja od značaja za rad Vijeća.

 

Riječi i pojmovi  korišteni u ovom Poslovniku koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

 

Članak 2.

 

Pojedina pitanja iz rada Vijeća koja nisu uređena ovim Poslovnikom Vijeće može urediti posebnim aktima.

 

II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA

 

Članak 3.

 

Konstituirajuću sjednicu otvara čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

 

Osoba iz stavka 1. ovog članka utvrđuje kvorum, predlaže Dnevni red sjednice u dijelu koji se odnosi na izbor radnih tijela koja se biraju na konstituirajućoj sjednici, predlaže članove Mandatne komisije te vodi sjednicu do verifikacije mandata članova Vijeća.

 

Nakon podnošenja izvješća Mandatne komisije i verifikacije mandata, a do izbora predsjednika Vijeća, sjednicu vodi predsjedatelj, a to je prvi izabrani član sa kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova, odnosno prvi slijedeći izabrani član s te kandidacijske liste ako članu koji treba predsjedati sjednicom mandat miruje ili nije nazočan sjednici.

 

Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova tada je predsjedatelj prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

 

Predsjedatelj iz stavka 3. i 4. ovog članka ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća u vezi s predsjedanjem konstituirajućom sjednicom, osim prekida, odgode, odnosno zaključenja i predlaganja dnevnog reda. U slučaju prekoračenja navedenih ovlasti predsjedanje nastavlja prvi izabrani član kandidacijske liste koja je druga po redu po broju dobivenih glasova.

 

Članak 4.

 

Na konstituirajućoj sjednici prvo se, na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 5 vijećnika,  iz kruga vijećnika bira Mandatna komisija koja se sastoji od predsjednika i dva člana. Mandatna komisija:

-          na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima izabranih vijećnika, te čuva liste izabranih vijećnika i njihovih zamjenika, kao i imena vijećnika istaknutih na listi pojedinih stranaka, na način predviđen zakonom,

-          izvješćuje Vijeće o mirovanju mandata vijećnika, te o zamjenicima koji umjesto njih počinju obavljati dužnost vijećnika, sukladno Zakonu o lokalnim izborima,

-          izvješćuje Vijeće o prestanku mandata vijećnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti, kao što i izvješćuje Vijeće da su ispunjeni uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

 

Ako Mandatna komisija ne postupi u smislu odredbi stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka, predsjednik Vijeća je ovlašten da na prvoj sjednici nakon primitka ostavke pojedinih članova ili cjelokupne Mandatne komisije, sam, uz pomoć još dva vijećnika koje bira Vijeće, izvrši odredbe iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka.

 

Članak 5.

 

Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima pristupa se verifikaciji mandata članova Vijeća davanjem svečane prisege na način da predsjedatelj iz članka 3. ovog Poslovnika izgovara tekst svečane prisege koji glasi:

 

»Prisežem da ću prava i obveze člana Gradskog vijeća Grada Hvara obnašati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Grada Hvara i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti člana Vijeća pridržavati Ustava, zakona i Statuta Grada te da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske.«

 

Nakon što predsjedatelj izgovori prisegu, svi članovi Vijeća zajednički izgovaraju riječ: »PRISEŽEM«, te pojedinačno svaki član Vijeća potpisuje tekst prisege i predaje je predsjedatelju.

 

Član Vijeća koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik člana Vijeća kada počinje obnašati dužnost člana Vijeća, polažu prisegu na prvoj narednoj sjednici nakon izvješća Mandatne komisije.

 

Članak 6.

 

U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika s liste kandidata kojoj je izabrani vijećnik pripadao.

 

Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s te stranačke liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka koja je predložila listu.

 

Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka, zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao vijećnik, a kojeg odredi ta politička stranka.

 

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

 

Ostavka se podnosi u pisanom obliku predsjedniku Vijeća, ili potpredsjedniku koji ga zamjenjuje, na način propisan odredbama zakona, Statuta Grada Hvara (u nastavku teksta: Statut) i ovog Poslovnika.

 

Članak 7.

 

Nakon verifikacije mandata i svečane prisege na konstituirajućoj sjednici Vijeća bira se Odbor za izbor i imenovanja.

 

Predsjednik i članovi ovog odbora biraju se iz kruga članova Vijeća, na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 1/3 vijećnika.

 

Odbor se sastoji od predsjednika i četiri člana. Odbor raspravlja o prijedlozima i predlaže izbor:

-          predsjednika i potpredsjednike Vijeća,

-          predsjednika i članove stalnih i povremenih radnih tijela Vijeća,

-          drugih dužnosnika i predstavnika Grada određenim zakonom, Statutom Grada Hvara i odlukama Vijeća.

 

Članak 8.

 

Nakon izbora Odbora za izbor i imenovanja na konstituirajućoj sjednici Vijeća biraju se predsjednik i prvi, odnosno drugi potpredsjednik Vijeća.

 

Predsjednika, odnosno prvog i drugog potpredsjednika Vijeće bira iz redova vijećnika  na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika.

 

Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen njihovim potpisom. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo jednog kandidata za predsjednika odnosno prvog i drugog potpredsjednika Vijeća.

Kada predsjednika i potpredsjednike Vijeća predlože i Odbor za izbor i imenovanje i 1/3 članova Vijeća, tada se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor i imenovanje.

 

Ako Vijeće ne prihvati prijedlog Odbora ili Odbor ne utvrdi prijedlog, pristupa se glasovanju o drugom prijedlogu za predsjednika odnosno potpredsjednike Vijeća.

 

Ako ovlašteni predlagatelj predloži više od jednog kandidata za predsjednika ili potpredsjednike Vijeća, tada se o kandidatima glasuje prema abecednom redu prezimena kandidata.

 

O predloženim kandidatima  glasuje se pojedinačno i javno, no glasovanje može biti i tajno ukoliko to predloži najmanje 5 vijećnika, a s tim prijedlogom se složi većina nazočnih vijećnika.

 

Kandidat je izabran ako je osvojio većinu glasova vijećnika.

 

Članak 9.

 

Vijeće je konstituirano izborom predsjednika i prvog potpredsjednika Vijeća, dok se drugi potpredsjednik, ukoliko nije predložen i izabran na konstituirajućoj sjednici, može birati na nekoj od sljedećih redovitih sjednica.

 

Po konstituiranju Vijeća izvodi se himna Republike Hrvatske.

 

Konstituiranjem Vijeća vijećnici stječu sva prava i dužnosti određena Ustavom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustav), zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

 

Članak 10.

 

Odmah po završetku konstituirajuće sjednice, predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti hitno sazivanje druge, redovne, sjednice Vijeća, koja se može održati odmah nakon konstituirajuće sjednice.

 

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

 

1. Prava i dužnosti vijećnika

 

Članak 11.

 

Vijećnik počinje obnašati dužnost vijećnika danom konstituiranja Vijeća, a zamjenik vijećnika danom prisegom nakon zaprimljene ostavke vijećnika ili zahtjeva za stavljanje mandata u mirovanje.

 

Mandatna komisija podnosi Vijeću izvješće da je pojedinom vijećniku prestao mandat ili da je stavio mandat u mirovanje, kao i o zamjenama određenima sukladno zakonu.

 

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran u slučajevima utvrđenim zakonom i Statutom.

 

Vijećnici dužnost obavljaju volonterski i imaju pravo na naknadu za rad sukladno posebnoj odluci Vijeća.

 

Članak 12.

 

Dužnost je svakog člana Vijeća prisustvovati sjednicama Vijeća i sudjelovati u radu Vijeća, kao i u radu radnih tijela Vijeća čiji je član.

 

Predsjednik Vijeća upozorit će člana Vijeća, koji uzastopno ne prisustvuje trima sjednicama Vijeća, a da nije opravdao svoj izostanak.

 

Članak 13.

 

Vijećnik je dužan obavljati zadaće koje mu u okviru svog djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo kojega je član.

 

Ukoliko izabrani vijećnik ne želi biti i dalje članom radnog tijela Vijeća, dužan je dati pismenu ili usmenu ostavku na, članstvo radnog tijela Vijeća, kako bi radna tijela mogla nesmetano i u punom sastavu obavljati svoje zadaće.

 

2. Postavljanje pitanja, traženje izvješća i podataka

 

Članak 14.

 

Vijećnik se redovno i pravodobno informira i o svim pitanjima iz djelokruga Vijeća i njegovih radnih tijela.

 

Vijećniku su dostupni svi materijali koji se dostavljaju Vijeću radi rasprave i odlučivanja.

 

Vijećnik ima pravo tražiti izvješća ili objašnjenja od predsjednika Vijeća, predsjednika radnog tijela i gradonačelnika, o pitanjima što se odnose na rad tih tijela.

 

Vijećnici su dužni čuvati službenu, vojnu i državnu tajnu kao i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju vijećničkih prava i dužnosti, te su za to odgovorni sukladno zakonu.

 

 

 

Članak 15.

 

Vijećnik ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na rad i djelokrug Vijeća, odbora i drugih radnih tijela, gradonačelnika i njegovog zamjenika, stručnih službi i osoba koje obavljaju poslove za Grad

 

Pitanja se postavljaju pisano ili usmeno.

 

Pisana pitanja mogu se poslati poštom, elektroničkom poštom, osobno predati na protokol najkasnije 48 sati prije sjednice ili se mogu predati na samoj sjednici.

 

Na pisano postavljena pitanja obvezno se daje pisani odgovor.

 

Članak 16.

 

Usmena pitanja postavljaju se na sjednici u skladu sa odredbama o poslovnom redu, a moraju biti sažeta i kratka.

 

Na usmeno postavljeno pitanje vijećnik ima pravo zatražiti pisani odgovor.

 

3. Pravo na podnošenje prijedloga

 

Članak 17.

 

U okviru svojih prava i dužnosti vijećnik može pokretati raspravu o pitanjima iz djelokruga rada Vijeća te podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata.

 

U pripremanju rasprave ili prijedloga za donošenje odluka ili drugog akata, vijećnik ima pravo tražiti stručnu pomoć i tehničke usluge od upravnog tijela Grada Hvara, odnosno pojedine ustrojstvene jedinice.

 

Članak 18.

 

Nadležno gradsko upravno tijelo pruža vijećniku pomoć u obavljanju poslova i zadaća koje mu povjeri Vijeće ili radno tijelo Vijeća.

 

Ostalu podršku u obavljanju vijećničke dužnosti, kao što je dostavljanje određenih podataka, uvid u dokumentaciju i slično, vijećnik može u pisanom obliku zatražiti od pročelnika gradskog upravnog tijela, odnosno voditelja pojedine ustrojstvene jedinice.

 

Pisani odgovor sa traženim podacima ili obrazloženje o nemogućnosti pružanja zatražene podrške, vijećniku se mora dostaviti  najkasnije u roku od 5 (pet) radnih dana.

 

4. Klubovi vijećnika

 

Članak 19.

 

U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, klubovi vijećnika grupe birača te klubovi vijećnika iz etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

 

Klub vijećnika mora imati najmanje tri člana.

 

Vijećnici koji ne mogu osnovati klub vijećnika mogu se priključiti u radu nekog od postojećih klubova.

 

Članak 20.

 

Svaki klub vijećnika obvezan je o svom osnivanju pisano obavijestiti predsjednika Vijeća i upravna tijela Grada, priložiti svoja pravila rada, podatke o članovima i predsjedniku kluba.

 

Gradonačelnik i gradsko upravno tijelo klubovima vijećnika osiguravaju prostorne i druge tehničke uvjete za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).

 

IV  PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

 

1. Izbor predsjednika te prvog i drugog potpredsjednika Vijeća

 

Članak 21.

 

Vijeće ima predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika koji se biraju po proceduri opisanoj u članku 8. stavcima 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovog Poslovnika.

 

Ako prigodom javnog glasovanja za izbor predsjednika odnosno prvog i drugog potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja tajnim glasovanjem.

 

Ako je za izbor predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata za svaku funkciju, obavlja se drugi krug glasovanja u kojem sudjeluju dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova.

 

Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o tim kandidatima se ponavlja.

 

Ako niti u ponovljenom glasovanju jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu, izborni postupak se ponavlja u cijelosti.

 

2. Prava i dužnosti predsjednika Vijeća

 

Članak 22.

 

Predsjednik Gradskog vijeća:

-          predstavlja i zastupa Vijeće,

-          saziva sjednicu Vijeća.

-          predlaže dnevni red sjednica Vijeća.

-          predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća,

-          – pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga   Vijeća,

-          brine se o radu Vijeća i radnih tijela,

-          brine se o suradnji Vijeća sa vijećima drugih općina odnosno gradova,

-          brine se o provođenju načela javnosti rada Vijeća,

-          brine se o primjeni Poslovnika Vijeća i o ostvarivanju prava članova Vijeća,

-          potpisuje odluke i druge akte što ih donosi Vijeće,

-          brine o suradnji Vijeća i gradonačelnika,

-          obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim Poslovnikom.

 

Članak 23.

 

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća čine Predsjedništvo Vijeća.

 

Predsjedništvo je koordinativno tijelo koje se sastaje po potrebi, a u pravilu prije sjednice Vijeća.

 

Predsjedniku i potpredsjednicima Vijeća u pripremi i organizaciji sjednice pomaže upravno tijelo Grada odnosno ustrojstvene jedinice.

 

Članak 24.

 

Ako je predsjednik Vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga prvi potpredsjednik, a ukoliko je i on spriječen ili odsutan, predsjednika zamjenjuje drugi potpredsjednik Vijeća. Dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

 

Potpredsjednici Vijeća obavljaju i druge poslove što im ih povjeri predsjednik ili Vijeće.

 

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i oba potpredsjednika, Vijeće odlučuje o predsjedavajućem.

 

Predsjednik i potpredsjednici dužnost obavljaju volonterski i imaju pravo na naknadu za rad sukladno posebnoj odluci Vijeća.

 

 

3. Razrješenje i opoziv predsjednika Vijeća

 

Članak 25.

 

Razrješenju predsjednika Vijeća pristupa se nakon:

  1. njegovog osobnog zahtjeva (podnošenjem ostavke),
  2. na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje,
  3. na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika.

 

Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.

 

Predsjednik Gradskog vijeća ima pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam (8) dana od dostave prijedloga.

 

Članak 26.

 

U slučaju iz stavka 1. točke 1. prethodnog članka, predsjednik Vijeća može podnijeti ostavku koja se mora u pismenom obliku dostaviti službeniku nadležnom za lokalnu samoupravu grada, prije sjednice Vijeća na kojoj će ostavka stupiti na snagu.

 

O ostavci predsjednika Vijeća se ne glasuje na sjednici, već se samo dostavlja vijećnicima na znanje.

 

U slučaju podnošenja ostavke predsjedniku Vijeća dužnost prestaje u trenutku izbora novog predsjednika Vijeća.

 

Članak 27.

 

U slučajevima opisanim u članku 25. stavak 1. točkama 2. i 3., predsjednik Vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.

 

Ukoliko se prilikom glasovanja većina svih vijećnika izjasni za razrješenje predsjednika Vijeća njegova dužnost prestaje odmah.

 

Do izbora novog predsjednika sjednicom predsjedava prvi potpredsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti drugi potpredsjednik.

 

Vijeće može odlučiti da se izbor i razrješenje predsjednika obavi tajnim glasovanjem ukoliko to predloži najmanje 5 (pet) vijećnika a s tim se složi većina nazočnih.

 

 

 

 

Članak 28.

 

Odredbe članaka 25., 26. i 27. analogno se primjenjuju i na prvog i drugog potpredsjednika.

 

Članak 29.

 

Ako Vijeće razriješi predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, prvi potpredsjednik Vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik.

 

Ako Vijeće razriješi i predsjednika i prvog potpredsjednika, a na istoj sjednici ne izabere novog, drugi potpredsjednik Vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik.

 

Vijeće je dužno u roku od 30 dana od donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati novog predsjednika.

 

Ako Vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i oba potpredsjednika Vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti prestaju im izborom novog predsjednika Vijeća i oba potpredsjednika.

 

V. RADNA TIJELA GRADSKOG VIJEĆA

 

1. Osnivanje, vrste i biranje članova radnih tijela

 

Članak 30.

 

Vijeće ima sljedeća stalna radna tijela:

-          Mandatna komisija,

-          Odbor za izbor i imenovanja,

  1. Odbor za Statut i Poslovnik,
  2. Odbor za financije i proračun,
  3. Odbor za predlaganje imena ulica i trgova,
  4. Odbor za urbanizam i prostorno uređenje,
  5. Odbor za razvoj i unaprjeđenje turizma,
  6. Odbor za uređenje i poboljšanje kopnenog i pomorskog prometa na području Grada Hvara,
  7. Odbor za školstvo, kulturu i šport,
  8. Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja,
  9. Povjerenstvo za procjenu vrijednosti nekretnina,
  10. Odbor za ravnopravnost spolova,
  11. Odbor za protokol.

 

Mandatna komisija i Odbor za izbor i imenovanja biraju se na konstituirajućoj sjednici Vijeća.

 

 

 

Članak 31.

 

Osim radnih tijela navedenih u članku 30. stavku 1., posebnom odlukom Vijeća mogu se osnivati i druga stalna i privremena radna tijela.

 

Radna tijela iz prethodnog stavka osnivaju se za  proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga, praćenje provođenja određene politike u pojedinoj oblasti, praćenje izvršavanja odluka i općih akata Vijeća, koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, raspravljanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća i izvršavanje određenih zadaća i poslova koje im Vijeće povjeri.

 

Odlukom o osnivanju radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav i djelokrug rada.

 

Članak 32.

 

Članovi, predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela mogu se birati iz reda vijećnika, ali i iz reda stručnih i drugi javnih osoba. Biraju se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, ili 1/5 vijećnika.

 

O prijedlogu kandidata za predsjednika, zamjenika i članove radnih tijela može se glasovati u cjelini, ili za svakog člana radnog tijela zasebno.

 

U slučaju više predloženih kandidata u radno tijelo, o kandidatima se glasuje po abecednom redu, a izabrani su oni kandidati koji dobiju najviše glasova redom do ukupnog broja članova radnog tijela.

 

U slučaju da dva ili više kandidata dobiju jednak broj glasova, a nema dovoljno nepopunjenih mjesta u radnom tijelu, ponovit će se glasovanje samo za te kandidate.

 

2. Način rada radnih tijela

 

Članak 33.

 

Predsjednik radnog tijela saziva sjednice na vlastitu inicijativu, a obavezan ih je sazvati i temeljem zaključka Vijeća, na zahtjev predsjednika Vijeća ili većine članova radnog tijela.

 

Predsjednik radnog tijela predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama, a  u slučaju spriječenosti njegov zamjenik odnosno član kojeg odredi radno tijelo.

 

Predsjednik radnog tijela brine se o izvršenju i provedbi zaključaka radnog tijela i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom ili odlukom o osnivanju.

Članak 34.

 

Prijedlog za razrješenje osobe iz prethodnog stavka može podnijeti većina članova radnog tijela ili predsjednik Vijeća.

 

Prijedlog iz prethodnog stavka dostavlja se Odboru za izbor i imenovanje koji ga razmatra i upućuje Vijeću na odlučivanje.

 

Ako Vijeće razriješi predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana radnog tijela, predsjednik Vijeća zatražit će od ovlaštenog predlagatelja da umjesto razriješenog člana u roku od petnaest (15) dana od dana razrješenja predloži novog kandidata.

 

Članak 35.

 

Na sjednicama radnih tijela razmatraju se akti koje donosi Vijeće, a unutar su djelokruga rada pojedinog radnog tijela. Radna tijela razmatraju pitanja iz svojeg djelokruga po vlastitoj inicijativi, a obavezna su razmotriti svako pitanje iz svojeg djelokruga ako to zatraži predsjednik Vijeća ili gradonačelnik.

 

O radu na sjednici radnog tijela vodi se skraćeni zapisnik.

 

Radna tijela mogu pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina članova, a odluke donose većinom glasova nazočnih članova.

 

Svaki član radnog tijela ima pravo na izdvojeno mišljenje što se navodi u zapisniku i u izviješću sa sjednice.

 

Radna tijela dužna su o svojim primjedbama, mišljenjima, stavovima, zaključcima i prijedlozima izvijestiti Vijeće, gradonačelnika i druge predlagatelje akata.

 

Izvješće sa sjednice radnog tijela ili prijedlog Vijeću podnosi predsjednik radnog tijela, zamjenik predsjednika ili član radnog tijela kojeg odredi radno tijelo.

 

Izvjestitelj radnog tijela na sjednici Vijeća podnosi izvješće u ime radnog tijela i ne može izmijeniti stav ili prijedlog radnog tijela, niti odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije zauzelo mišljenje ili stav.

 

Članak 36.

 

Radno tijelo može tražiti da njegovoj sjednici bude nazočan predsjednik Vijeća, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika, pročelnik upravnog tijela, odnosno voditelji odsjeka Grada te predstavnici pravnih osoba u kojima Grad ima poslovne udjele, kao i predstavnici javnih ustanova kojima je Grad osnivač.

 

Radno tijelo može na svoje sjednice pozivati predstavnike pojedinih trgovačkih društava, ustanova, organizacija, mjesnih odbora, političkih stranaka i drugih  subjekata te znanstvene, stručne i javne djelatnike radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici ili radi upoznavanja s njihovim mišljenjima o tim pitanjima.

 

Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka prisustvuju sjednici bez prava odlučivanja.

 

Članak 37.

 

Sa sjednica radnih tijela izrađuje se izvješće koje se dostavlja svim članovima Vijeća, a kojeg priprema predsjednik radnog tijela.

 

VI. STALNA RADNA TIJELA

 

1. Odbor za statut i poslovnik

 

Članak 38.

 

Odbor za statut i poslovnik ima predsjednika i 6 (šest) članova.

 

Odbor za statut i poslovnik raspravlja i predlaže Vijeću:

-          Statut i Poslovnik, kao i pokretanje postupka za njihovu izmjenu,

-          donošenje odluka i drugih općih akata iz nadležnosti Vijeća kojima se razrađuju odredbe statutarne naravi,

-          daje Vijeću prijedlog teksta autentičnog tumačenja općih akata koje donosi Vijeće,

-          utvrđuje pročišćene tekstove odluka i akata Vijeća,

-          obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i odlukama Vijeća.

 

2. Odbor za financije i proračun

 

Članak 39.

 

Odbor za financije i proračun ima predsjednika i 4 (četiri) člana. Odbor za financije i proračun raspravlja i daje Vijeću mišljenje o:

-          sustavu financiranja javnih potreba Grada,

-          proračunu Grada za tekuću godinu,

-          odluci o privremenom financiranju,

-          izmjenama i dopunama proračuna,

-          godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna,

-          odluci o izvršavanju proračuna, te njenim izmjene i dopune,

-          redovnim i izvanrednim financijskim izvješćima, izvješćima državnog ureda za reviziju,

-          obavlja i druge poslove u oblasti financija u skladu sa zakonom, Statutom i odlukama  Gradskog vijeća..

 

3. Odbor za predlaganje imena ulica i trgova

 

Članak 40.

 

Odbor za predlaganje imena ulica i trgova ima predsjednika i 6 (šest) članova.

 

Odbor za predlaganje imena ulica i trgova:

-          raspravlja inicijative i prijedloge građana, udruga i drugih subjekata za davanje i izmjenu imena ulica i trgova u gradu Hvaru i naseljima na području Grada. Hvara,

-          utvrđuje prijedloge imena ulica i trgova, te dostavlja ih Vijeću na odlučivanje,

-          obavlja i druge poslove u svezi imena ulica i trgova utvrđene Statutom i odlukama Vijeća.

 

4. Odbor za urbanizam i prostorno uređenje

 

Članak 41.

 

Odbor za urbanizam i prostorno uređenje ima predsjednika i četiri člana.

 

Odbor za urbanizam i prostorno uređenje za ovlaštenog predlagatelja priprema i predlaže:

-          akte iz područja prostornog uređenja, zaštite okoliša, zaštite kulturne i prirodne baštine,

-          razmatra nacrte akata drugih predlagača iz oblasti prostornog uređenja,

-          obavlja i druge poslove određene Statutom i odlukama Vijeća.

 

5. Odbor za razvoj i unaprjeđenje turizma .

 

Članak 42.

 

Odbor za razvoj i unaprjeđenje turizma ima predsjednika i 6 (šest) članova. Odbor za razvoj i unaprjeđenje turizma priprema, prezentira i predlaže Vijeću:

-          analizu rezultata u turizmu po završetku sezone,

-          predlaže mjere i poslove za pripremu naredne sezone,

-          razmatra sve dokumente i opće akte vezane za razvoj turizma,

-          obavlja i druge poslove određene Statutom i odlukama Vijeća.

 

6. Odbor za uređenje i poboljšanje kopnenog i pomorskog prometa na području Grada Hvara

 

Članak 43.

 

Odbor za uređenje i poboljšanje kopnenog i pomorskog prometa na području Grada Hvara ima predsjednika i 6 (šest) članova.

 

Odbor za uređenje i poboljšanje kopnenog i pomorskog prometa na području Grada, Hvara priprema, prezentira i predlaže Vijeću:

-          mjere za uređenje i poboljšanje kopnenog prometa na području Grada Hvara i otoka Hvara,

-          mjere za uređenje i poboljšanje pomorskog prometa na području Grada Hvara i otoka Hvara,

-          razmatra sve dokumente i opće akte vezane za promet,

-          obavlja i druge poslove određene Statutom i odlukama Vijeća.

 

7. Odbor za školstvo, kulturu i šport

 

Članak 44.

 

Odbor za školstvo, kulturu i šport ima predsjednika i 4 (četiri) člana.

 

Odbor za školstvo, kulturu i šport priprema, prezentira i predlaže Vijeću:

-          mjere za unapređenje osnovnog i srednjeg školstva u Gradu Hvaru,

-          -nmjere za unapređenje kulturnih događanja u Gradu Hvaru,

-          mjere za, razvoj športa u Gradu Hvaru,

-          razmatra sve dokumente i opće akte vezane za školstvo, kulturu i šport,

-          obavlja i druge poslove određene Statutom i odlukama Vijeća.

 

8. Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja

 

Članak 45.

 

Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Hvara ima predsjednika i 4 (četiri) člana.

 

Djelokrug i način rada Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja utvrđen je Odlukom o javnim priznanjima Grada Hvara.

 

 

 

 

 

9. Povjerenstvo za procjenu vrijednosti nekretnina

 

Članak 46.

 

Povjerenstvo za procjenu vrijednosti nekretnina ima predsjednika i 4 (četiri) člana.

 

Povjerenstvo za procjenu vrijednosti nekretnina priprema i predlaže Vijeću:

-          procjenu tržišne vrijednosti nekretnina o čijoj kupnji, prodaji ili zamjeni odlučuje Vijeće,

-          obavlja i druge poslove određene Statutom i odlukama Vijeća.

 

10. Odbor za ravnopravnost spolova

 

Članak 47.

 

Odbor za ravnopravnost spolova ima predsjednika i 4 (četiri) člana.

 

Odbor za ravnopravnost spolova priprema i predlaže Vijeću:

-          analizu provedbe zakonskih i drugih propisa koji se odnose na poticanje i praćenje primjene načela ravnopravnosti spolova na području Grada Hvara,

-          mjere i aktivnosti za unapređivanje prava na ravnopravnost spolova,

-          program mjera za uklanjanje diskriminacije po spolu,

-          praćenje načela ravnopravnosti spolova u obrazovanju, zdravstvu, javnom informiranju, socijalnoj politici, zapošljavanju, poduzetništvu, procesima odlučivanja, obiteljskim odnosima i drugim djelatnostima na području Grada Hvara.

 

11. Odbor za protokol

 

Članak 48.

 

Odbor za protokol ima predsjednika i 2 (dva) člana.

 

Gradonačelnik i predsjednik Vijeća pridruženi su članovi Odbora za protokol po svojoj funkciji.

Odbor za protokol:

-          utvrđuje i priprema godišnji popis posebno svečanih događaja i drugih manifestacija od značaja za. Grad u kojima sudjeluju predsjednik Vijeća, gradonačelnik i drugi predstavnici Grada,

-          obavlja pripreme za održavanje svečane sjednice Vijeća i svečanih prijema,

-          organizira i nadzire obavljanje stručnih, organizacijski i tehničkih poslova protokola za potrebe Grada,

-          koordinira suradnju s predstavnicima vjerskih institucija, javnih ustanova i drugih subjekata na pripremama za organizaciju posebno svečanih događaja i drugih manifestacija od značaja za Grad,

-          organizira i koordinira poslove u svezi dočeka i smještaja gostiju,

-          obavlja i druge poslove vezane uz protokolarne obveze predsjednika Vijeća, gradonačelnika i drugih predstavnika Grada.

 

Članak 49.

 

Mandat članova stalnih radnih tijela Vijeća traje do donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju redovitih izbora koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela sukladno odredbama zakona ili do njihovog opoziva.

 

VII. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA I UPRAVNIH TIJELA

 

Članak 50.

 

Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika na prvoj sjednici Vijeća nakon konstituiranja polažu prisegu.

 

Predsjednik Vijeća čita prisegu sljedećeg sadržaja: “Prisežem da ću dužnost gradonačelnika (zamjenika gradonačelnika), obnašati savjesno i odgovorno, držati se Ustava i zakona Republike Hrvatske, Statuta Grada Hvara i odluka Vijeća, te da ću poštivati pravni poredak i zalagati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Grada Hvara.”

 

Predsjednik Vijeća poslije pročitane prisege proziva pojedinačno gradonačelnika i zamjenika, a gradonačelnik i zamjenik nakon što je izgovoreno njihovo ime i prezime, ustaju i izgovaraju: “Prisežem”.

 

Članak 51.

 

U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik, između ostalih zakonom i Statutom utvrđenih zadaća, priprema prijedloge akata te izvršava i osigurava izvršavanje akata Vijeća.

 

 

 

Članak 52.

 

Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika prisustvuju sjednicama Vijeća, a gradonačelnik obrazlaže točke dnevnog reda ukoliko je on predlagatelj tih točaka.

 

Gradonačelnik može, po pojedinim točkama dnevnog reda kojih je on predlagatelj, odrediti zamjenika kao izvjestitelja odnosno osobu iz upravnih tijela grada ili stručnih službi, o čemu je dužan prije sjednice Vijeća obavijestiti predsjednika Vijeća.

 

O zakazanoj sjednici predsjednik Vijeća izvješćuje gradonačelnika najkasnije 5 dana prije dana održavanja sjednice.

 

Članak 53.

 

Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika sudjeluju u radu Vijeća u sklopu točaka koje su po njegovu prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice, iznose stajališta te daju obavijesti i objašnjenja.

 

U raspravi gradonačelnik ili njegov zamjenik imaju ista prava i obveze kao svaki ovlašteni predlagač.

 

Ako na raspravi nije nazočan gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika, Vijeće može, smatra li da je prisutnost gradonačelnika ili njegovog zamjenika nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 54.

 

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. siječnja tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 31. srpnja za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

 

Izviješće o radu gradonačelnika obvezno sadržava izviješće o kontroli zaključenih ugovora i izvršene javne nabave.

 

Pored izvješća iz stavaka l. i 2. ovog članka, Vijeće može od gradonačelnika zahtijevati izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga. Prijedlog u pisanom obliku mogu podnositi ovlašteni predlagatelji akata, a usvojen je ako se o njemu izjasni većina nazočnih vijećnika.

 

Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 3. ovog članka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko jedan zahtjev sadrži veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 30 (trideset) dana od dana primitka zahtjeva.

Raspravu o izvješću gradonačelnika iz stavka 4. ovog članka, Vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od gradonačelnika traži izvršavanje akata Vijeća.

 

Ovlašteni predlagatelji akata koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika, mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

 

Članak 55.

 

Prestanak mandata odnosno način i postupak pokretanja opoziva gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika propisan je zakonom i Statutom.

 

VIII. AKTI GRADSKOG VIJEĆA

 

1. Vrste akata

 

Članak 56.

 

Vijeće u ostvarivanju svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom, zakonom i Statutom Grada Hvara utvrđene poslove, i u svezi s tim donosi opće i pojedinačne akte.

 

Opći akti koje donosi Vijeće su: Statut, Poslovnik o radu, odluke, Proračun, Godišnji obračun proračuna, planovi, povelje i drugi opći akti.

 

Pojedinačni akti koje donosi Vijeće su: preporuke, zaključci, naredbe, napuci, rješenja i drugi pojedinačni akti s nazivom predviđenim zakonom ili drugim propisom.

 

Radna tijela Vijeća donose preporuke, zaključke i prijedloge općih i pojedinačnih akata.

 

Članak 57.

 

Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi važni za građane, pravne osobe i udruge građana, utvrđuju se njihova prava i dužnosti odnosno druga pitanja od općeg interesa za Grad, kada je to zakonom i Statutom propisano.

 

Preporukom Vijeće izražava svoje mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona i drugih akata što ih donosi Vijeće, izražava mišljenje u svezi usklađivanja odnosno međusobne suradnje s drugim općinama odnosno gradovima u pitanjima od zajedničkog interesa, te predlaže način i mjere koje bi trebale poduzeti radi rješavanja pojedinih pitanja u skladu sa njegovim interesima.

 

Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje ili utvrđuju obveze gradonačelnika i upravnih tijela u pripremama prijedloga akata i mjera za primjenu odluka Vijeća.

 

Zaključkom se rješavaju i druga pitanja iz djelokruga Vijeća, te radnih tijela Vijeća.

 

Članak 58.

 

Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

 

Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Vijeća.

 

Izvornici akata Vijeća čuvaju se u arhivi Grada.

 

Članak 59.

 

Statut, odluke i drugi opći akti Vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće objavljuju se u „Službenom glasniku Grada Hvara“ i na službenim internetskim stranicama Grada.

 

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Vijeće.

 

2. Postupak donošenja odluka i drugih akata

 

Članak 60.

 

Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, gradonačelnik i radna tijela Vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.

 

Inicijativu za donošenje odluka i drugih akata Vijeća mogu davati građani i pravne osobe te upravna tijela.

 

Članak 61.

 

Postupak za donošenje akta, pokreće se prijedlogom za njegovo donošenje od strane ovlaštenog predlagatelja.

 

Prijedlog općeg akta obvezno sadrži:

-          pravni temelj za njegovo donošenje,

-          inicijalni tekst prijedloga akta,

-          cilj koji se želi postići njegovim  donošenjem,

-          podatke o financijskim sredstvima potrebnim za njegovo provođenje,

-          način osiguranja tih sredstava, ukoliko su ista potrebna,

-          obrazloženje prijedloga.

 

Članak 62.

 

Kada se radi o općim aktima za koje postoji obveza provedbe postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću tada se, umjesto inicijalnog teksta prijedloga akta, izrađuje nacrt akta.

 

Uz opći akt o kojem se provelo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dostavlja se i izvješće o provedenom savjetovanju.

 

Članak 63.

 

Prijedlog za donošenje odluke s nacrtom odluke podnosi se predsjedniku Vijeća, ako on nije predlagač. Predsjednik Vijeća upućuje primljeni nacrt odluke nadležnom radnom tijelu Vijeća.

 

Prijedlog za donošenje odluke s nacrtom odluke predsjednik Vijeća uputit će i gradonačelniku, ukoliko on nije predlagač.

 

Članak 64.

 

Ako predsjednik Vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

 

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt nije Vijeću ni upućen.

 

Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na sjednici Vijeća, isti prijedlog se može ponovno staviti na dnevni red tek po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.

 

Članak 65.

 

Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.

Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

 

Članak 66.

 

O prijedlogu za donošenje odluke s prijedlogom odluke raspravit će Vijeće najkasnije u roku od 60 (šezdeset) dana od podnošenja prijedloga predsjedniku Vijeća, osim iz članka 72. i 73. ovog Poslovnika.

 

Članak 67.

 

Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.

 

Članak 68.

 

Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 10 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 20 minuta.

 

Vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka.

 

Članak 69.

 

Predlagatelj odluke odnosno izvjestitelj kojega predlagač odredi, ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima te o izraženim mišljenjima i primjedbama.

 

Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava imaju i izvjestitelji radnih tijela, a na njihovo sudjelovanje u raspravi primjenjuju se odredbe koje vrijede za vijećnike.

 

3. Postupak podnošenja amandmana

 

Članak 70.

 

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta u pravilu se podnosi kao pisani amandman uz obrazloženje.  Obrazloženje amandmana se može dati i usmeno tijekom sjednice odnosno za vrijeme rasprave.

 

Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća, a predsjednik Vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj.

 

Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 60. stavak 1. ovog Poslovnika.

.

Članak 71.

 

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

 

O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne. Izjašnjavanje je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

 

Članak 72.

 

Amandman koji je podnesen pismeno i u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:

-          ako ga je podnio predlagatelj akta,

-          ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo, a s njime se suglasio predlagatelj akta.

 

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojem se odlučuje.

 

Članak 73.

 

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.

 

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, o njima se glasuje prema redoslijedu podnošenja.

 

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta s prihvaćenim amandmanima.

 

4. Donošenje akata po hitnom postupku

 

Članak 74.

 

Iznimno, opći i pojedinačni akti se mogu donositi po hitnom postupku, ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

Postupak za donošenje akata po hitnom postupku odnosi se na akte za čijim se donošenjem pojavila neodgodiva potreba, a nakon sazivanja sjednice Vijeća po redovnom postupku.

 

Članak 75.

 

Prijedlog da se akt donese po hitnom postupku mogu podnijeti:

-          gradonačelnik,

-          član Vijeća,

-          radno tijelo Vijeća,

-          klub vijećnika.

Predsjednik Vijeća, bez odlaganja upućuje prijedlog članovima Vijeća i  gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.

 

Prijedlog akta po hitnom postupku dostavlja se predsjedniku Vijeća u pravilu najkasnije dan prije održavanja sjednice Vijeća.

 

Za donošenje akta po hitnom postupku ne primjenjuju se rokovi za dostavu akata koji su utvrđeni za donošenje akata u redovnom postupku.

 

Članak 76.

 

Kada se donosi akt po hitnom postupku prvo se glasuje o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanje u dnevni red, a potom raspravlja i odlučuje o aktu pod točkom dnevnog reda kako je odredi Vijeće.

 

Na akt koji se donosi po hitnom postupku a koji je uvršten u dnevni red, amandmani u pisanom obliku mogu se podnositi do zaključenja rasprave.

 

5. Javna rasprava

 

Članak 77.

 

Na javnu se raspravu upućuju prijedlozi akata kad je to utvrđeno zakonom ili drugim propisom.

 

Na javnu raspravu se može uputiti i prijedlog odluke ili drugog akta prije donošenja ako Vijeće ocijeni da se aktom uređuju odnosi za koje su građani životno zainteresirani.

 

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka Vijeće određuje radno tijelo za praćenje javne rasprave.

 

Članak 78.

 

Javna rasprava održava se u roku koji ne može biti kraći od deset (10) dana niti dulji od trideset (30) dana od donošenja zaključka o upućivanju prijedloga akta na javnu raspravu, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

 

Za vrijeme održavanja javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom akta.

 

Predlagatelj akta, odnosno gradonačelnik ako nije predlagatelj akta, i tijelo za praćenje javne rasprave dužni su razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga akta, o čemu Vijeću podnosi izvješće.

 

Zaključkom o upućivanju prijedloga akta na javnu raspravu utvrđuje se način upoznavanja građana s prijedlogom, objavom u dnevnom tisku ili na drugi način, rok javne rasprave i radno tijelo kojemu se upućuju prijedlozi, mišljenja i primjedbe.

 

6. Donošenje proračuna i godišnjeg obračuna proračuna grada

 

Članak 79.

 

Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnje izvješće o izvršenju proračuna Grada podnosi gradonačelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.

 

Prije upućivanja prijedloga proračuna na usvajanje Vijeću, prijedlog će razmatrati Odbor za proračun i financije.

 

Proračun i godišnje izvješće o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

 

IX. SAZIVANJE I TIJEK SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

 

1. Sazivanje sjednice

 

Članak 80.

 

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na temelju zaključaka Vijeća ili na vlastitu inicijativu, vodeći računa da između dviju sjednica Vijeća ne protekne više od dva mjeseca.

 

Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova Vijeća ili gradonačelnika, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka zahtjeva. Ukoliko je predsjednik Vijeća spriječen sazvati sjednicu sukladno prethodnom stavku, ili odbije to učiniti, sjednicu je dužan sazvati jedan od potpredsjednika Vijeća.

 

Ukoliko predsjednik i potpredsjednici Vijeća ne sazovu sjednicu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u daljnjem roku od 8 dana.

 

Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Gradskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Obrazloženi zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

 

Članak 81.

 

Osim sjednica Vijeća opisanih u članku 80., po potrebi se mogu sazivati i izvanredne odnosno tematske sjednice Vijeća u slučaju kada to zahtijevaju posebne prilike.

 

O potrebi sazivanja izvanredne sjednice odlučuje predsjednik u dogovoru s potpredsjednicima Vijeća.

 

Članak 82.

 

Pored redovnih, izvanrednih i tematskih sjednica Vijeća na kojima se raspravlja o pitanjima iz nadležnosti Vijeća, svake će se godine redovito održati svečana sjednica povodom Dana Grada.

 

Na svečanoj sjednici Vijeća dodjeljuju se  nagrade i priznanja Grada Hvara.

 

Članak 83.

 

Sjednice vijeća u pravilu se sazivaju pisanim pozivom, mogu se sazvati i putem elektroničke pošte, a iznimno i na drugi način u slučajevima izuzetne žurnosti ili nužde.

 

Poziv za sjednicu dostavlja se vijećnicima u pravilu 5 dana prije sjednice. Uz poziv se dostavlja i prijedlog dnevnog reda, skraćeni zapisnik o radu i audio snimka prethodne sjednice Vijeća te svi spisi koji se odnose na prijedlog točaka dnevnog reda.

 

U slučaju sazivanja izvanredne sjednice i ako postoje opravdani razlozi, koji se moraju obrazložiti, rok za dostavu poziva može biti i kraći od 5 dana, ali ne kraći od jednog dana prije sjednice.

 

Poziv i materijali za sjednicu mogu se dostaviti i elektroničkim putem. Sjednica Vijeća može se održavati i putem video veze ukoliko postoje tehničke mogućnosti.

O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Vijeća u dogovoru s potpredsjednicima.

 

Članak 84.

 

Spisi vezani za točke dnevnog reda sjednice Vijeća dostavljaju se:

-          vijećnicima,

-          gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika,

-          pročelniku upravnog tijela i voditeljima ustrojstvenih jedinica,

-          vijećima mjesnih odbora na području Grada Hvara,

-          političkim strankama koje imaju vijećnike u Vijeću i

-          sredstvima javnog priopćavanja.

 

Predsjednik Vijeća može odlučiti da se materijali za sjednicu dostavljaju i drugim osobama iz javnog života.

 

2. Javnost rada

 

Članak 85.

 

Sjednice Vijeća u pravilu su javne.

 

Obavijest o sazivu sjednice Vijeća s predloženim dnevnim redom objavit će se na internetskim stranicama Grada, a tiskani oglas izvjesit će se na oglasnim pločama u svim naseljima Grada Hvara.

 

Građani i predstavnici zainteresiranih pravnih osoba imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća i njegovih radnih tijela.

 

Predsjednik Vijeća, odnosno radnog tijela, može ograničiti broj građana koji će prisustvovati sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.

Članak 86.

 

Izvjestiteljima sredstava priopćavanja osiguravaju se odgovarajući uvjeti za praćenje rada na sjednicama Vijeća.

 

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i spisi koji sadrže informacije koje su zakonom i drugim propisima izuzete od prava na uvid.

Članak 87.

 

Bez javnosti održavaju se sjednice ili pojedini dio sjednice Vijeća, odnosno radnog tijela kada se raspravlja o predmetima koji su u skladu s posebnim propisima i označeni određenim stupnjem povjerljivosti.

 

O održavanju sjednica ili dijela sjednice Vijeća bez prisutnosti javnosti, odlučuje predsjednik Vijeća uz prethodno konzultiranje s potpredsjednicima Vijeća i gradonačelnikom.

 

O održavanju sjednice ili dijela sjednice radnog tijela Vijeća odlučuje predsjednik radnog tijela uz prethodne konzultacije sa predsjednikom Vijeća.

 

Prije prelaska na razmatranje pitanja iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Vijeća odnosno predsjednik radnog tijela Vijeća pozvati će osobe čija prisutnost nije nužna, da napuste dvoranu, a zatim će vijećnike odnosno članove radnog tijela Vijeća obavijestiti o razlozima održavanja sjednice bez prisutnosti javnosti.

 

Kad se o nekom pitanju raspravlja bez prisustva javnosti, spisi za takvu raspravu ne moraju se dostavljati u pismenom obliku.

 

3. Predsjedavanje i sudjelovanje u radu sjednice Vijeća

 

Članak 88.

 

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik.

 

Predsjednika Vijeća, kada je odsutan ili spriječen, zamjenjuje prvi potpredsjednik, a ako je i prvi potpredsjednik odsutan ili spriječen, sjednicama Vijeća predsjedava drugi potpredsjednik.

 

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i oba potpredsjednika, Vijeće odlučuje o predsjedavajućem.

 

Članak 89.

 

U raspravi po pojedinoj točki dnevnog reda mogu sudjelovati:

-          vijećnici

-          gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika te službenici koje na to ovlasti gradonačelnik,

-          predstavnici radnih tijela ukoliko je točka unutar njihovog djelokruga rada,

-          izvjestitelji,

-          osobe pozvane na sjednicu Vijeća.

 

Predstavnici upravnih tijela odnosno voditelji ustrojstvenih jedinica, voditelji gradskih ustanova i predstavnici tvrtki u vlasništvu Grada dužni su prisustvovati sjednicama Vijeća kada su na dnevnom redu pitanja iz njihovog djelokruga rada i po potrebi davati objašnjenja i odgovore na pitanja članova Vijeća.

 

4. Otvaranje i tijek sjednice

 

Članak 90.

 

Sjednica Vijeća može se održati i na njoj pravovaljano odlučivati ako je prisutna većina članova Vijeća.

 

U cilju utvrđivanja prisutnosti, predsjednik Vijeća nakon otvaranja sjednice nalaže pojedinačno prozivanje i prebrojavanje vijećnika.

 

Prisutnost se mora utvrditi:

-          na početku sjednice,

-          kada predsjedavajući tijekom sjednice ocijeni da nije prisutan dovoljan broj vijećnika,

-          kada to zatraži najmanje 1/4 vijećnika.

 

Kada predsjedavajući utvrdi da postoji potreban broj prisutnih, otvara sjednicu.

 

Ako predsjedavajući na početku sjednice utvrdi da nije prisutan potreban broj vijećnika, odgodit će sjednicu za 30 minuta, pa ako ni nakon toga ne bude prisutan potreban broj vijećnika, odgodit će sjednicu za određen dan i sat.

 

Sjednicu će predsjedavajući prekinuti i odgoditi i ako se za njenog trajanja utvrdi da nema više potrebnog broja prisutnih vijećnika.

 

O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju samo odsutni članovi.

 

Članak 91.

 

Prijave za raspravu primaju se čim se otvori rasprava, a nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

 

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća koji se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

 

Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

 

Sudionik na sjednici Vijeća može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

 

Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih razloga, Vijeće može odlučiti da sjednicu prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat, o čemu se pismeno izvješćuju samo odsutni članovi.

 

Tijekom dugotrajne sjednice predsjednik Vijeća na osobnu inicijativu može odrediti kraće pauze u trajanju do 10 minuta, a pauzu u trajanju do 30 minuta na osobnu inicijativu ili na zahtjev predstavnika pojedinog kluba vijećnika.

 

5. Dnevni red

 

Članak 92.

 

Dnevni red se utvrđuje na početku sjednice.

 

Dnevni red u pravilu predlaže predsjednik Vijeća, te se u  pisanom obliku dostavlja uz poziv za sjednicu i spise vezane za točke predloženog dnevnog reda.

 

Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz djelokruga Vijeća koje su mu u rokovima i na način propisan Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagatelji u redovnom ili hitnom postupku.

 

Prijedlog za dopunu, odnosno skidanje pojedine točke s dnevnog reda mogu na samoj sjednici, uz obrazloženje, predložiti ovlašteni predlagatelji, kao i predsjednik Vijeća, o čemu se odlučuje bez rasprave, većinom nazočnih članova Vijeća.

 

Prijedlozi za dopunu dnevnog reda moraju biti pripremljeni u pisanom obliku i sadržavati dokumentaciju koja je propisana ovim Poslovnikom.

 

U postupku utvrđivanja dnevnog reda najprije se glasuje o prijedlozima za skidanje s dnevnog reda pojedinih predloženih točaka, zatim pojedinačno o prijedlozima za dopunu pa tek onda o dnevnom redu u cijelosti.

 

Prijedlog dnevnog reda je prihvaćen ako je za njega glasovala većina nazočnih članova Vijeća.

 

O prijedlogu dnevnog reda glasuje se samo »za« i »protiv«, kao iznimka u odnosu na način glasovanja koji je propisan ovim Poslovnikom za ostala pitanja.

 

Tijekom sjednice na prijedlog predsjednika Vijeća ili gradonačelnika može se izmijeniti redoslijed točaka dnevnog reda nakon čega se odlučuje o cjelokupnom dnevnom redu.

 

O prijedlozima vezanim za dnevni red glasuje se “ZA” ili “PROTIV”, većinom glasova nazočnih vijećnika.

 

Predlagatelj čiji je prijedlog uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.

 

Sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

 

6. Usvajanje zapisnika i pitanja vijećnika

 

Članak 93.

 

Po usvajanju dnevnog reda prelazi se na njegovu prvu točku, odnosno Verifikaciju skraćenog pisanog zapisnika o radu sa prethodne sjednice Vijeća.

 

Vijećnik ima pravo podnijeti primjedbe na zapisnik a o njihovoj osnovanosti odlučuje se na sjednici te ako se usvoje, u zapisnik se unose predložene izmjene.

 

Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik koji je izmijenjen u skladu sa prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.

 

Članak 94.

 

Nakon verifikacije zapisnika, slijedeća ili druga po redu točka dnevnog reda su Pitanja vijećnika za koju se vrijeme trajanja ograničava na 60 (šezdeset) minuta ukoliko Vijeće na sjednici ne odluči drugačije.

 

Pitanja se postavljaju gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i pročelniku upravnog tijela Grada.

 

Osim navedenih u stavku 2. ovog članka, vijećnička pitanja se mogu postaviti direktorima trgovačkih društava u vlasništvu odnosno suvlasništvu Grada, u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada, čiju je nazočnost nazočnost na sjednici dužan osigurati gradonačelnik Grada Hvara te ravnateljima javnih ustanova kojima je osnivač Grad Hvar.

 

Pitanja se postavljaju usmeno ili u pisanom obliku. Pitanja u pisanom obliku upućuju se adresatu posredstvom predsjednika Vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga točno upućuje.

 

 

Članak 95.

 

Vijećnik ima pravo postaviti najviše tri pitanja, a postavljanje pitanja može trajati najviše 3 (tri) minute.

 

U svrhu pojašnjenja usmeno postavljenog pitanja ili pojašnjenja odgovora, vijećnik može postaviti još najviše dva kratka dodatna pitanja.

 

Pravo postavljanja 1 (jednog) vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika.

 

Replike u ovoj točki dnevnog reda nisu dozvolje

 

Članak 96.

 

Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici.

 

Odgovor na svako pitanje može trajati najviše 5 (pet) minuta.

 

Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije do sljedeće sjednice Vijeća, odnosno u roku ne duljem od 60 dana.

 

Dužnosnici, gradska upravna tijela ili odgovorne osobe ustanova ili društava kojima je grad vlasnik ili ima djelomičan udjel u vlasništvu dužne su pisani dostaviti predsjedniku Vijeća koji ga potom upućuje svim vijećnicima.

 

Po prijemu pisanog odgovora vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od 3 (tri) minute.

Članak 97.

 

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja povjerljiv podatak, službenu ili profesionalnu tajnu, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, odnosno pročelnik može predložiti da se vijećniku neposredno odgovori:

-          na sjednici Vijeća bez prisutnosti javnosti ili

-          na zatvorenoj sjednici radnog tijela za čiji djelokrug rada je pitanje vezano.

 

 

 

 

 

 

7. Tijek sjednice

 

Članak 98.

 

Poslije točke dnevnog reda Pitanja vijećnika, prelazi se na raspravljanje o pojedinim točkama dnevnog reda  i to redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu.

 

Tijekom sjednice može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom prijedlogu utvrđenog dnevnog reda, ako se s tim prijedlogom složi predlagač i većina prisutnih vijećnika.

 

Na početku rasprave o svakom pitanju predlagač može dati dopunsko obrazloženje, bilo usmeno ili pismeno. Kada predlagač pitanje usmeno obrazloži, izvjestitelj radnog tijela, ako je potrebno, može i usmeno izložiti odnosno dopuniti stav radnog tijela.

 

Članak 99.

 

Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku Vijeća prije rasprave, te u tijeku rasprave, sve do njezinog zaključenja.

 

Sudionici u raspravi govore redoslijedom kojim su se prijavili.

 

Predsjednik Vijeća može dopustiti da i mimo reda govori predstavnik predlagača.

 

Sudionik u raspravi, u pravilu, može govoriti najviše 5 minuta, a predsjednici Klubova vijećnika do 10 minuta. Iznimno, zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik ili svi vijećnici mogu raspravljati i dulje od predviđenog vremena.

Svaki vijećnik ima pravo na tri replike po 2 minute u raspravi o pojedinoj točki dnevnog reda.

 

Članak 100.

 

Ukoliko vijećnik ili predsjednik kluba vijećnika koji se prijavio za raspravu nije prisutan u dvorani za sjednice u momentu kada je na redu za raspravu, gubi pravo na raspravu za koju je prijavljen, osim ako ima osobito opravdane razloge.

 

Članak 101.

 

Neovisno o redoslijedu prijava za raspravu, predsjednik Vijeća će dati vijećniku  kada želi govoriti o povredi Poslovnika. Vijećnik je dužan obrazložiti povredu i članak Poslovnika na koji se povreda odnosi.

 

Rasprava o prigovoru iz stavka 1. ovog članka može trajati najduže dvije (2) minute, a nakon podnijetog prigovora, predsjednik Vijeća će odmah dati ili osigurati potreban odgovor odnosno obrazloženje.

 

Ako vijećnik nije zadovoljan s obrazloženjem može najaviti da će Odboru za Statut i Poslovnik podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Zahtjev se podnosi u pisanom obliku i protokolira u roku od 24 (dvadesetičetiri) sata od sjednice, a istekom navedenog roka gubi se pravo na mišljenje.

 

Odbor za Statut i Poslovnik je vijećniku dostaviti mišljenje najkasnije do sazivanja naredne sjednice Vijeća, odnosno roku ne duljem od 60 dana, te u mišljenju iznijeti ocjenu da li je povreda utjecala na proceduru donošenja ili zakonitost sadržaja akta o kojem se raspravljalo kada je prigovor podnijet.

 

Ukoliko je mišljenjem Odbora za Statut i Poslovnik povreda utjecala na proceduru donošenja ili zakonitost sadržaja akta o kojem se raspravljalo kada je prigovor podnijet, Vijeće će odlučiti o ponovljenom raspravljanju o točki dnevnog reda.

 

Članak 102.

 

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik Vijeća će mu dati riječ čim završi govor vijećnika koji je to izazvao.

 

Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje netočnog navoda a njegov govor ne može trajati duže od 2 (dvije) minute.

 

Članak 103.

 

O pojedinoj točki dnevnog reda se raspravlja dok ima prijavljenih govornika.

 

Predlagač može svoj prijedlog povući dok se o njemu još nije glasovalo bez davanja obrazloženja o razlogu povlačenja, a o povučenom prijedlogu prestaje rasprava.

 

Povučeni prijedlog ne može se ponovo uvrstiti u dnevni red na istoj sjednici Vijeća.

 

Članak 104.

 

Po završetku rasprava o prijedlogu, Vijeće može prijedlog usvojiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagatelju na dopunu.

 

Ukoliko ima više prijedloga, Vijeće će glasovati o svakom pojedinom prijedlogu redoslijedom kako su protokolirani.

 

8. Odlučivanje

 

Članak 105.

 

Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu nakon rasprave.

 

O prijedlogu odluke ili drugog akta, kao i o kandidatima za određene dužnosti, glasuje se poslije zaključenja rasprave, glasovanjem “ZA”, “PROTIV” ili „SUZDRŽAN“.

 

Ukoliko su za odluku ili drugi akt glasovali svi prisutni, neće se postavljati pitanje o negativnim ili suzdržanim glasovima.

 

Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

 

Članak 106.

 

Vijeće odlučuje o predloženim aktima javnim glasovanjem većinom glasova, ukoliko je na sjednici nazočna većina vijećnika.

 

Na prijedlog pojedinog vijećnika ili  kluba vijećnika javno glasovanje se može provoditi i poimeničnim prozivanjem članova Vijeća.

 

Glasovanje iz stavka 2. ovog članka se provodi ukoliko se za to izjasni većina prisutnih vijećnika.

 

Članak 107.

 

Na sjednicama Vijeća može glasovati i tajno, a tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora i imenovanja u slučajevima kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira odnosno imenuje, te kod razrješenja.

 

Na prijedlog pojedinog vijećnika ili kluba vijećnika, na sjednici se može tajno glasovati i o drugim pitanjima iz djelokruga rada Vijeća, o čemu se odlučuje većinom glasova prisutnih vijećnika.

 

Članak 108.

 

Tajno glasovanje provodi predsjednik Vijeća i dva vijećnika koje bira većina prisutnih, a glasuje se na glasačkim listićima koji moraju biti iste veličine, boje, oblika te ovjereni pečatom Vijeća.

 

Ako se glasuje o kandidatima za pojedine dužnosti, prezimena kandidata se na glasačkom listiću navode abecednim redom, a glasovanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred kandidata.

 

Kada se tajno glasuje o odluci, drugom aktu ili pojedinom pitanju, na glasačkom listiću treba biti istaknut naziv odluke, drugog akta ili pojedinog pitanja, a glasuje se  zaokruživanjem »ZA« ili »PROTIV«.

 

Glasački listići ubacuju se u glasačku kutiju.

 

Nevažećima se smatraju glasački listići iz kojih se ne može točno utvrditi za kojeg je kandidata vijećnik glasovao, listići na kojima je zaokruženo više kandidata od predviđenih kao i oni listići gdje je nejasno  da li je glasovao “ZA” ili “PROTIV” odluke, drugog akta ili pojedinog pitanja.

 

Predsjednik utvrđuje i objavljuje rezultat glasovanja koji se uvodi u zapisnik sjednice čiji su sastavni dio i glasački listići obavljenog tajnog glasovanja.

 

Članak 109.

 

Za pravovaljano odlučivanje potrebno je da se za odluku ili drugi akt Vijeća izjasnila većina prisutnih vijećnika, osim u slučajevima predviđenim zakonom, Statutom i Poslovnikom kada je za pravovaljano odlučivanje potrebna većina svih vijećnika.

 

Vijeće većinom  glasova svih vijećnika donosi slijedeće akte:

-          Statut Grada,

-          Poslovnik Gradskog vijeća,

-          Proračun,

-          godišnji izvješće o izvršenju proračuna

-          odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća

-          odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika

-          odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih Statutom Grada Hvara.- ovo nije u čl. 32. statuta

 

9. Održavanje poslovnog reda na sjednici i stegovne mjere

 

Članak 110.

 

Poslovni red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

 

Zbog remećenje poslovnog reda i nemogućnosti održavanja istog, predsjednik Vijeća može odrediti kratku stanku u cilju njegove ponovne uspostave.

 

Članu Vijeća ili drugom sudioniku sjednice koji remeti poslovni red predsjednik Vijeća može izreći stegovne mjere:

-          opomenu,

-          opomenu s oduzimanjem riječi,

-          udaljenje sa sjednice.

 

Članak 111.

 

Članu Vijeća ili drugom sudioniku sjednice se izriče stegovna mjera opomene:

-          ako se u svom govoru ne drži teme o kojoj se raspravlja,

-          ako govori, a nije dobio riječ od predsjednika Vijeća,

-          ako svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

-          ako omalovažava ili vrijeđa sudionike sjednice Vijeća,

-          ako svojim ponašanjem odstupa od općih pravila ponašanja u Vijeću,

-          ako na drugi način remeti red na sjednici.

Članak 112.

 

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se članu Vijeća ili drugom sudioniku sjednice koji:

-          i nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem opetovano nastavlja kršiti odredbe Poslovnika zbog čega mu je izrečena opomena.

-          svojim govorom izaziva bilo koju nesnošljivost (nacionalnu, vjersku, rodnu, socijalnu i dr.), negira Ustav Republike Hrvatske te civilizacijske vrijednosti i dostignute demokratske standarde.

 

Članak 113.

 

Članu Vijeća ili drugom sudioniku sjednice se izriče stegovna mjera udaljenja sa sjednice Vijeća ako:

-          svojim ponašanjem grubo narušava poslovni red i krši odredbe ovog Poslovnika

-          svojim ponašanjem prijeti izazivanjem fizičkog sukoba i prekida sjednice.

 

Stegovna mjera udaljenja sa sjednice može se izreći za trajanja rasprave i odlučivanja o jednoj ili više točaka dnevnog reda ili za trajanja cijele sjednice.

 

Kada je članu Vijeća ili sudioniku sjednice izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice Vijeća, dužan je odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjednik je ovlašten provesti mjeru pozivom zaštitara ili policije.

 

10. Zapisnik

 

Članak 114.

 

Sastavni dijelovi zapisnika sa pojedine sjednice Vijeća su:

-          tonski zapis potpunog tijeka sjednice

-          skraćeni pisani zapisnik

-          usvojeni tekstovi odluka i drugih akata.

 

Članak 115.

 

O radu na sjednici Vijeća snima se tonski zapis koji sadrži potpuni tijek sjednice. Tonski zapis ima funkciju glavnog zapisnika, a na sjednici se vodi i skraćeni zapisnik o tijeku sjednice u pisanom obliku.

 

Skraćeni pisani zapisnik kao i tonski zapis na prikladnom nosaču zvuka o potpunom tijeku sjednice, dostavljaju se vijećnicima najkasnije u roku od 60 dana od održavanja sjednice.

 

Tonski zapis o potpunom tijeku sjednice dostupan je je javnosti u roku od 48 sati nakon održavanja sjednice. Objavljuje se na internetskim stranicama Grada na način da se svaka točka dnevnog reda objavljuje posebno i odvojeno.

 

Uvid u dokumentaciju i arhivsku građu Vijeća te druge materijale u svezi s radom Vijeća omogućit će se svim pravnim i fizičkim osobama na temelju njihovog zahtjeva, sukladno zakonu i aktima Grada Hvara kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

 

Zahtjev iz stavka 4. ovog članka podnosi se službeniku zaduženom za informiranje.

 

Pravo na pristup javnosti informacijama iz točke 3. i 4. ovog članka može se ograničiti u slučajevima kada se radi o predmetima koji su u skladu s posebnim propisima i označeni određenim stupnjem povjerljivosti.

 

Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari ili kada je iz rasprave o nekom predmetu isključena javnost, snima se poseban tonski zapis i vodi odvojeni kratki pisani zapisnik.

 

Članak 116.

 

Skraćeni pisani zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice:

-          vrijeme i mjesto održavanja sjednice,

-          dnevni red sjednice,

-          ime i prezime predsjedatelja,

-          imena prisutnih i odsutnih vijećnika sa posebnom napomenom za nenajavljenu                        odsutnost,

-          dnevni red,

-          imena sudionika u raspravi po pojedinoj točki dnevnog reda,

-          rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima,

-          naziv svih odluka i drugih akata donesenih na sjednici,

-          bilješke o događanjima koje ne spadaju u redoviti tijek pojedine točke dnevnog reda i eventualno izrečene stegovne mjere od strane predsjednika Vijeća,

-          ime službenika koji vodi zapisnik.

Članak 117.

 

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, u sklopu točke dnevnog reda verifikacija skraćenog pisanog zapisnika, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

 

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave, a ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

 

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim, ako je za njega glasovala većina nazočnih vijećnika.

 

Usvojeni skraćeni pisani zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i službenik koji vodi zapisnik. Izvornici zapisnika sjednice Vijeća čuvaju se u pismohrani.

 

Članak 118.

 

Materijali za sjednicu poput poziva za sjednicu, materijala koji su razmatrani na sjednici, tonskog zapisa o potpunom tijeku sjednice i skraćenog pisanog zapisnika, te originali odluka i drugih akata koje je donijelo Vijeće, trajne su vrijednosti i čuvaju se u arhivu Grada.

 

Članak 119.

 

U posebnim prilikama i ukoliko sjednica nije zatvorena za javnost, Vijeće može odobriti  snimanje sjednice video tehnologijom. Video snimke nisu sastavni dio zapisnika, već mogu biti njegov prilog.

 

Osoba koja vrši video snimanje dužna je cjeloviti originalni video zapis dostaviti službeniku nadležnom za lokalnu samoupravu grada u roku od 24 sata nakon sjednice Vijeća.

X. JAVNOST RADA

 

Članak 120.

 

Rad Vijeća je javan.

 

Sjednica ili pojedini dio sjednice Vijeća može se održati bez nazočnosti javnosti, a sukladno odredbama ovog Poslovnika.

 

Vijeće obavještava javnost o svome radu i radu svih radnih tijela te stajalištima i odlukama koje je usvojilo.

 

Tonski zapis tijeka sjednica i akti Vijeća mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja i internetske stranice Grada, a od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci koji su, u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.

Članak 121.

 

Odluke i drugi akti Vijeća, osim onih koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti, objavljuju se u “Službenom glasniku Grada Hvara”.

 

Članak 122.

 

Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela, može se dati službeno priopćenje ili konferencija za tisak.

 

Službeno priopćenje može dati predsjednik Vijeća odnosno radnog tijela ili član kojeg za to ovlasti Vijeće odnosno radno tijelo.

 

Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća, a uz suglasnost predsjednika Vijeća.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 123.

 

Prijedlog za promjenu Poslovnika može podnijeti Odbor za statut i poslovnik ili 1/3 vijećnika.

 

Prijedlog mora biti obrazložen i podnosi se predsjedniku Vijeća.

 

Gradsko vijeće većinom prisutnih vijećnika odlučuje da li će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Poslovnika.

 

 

 

Članak 124.

 

Stupanjem na, snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Hvara – pročišćeni tekst (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09, 7/09, 4/10, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13, 8/13 i 11/13).

Članak 125.

 

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Grada Hvara”.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 021-05/18-01/07

URBROJ: 2128/01-02-18-02

Hvar, 10. srpnja 2018.

                                                                PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Jurica Miličić,  mag.iur.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 110 Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13. i 65/17.) i članka 25 Statuta Grada Hvara (Službeni glasnik Grada Hvara br. 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na svojoj 17 sjednici održanoj dana 10.07.2018. g. donijelo je:

 

ODLUKU

o donošenju

Urbanističkog plana uređenja sportsko-rekreacijske zone Šamoreta Dolac

 

I.

 

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja sportsko-rekreacijske zone Šamoreta Dolac, u daljnjem tekstu Plan. Za područje Grada Hvara na snazi je Prostorni plan uređenja Grada Hvara (Službeni glasnik Grada Hvara br. 02/07, 09/10, 05/16).

 

II.

 

(1) Plan je izrađen na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam i prostorno planiranje fra Andrije Kačića Miošića 26. pod vodstvom odgovornog voditelja Prof.dr.sc. Nenada Lipovca dipl.ing.arh.

 

III.

 

(1) Plan se sastoji od jedne knjige koja sadrži:

  1. ODREDBE
  2. KARTOGRAFSKI DIO PLANA

0. GRANICA OBUHVATA NA TOPOGRAFSKO-KATASTARSKOJ PODLOZI                                                                 1.2.000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA                                                                   1:2.000

2. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Plan prometa                                  1:2.000

2. B. Plan ostale komunalne infrastrukture                                                                   1:2.000

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA                                                      1:2.000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU

A. OBRAZLOŽENJE PLANA

B. IZVOD IZ IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE POSTIRA

C. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA

E. SUGLASNOST MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA F.

F. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

H. SAŽETAK ZA JAVNOST

 

IV.

 

(1) Plan je izrađen u 6 (šest) izvornika ovjerenih potpisom i žigom gradonačelnika te potpisom i žigom predsjednika gradskog vijeća grada Hvara. Pojedini izvornici se čuvaju se na slijedećim adresdama:

  1. Grad Hvar – 2 primjerka
  2. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja – 1 primjerak
  3. Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije, ispostava Hvar – 2 primjerka
  4. Županijski zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije – 1 primjerak

 

V.

 

(1) Plan stupa na snagu osmi dan nakon objave u službenom glasilu Grada Hvara.

 

 

 

 

 

1. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

(1) Odredbe za provođenje Urbanističkog urbanističkog plana uređenja športsko-rekreacijske zone Šamoreta Dolac (u daljnjem tekstu: UPU) primjenjuju se unutar obuhvata čija je granica utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Hvara (Službeni glasnik Grada Hvara br. 2/07., 9/10. i 5/16.), odnosno Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja Šamoreta Dolac (Službeni glasnik Grada Hvara br. 7/16.).

 

(2) Obuhvat UPU-a nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu: ZOP) u površini od 22,50 ha.

 

(3) Detaljno razgraničenje površina pojedinih namjena utvrđeno je na topografsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000 koja je izrađena za potrebe ovog UPU-a od strane tvrtke GEOMAPA d.o.o., Drniš.

 

Članak 2.

 

(1) U Planu se koriste pojmovi određeni Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji, pratećim Pravilnicima te pojmovi opisani propisima donesenim na temelju tog Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Pojmovi uvriježeni u praksi, a koji nisu opisani Zakonom, podrobnije su opisani ovim odredbama:

 

1.1. Prostorna cjelina je površina određene namjene koja se urbanističkim planom uređenja može utvrditi kao samostalni dio cjelokupnog područja predviđenog za razvoj i uređenje sadržaja sporta i rekreacije.

 

1.2 Regulacijska crta je crta koja odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra, odnosno vlasničkog načina korištenja), odnosno linija koja razdvaja pojas prometnice od pojedine građevne čestice bilo koje namjene i u bilo čijem vlasništvu.

 

1.3. Krajobrazno uređeno zemljište je dio površine građevne ili ostalih čestica predviđenih za uređenje javnih perivojnih površina, koje je uređeno nasadima niskog ili visokog biljnog materijala, pratećim stazama, odmorištima, ali bez parkiranja i otvorenih sportskih igrališta.

 

1.4. Uređeni teren je dio površine građevne čestice uređen za parkiralište, sportski teren, natkriveni prostor za boravak ljudi i sl.

 

 

 

2.  DIJELOVI I VISINE POMOĆNIH ZGRADA:

 

2.1. Podrum (Po) je dio zgrade koji je ukopan u okolni teren 50% ili više svojeg volumena.

 

2.2. Suteren (Su) je dio zgrade koji je ukopan u okolni teren do 50% svojeg volumena.

 

2.3. Prizemlje (P) je dio zgrade čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi najviše 1,50 metar iznad kote uređenog terena, mjereno na dijelu najveće otvorenosti vanjskog pročelja.

 

2.4. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena – sportskog igrališta ili tribine). Može biti zatvorena najviše s dvije strane.

 

3. GRAĐEVINE I SPORTSKA IGRALIŠTA

 

3.1. Prateća zgrada je zgrada koja svojom namjenom upotpunjuje sportska igrališta u prostornoj jedinici. U njoj se nalaze svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta, ugostiteljski sadržaji i druge pomoćne prostorije kojima se nadopunjava namjena sportskog igrališta.

 

3.2. Potporni zid je građevina koja se koristi kod izvedbe zasjeka/usjeka terena (kod gradnje građevina niske ili visoke gradnje), čija vidljiva visina pojedinog dijela zidne plohe ne smije prijeći visinu od 2,00 metra. U slučaju većeg nagiba terena i potrebe izgradnje zida veće visine, isti se mora izvesti stepenasto.

 

3.3. Pergola (prozračna sjenica, paviljon, brajda, odrina) sastavljena je od niza stupova povezanih u vodoravnoj ravnini drvenim ili metalnim gredama (letvicama).

 

3.4. Mala sportska igrališta su igrališta čija je površina manja ili jednaka 2100 m2 (mali nogomet, rukomet, tenis, košarka, odbojka, badminton, boćanje, …).

 

3.5. Velika sportska igrališta su igrališta čija je površina veća od 2100 m2 (nogomet, ragbi, …).

 

2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA

 

Članak 3.

 

(1) Uvjeti za određivanje korištenja i namjene površina temeljeni su na:

  • obilježjima prostora i ciljevima razvoja određenim planom šireg područja
  • vrednovanju postojećeg prirodnog okoliša
  • vrednovanju postojećih namjena i građevina koje nisu u suprotnosti s temeljnom namjenom UPU-a

 

Članak 4.

 

(1) Sportsko-rekreacijska zona (R2) prostor je izdvojenog građevinskog područja izvan naselja; namijenjen za izgradnju i uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja prema osnovnim uvjetima izgradnje određenim Izmjenama i dopunama PPUG-a Hvara.

 

(2) Namjena površina je razgraničena i prikazana planskim znakom i bojom na kartografskom prikazu UPU-a – broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:2000 i unutar njega nalaze se ili su planirane slijedeće namjene:

  • Površine sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijski centar (R2)

-          R2-1 Površina za uređenje velikih sportskih igrališta (planirano)

-          R2-2 Površina za uređenje malih sportskih igrališta (postojeće i planirano)

-          R2-3 Površine za gradnju i uređenje građevina za vodene sportove (planirano)

-          R2-4 Površina za uređenje igrališta i staza za mini golf

-          R2-5 Površina za uređenje pješačkih i trim staza.

  • Krajobrazno-uređene površine (Z1)

-          Z1-1 Površina za uređenje dječjih igrališta s pratećim sadržajima (planirano)

-          Z1-2 Površina za uređenje parka za kućne ljubimce

-          Z1-3 Površina prirodnog krajobraza

  • Površine infrastrukturnih sustava (IS)

-          IS-1 Površina za gradnju i uređenje javnih prometnica

-          IS-2 Površina za gradnju i uređenje parkirališta

-          IS-3 Površina za gradnju i uređenje parkirališta u više razina

-          IS-4 Površina za gradnju i uređenje parkirališta sa stajalištem za autobuse

-          IS-5 Površina za gradnju i uređenje parkirališta za autobuse

-          IS-6 Gradnja i uređenje kolno-pješačke površine

-          IS-7 Površina za proširenje i uređenje glavne šetnice s izgradnjom vidikovca

-          IS-8 Površina za gradnju trafostanice

-          IS-9 Površina za gradnju i uređenje nogostupa uz županijske ceste

-          IS-10 Površina dijela pojasa županijske ceste

 

(3) Površine pojedinih namjena vidljive su u narednoj tablici:

 

 

NAMJENA POVRŠINA

Površina (ha)

%

R2

Površine sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijski centar

17,55

77,99

R2-1

Površina za uređenje velikih sportskih igrališta (planirano)

2,84

R2-2

Površina za uređenje malih sportskih igrališta (postojeće i planirano)

6,04

R2-3

Površine za gradnju i uređenje građevina za vodene sportove (planirano)

0,47

R2-4

Površina za uređenje igrališta i staza za mini golf

0,93

R2-5

Površina za uređenje pješačkih i trim staza

7,26

Z1

Krajobrazno uređene i prirodne površine

1,30

5,78

Z1-1

Površina za uređenje dječjih igrališta s pratećim sadržajima (planirano)

0,49

Z1-2

Površina za uređenje parka za kućne ljubimce

0,32

Z1-3

Površina prirodnog krajobraza

0,49

IS

Površine infrastrukturnih sustava

3,65

16,23

IS-1

Površina za gradnju i uređenje javne prometnice

0,25

IS-2

Površina za gradnju i uređenje parkirališta

1,17

IS-3

Površina za gradnju i uređenje parkirališta u više razina

0,41

IS-4

Površina za gradnju i uređenje parkirališta sa stajalištem za autobuse

0,57

IS-5

Površina za gradnju i uređenje parkirališta za autobuse

0,58

IS-6

Kolno-pješačka površina

0,07

IS-7

Površina za proširenje i uređenje glavne šetnice s izgradnjom vidikovca

0,23

IS-8

Površina za gradnju trafostanice

0,02

IS-9

Površina za gradnju i uređenje nogostupa uz županijsku cestu

0,30

IS-10

Površina dijela pojasa županijske ceste

0.06

UKUPNA POVRŠINA

22,50

100,00%

 

 

 

3.  UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA

 

Članak 5.

 

(1) Sportsko rekreacijske građevine su sva sportska igrališta i prateće građevine. Sportska igrališta mogu biti otvorena i/ili natkrivena.

 

(2) Ukupna građevna bruto površina zgrada namijenjenih za prateće sadržaje ne smije biti veća od 2000 m2, odnosno ne veća od 7% od ukupne površine svih sportskih igrališta. Ova površina mora biti planirana u najmanje 4 zasebne zgrade, a najmanje 70% mora biti za namijenjeno za neposredne sportske potrebe (svlačionice, sanitarne čvorove, klupske prostorije, spremišta i sl.), a ostatak za ugostiteljske sadržaje (iz skupine restorani i barovi, ali bez noćnog kluba, noćnog bara ili disko kluba). Gradnja zgrada za prateće sadržaje mora pratiti izgradnju i uređenje sportskih sadržaja.

 

(3) Zgrade mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu (suteren ili prizemlje). Broj podrumskih etaža se ne ograničava.

 

(4) Visina krovnog vijenca može biti najviše 4,00 m, mjereno od kote uređenog terena na najotvorenijem dijelu pročelja.

 

(5) Krov može biti izveden kao ravan ili kos.

 

(6) Za pokrov krovišta te oblogu pročelja ne smiju se koristiti materijali koji stvaraju odbljesak, kao ni materijali koji su opasni za okoliš i ljudsko zdravlje.

 

(7) Kod izvedbe podzida za gradnju i uređenje sportskih igrališta može se koristiti armirano-betonska ili druga zidana konstrukcija, ali se vidljive plohe moraju obraditi kao tradicijski suhozid. Visina podzida u jednom potezu ne smije biti veća od 2,00 m. Ako je potrebna veća visina, tada se ploha podzida mora “razbiti” u dvije ili više ravnina.

 

(8) Najmanje 40% površine obuhvata UPU-a mora biti krajobrazno uređena ili prirodna površina, odnosno vodopropusna površina.

 

(9) Na području UPU-a planirane su četiri (4) prostorne cjeline za uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja (A-D).

 

Članak 6.

 

Prostorna cjelina A

 

(1) Oblik i položaj prostorne cjeline A s postojećim i planiranim malim sportskim igralištima vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine. Površina ove prostorne cjeline iznosi 4,66 ha.

 

(2) U prostornoj cjelini s oznakom A, nalazi se manji sportski centar koji se sastoji od 6 (zemljanih) teniskih terena, jednog manjeg asfaltiranog igrališta s tribinama, parkirališta i prateće zgrade s ugostiteljskim sadržajem, svlačionicama i spremištem.

 

(3) Ovim UPU-om, predlaže se održavanje četiri postojeća zemljana teniska igrališta južno od pomoćne zgrade. Južno od postojećih igrališta, uz korištenje podzida, moguće je izgraditi i urediti dodatna mala sportska igrališta. Njihov točan broj i položaj ovisit će o mogućnostima zahvata na terenu (podziđe u vidljivom suhozidu s “prednje” strane kao i mogućnostima izvedbe pristupnih staza s rampama ili vanjskim stepeništem). Za to će trebati izraditi idejni projekt s prikazom mogućnosti građevnih i ostalih zahvata na ovom dijelu SRC-a. Sjeverno od postojećih teniskih igrališta, na mjestu današnja dva spojena teniska igrališta planira se izvedba jednog teniskog igrališta s tribinama uz sva četiri ruba – stvaranje tzv. “središnjeg teniskog igrališta”.

 

(4) Postojeća prateća zgrada zadržava se i moguće ju je obnoviti i/ili dograditi (ili izgraditi novu zasebnu zgradu) u skladu s potrebama korištenja sportskih igrališta.

 

(5) U sjeveroistočnom dijelu ove prostorne cjeline moguća je izgradnja i uređenje jednog ili više malih sportskih igrališta.

 

(6) U ovoj prostornoj cjelini planirana je izgradnja i uređenje dva parkirališna poteza – jedan uz jugo-zapadni rub prostorne cjeline, a drugi istočno od pratećih zgrada.

 

 

 

Članak 7.

 

Prostorna cjelina B

 

(1) Oblik i položaj prostorne cjeline B s planiranim velikim sportskim igralištima vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine. Površina ove prostorne cjeline iznosi 3,89 ha.

 

(2) Ovim UPU-om planiran je prostor za uređenje velikih sportskih igrališta, od kojih barem jedan mora biti propisane veličine za mogućnost održavanja službenih natjecanja. Obzirom na visinske razlike, igrališta će se morati izvesti u odvojenim razinama. Moguće je ispod tribina (u zapadnom dijelu) planirati izgradnju i uređenje prostora svlačionica i sanitarija te manjih prostorija za klubove.

 

(3) Zapadno od tribina planirana je površina za uređenje ulaznog trga, a zapadno od trga planirana je izgradnja i uređenje nadzemnih parkirališta u više razina (s mogućnošću izvedbe ukopanih ili poluukopanih parkirališnih površina). Pristup do ovih parkirališta predviđen je preko preuređene postojeće javne prometne površine.

 

(4) Pristup interventnim vozilima omogućen je planiranom kolno-pješačkom površinom uz sjeverni rub glavnog velikog sportskog igrališta. Prilaz na ovu površinu osiguran je s najviše parkirališne razine.

 

(5) Južno od velikih igrališta, a sjeverno od pojasa županijske ceste (ŽC6203) planirana je usporedna parkirališno-pristupna prometnica. Kao poseban odvojak toj prometnici planirano je autobusno ugibalište.

 

Članak 8.

 

Prostorna cjelina C

 

(1) Oblik i položaj prostorne cjeline C s planiranim malim sportskim igralištima i građevinama za vodene sportove vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine. Površina ove prostorne cjeline iznosi 4,44 ha.

 

(2) Ovim UPU-om planiran je prostor za uređenje malih sportskih igrališta i gradnju građevina za vodene sportove na najvišem dijelu SRC-a.

 

(3) U krajnjem istočnom dijelu moguće je planirati izgradnju bazena na otvorenom.

 

(4) U najvišem dijelu obuhvata SRC-a, između planiranih parkirališta, mogu se urediti dodatna mala sportska igrališta te površina sa skate-parkom.

 

(5) Uz mala sportska igrališta i bazene mogu se planirati prateće zgrade. Površine za gradnju ovih zgrada vidljive su na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

 

(6) Unutar ove prostorne cjeline planirana je površina za uređenje dječjih igrališta s pratećim sadržajima. Na ovoj površini moguća je gradnja pratećih zgrada s ugostiteljskim sadržajima, gradnja i uređenje dječjih igrališta. Moguća je i gradnja manjih dječjih bazena. Obzirom na strminu terena ovi sadržaju trebaju se planirati u više razina (terasa). Najmanje 30% ove površine treba biti od vodopropusnih materijala.

 

(7) Na području današnjeg maslinika (R2-4) može se urediti igralište za mini golf. Pri tome se svi postojeći suhozidi moraju zadržati u postojećem obliku i veličini, a svi zahvati na možebitnoj obnovi moraju biti izvedeni korištenjem tradicijskog građevnog materijala i načina gradnje. Kod uređenja ovog prostora treba voditi računa da se vrsna stabla maslina zadrže u što većoj mjeri. U slučaju dodatne sadnje stabala ista moraju biti masline ili neka druga stabla primjerena otoku Hvaru. Građevinska bruto površina zgrada na ovom području ne smije biti veća od 75 m2. Vanjska obloga zgrade mora biti kamen ili žbuka).

 

(8) Parkirališne površine planirane su u krajnjem sjevernom dijelu obuhvata UPU-a i to dvoredna parkirališta.

 

(9) Kako se radi o strmom terenu, prilikom izrade idejnog projekta treba ispitati mogućnosti da se ispod dijela malih igrališta planira izgradnja i uređenje poluukopanog ili ukopanog parkirališta.

 

Članak 9.

 

Prostorna cjelina D

 

(1) Oblik i položaj prostorne cjeline D s planiranim pješačkim i trim stazama te pojedinačnim sportskim spravama vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine. Površina ove prostorne cjeline iznosi 7,49 ha.

 

(2)  Glavna šetnica treba se obnoviti i urediti da se po joj u slučaju potrebe mogu kretati interventna vozila. Stoga je najmanja širina iste 3,50 m, uz obostranu zemljanu bankinu.

 

(3) U sjeverozapadnom dijelu, neposredno uz glavnu šetnicu, planirana je izgradnja i uređenje vidikovca. Na površini za vidikovac moguća je izgradnja manje prateće zgrade, površine do najviše 40,00 m2.

 

(4) Razmještaj i oblikovanje pojedinačnih sportskih sprava te pješačkih i trim staza odredit će se idejnim projektom uređenja ove prostorne cjeline.

 

(5) Prilikom izrade idejnog projekta treba u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeća vrijedna stabla (promjer debla na prsištu veći od 25 cm).

 

4. UVJETI UREĐENJA KRAJOBRAZNO UREĐENIH POVRŠINA

 

Članak 10.

 

Dječje igralište s pratećim sadržajima

 

(1) Oblik i položaj planirane površine za uređenje dječjih igrališta s pratećim sadržajima vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine.

 

(2) Podrobniji uvjeti za gradnju i uređenje ove površine dani su u sklopu uvjeta za Prostornu cjelinu C.

 

Članak 11.

 

Park za kućne ljubimce

 

(1) Oblik i položaj parka za kućne ljubimce vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine.

 

(2) Na ovoj površini moguća je postava pojedinačnih sprava za kućne ljubimce te odmorišta s klupama otvorenih ili natkrivenih, sukladno idejnom projektu. Površina parka mora cijelim svojim rubom ograđena ogradom visine od najmanje 1,20 m koja mora biti izvedena na način da omogućava sigurnost u korištenju parka te zaštitu od pogleda (obzirom na blizinu županijskih cesta). Ulaz u park treba planirati s nogostupa planiranog u sjevernom dijelu proširenog pojasa županijske ceste ŽC6203.

 

Članak 12.

 

Prirodni krajobraz

 

(1) Oblik i položaj površine prirodnog krajobraza vidljiv je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površine.

 

(2) Zadržava se postojeće stanje uz održavanje i mogućnost uređenja zemljanih pješačkih staza. Na ovoj površini nije dozvoljena gradnja bilo kakvih građevina.

 

5.  UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

 

Članak 13.

 

Promet

 

(1) Na kartografskom prilogu UPU-a broj. 2.A. Plan prometa prikazani su sve postojeće prometne površine na kojima su mogući svi zahvati rekonstrukcije, proširenja, ili pak izmještanja. Isto tako prikazani su pojasevi i moguće uređenje novoplaniranih pristupnih prometnica s parkiralištima do svih sportskih igrališta.

 

(2) Uz županijske ceste unutar obuhvata UPU-a, uz zapadni rub cestovnog pojasa ŽC6269 i sjeverni rub cestovnog pojasa ŽC6203, planirana je izvedba nogostupa širine od najmanje 1,50 m sa zemljanom bankinom ili podzidom s unutrašnje strane pojasa, a sve iz razloga da se osigura pješački pristup do područja sa sportskim igralištima.

 

(3) Dio županijske ceste ŽC6203 koji prolazi jugozapadnim dijelom obuhvata UPU-a održava se zajedno s ostatkom te ceste neovisno o UPU-u. U zaštitnom pojasu županijskih cesta širine 15,00 m od ruba zemljišnog pojasa ne mogu se graditi zgrade, a svi ostali zahvati provode se uz ishođenje posebnih uvjeta nadležnog ureda za županijske ceste.

 

(4) Broj priključaka na županijske ceste određen je prema prostornim mogućnostima, kapacitetu sadržaja i faznosti izgradnje. Ovim UPU-om, uz jedan postojeći, predviđeno je još 5 priključaka, gdje međusobna udaljenost dva susjedna priključka nije manja od 100,00 m. Manja odstupanja od UPU-om predloženih mjesta priključaka prostornih cjelina na postojeće prometnice (županijske ceste), a radi možebitnih posebnih uvjeta tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima, ili tehnoloških zahtjeva kod izrade dokumentacije za ishođenje akata za građenje, neće se smatrati odstupanjem od rješenja planiranih ovim UPU-om.

 

(5) Izgradnja i uređenje planiranih prometnica (javnih i/ili u sklopu parkirališnih površina) provest će se u skladu s odredbama ovog UPU-a uz poštivanje zakonske i tehničke regulative s područja prometne sigurnosti i izgradnje cestovne infrastrukture s predviđenim protupožarnim mjerama i zahtjevima zaštite okoliša.

 

(6) Najmanja širina kolnika javnih prometnica je 5,50 m, uz dodatnu širinu rubnjaka. Uz javne prometnice unutar obuhvata UPU-a nije dopušteno uređivati parkirališna mjesta. Svi zahvati na uređenju postojeće ili izgradnji nove prometne infrastrukture mogući su isključivo na temelju zakonom propisane tehničke dokumentacije – idejnih projekata za ishođenje lokacijskih dozvola kojima će se utvrditi redoslijed izgradnje i glavnih projekata.

 

(7) Na području obuhvata UPU-a potrebno je planirati sva potrebna parkirališna mjesta za sportsko-rekreacijski centar. Na ovom području moguće je smjestiti približno 600 parkirališnih mjesta (nadzemno, u više razina i/ili podzemno) te je tome potrebno prilagoditi kapacitet svih sportskih i pratećih sadržaja. Za sportsko rekreacijske sadržaje potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto na svakih 5 posjetitelja, a za ugostiteljske sadržaje potrebno je jedno parkirališno mjesto na svakih 50 m2 građevne bruto površine zgrade namijenjene tom sadržaju.

 

(8) Gdje god je to moguće, treba planirati izvedbu poluukopanih ili ukopanih parkirališnih površina (otvorenih bar na jednoj strani). Na mjestu svakog četvrtog parkirališnog mjesta uređenog na površini treba se zasaditi stablo.

 

(9) Površina kolnika na parkirališnim ulicama trebaju biti asfaltirane, dok same parkirališne površine uz njih mogu biti popločene šupljikavim betonskim ili kamenim opločnicima. Odvodnju oborinske vode s parkirališnih i kolnih površina potrebno je izvesti odvojeno, preko odmaščivaća ulja u glavni odvodni vod.

 

(10) Obzirom na činjenicu da je u južnom dijelu prostorne cjeline za uređenje velikih sportskih igrališta planirana mogućnost pristupa autobusa s gledateljima, posjetiteljima ili igračima te želje da se autobusi u mirovanju izdvoje iz područja samog građevinskog područja naselja grada Hvara, ovim UPU-om predlaže se uređenje parkirališta za autobuse u krajnjem istočnom dijelu (između dvije županijske ceste) na kojem je moguće urediti do 10 parkirališnih mjesta za autobuse. Kretanje po parkiralištu je jednosmjerno, s ulazom iz ŽC6269 te izlazom na ŽC6203. U južnom dijelu ovog parkirališta. dio parkirališta je predviđen za uređenje parkirnih mjesta za osobne automobile (za potrebe posjetitelja planiranog parka za kućne ljubimce).

 

(11) Položaj pješačkih staza unutar obuhvata UPU-a nije strogo određen, uz uvjet da povežu sve pješačke i/ili ulazne trgove s pojedinim sportskim sadržajima i sportskim igralištima, vodeći računa o osiguranju pristupačnosti svim posjetiteljima na istoj razini. Iste je moguće planirati, projektirati i izvesti prema idejnim i glavnim projektima uređenja pojedinih dijelova SRC-a, odnosno prostornih cjelina. Širina pješačkih staza ne smije biti manja od 1,50 m.

 

(12) Pješačke staze (postojeće ili planirane) unutar krajobrazno uređenih ili prirodnih površina treba obnoviti ili izvesti u skladu s tehničkim uvjetima. To se ponajviše odnosi na rješenje odvodnje površinskih oborinskih voda te moguće izvedbe podzida kao uvjet nosivosti i stabilnosti pojedine staze. Uzdužni nagibi ovih pješačkih površina ne smiju biti veći od 12%, a poprečni ne više od 2%.

 

(13) Obzirom na postojeće visinske razlike u terenu, ovim UPU-om se propisuje obvezna izrada podzida za sve prometne površine. Kod izvedbe podzida za gradnju i uređenje prometnih površina može se koristiti armirano-betonska ili druga zidana konstrukcija, ali se vidljive plohe moraju obraditi kao tradicijski suhozid.

 

(14) Duž svih kolnih, kolno-pješačkih, pješačkih i parkirališnih površina unutar obuhvata UPU-a potrebno je planirati i izvesti/obnoviti javnu rasvjetu prema odgovarajućem projektu i posebnim uvjetima javno-pravnog tijela za elektroopskrbu.

 

Članak 14.

 

Infrastrukturna mreža – općenito

 

(1) Telekomunikacijska, elektroenergetska i komunalna infrastrukturna mreža (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) prikazana je na kartografskom prikazu 2.B. Plan telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture svojim načelnim položajem Položaj istih može se prilagoditi u postupku ishođenja akata za građenje, kroz koordinaciju izvedbe svih ostalih komunalnih instalacija (u idejnom projektu) te se neće smatrati izmjenom UPU-a.

 

Članak 15.

 

Telekomunikacije

 

(1) Na području obuhvata UPU-a nema izvedene telekomunikacijske mreže. Pretpostavka je da se osnovni TK vod može dovesti iz naselja Hvar izvedbom kanalizacijskog voda u pojasu ŽC6203 te od njega preko TK zdenaca do pojedinih zgrada unutar SRC-a. Pri tome treba koristiti isključivo prometne (kolne ili pješačke) površine planirane unutar obuhvata UPU-a.

 

(2) Polaganje sekundarne TK mreže unutar prometnih pojaseva moguće je isključivo na suprotnoj strani od postavljanja elektroenergetskih vodova (elektroopskrba i javna rasvjeta). Na svakom grananju potrebno je izvesti odgovarajući TK zdenac, a njihov međusobni razmak mora biti takav da se u najvećoj mogućoj mjeri olakša uvlačenje TK kablova. Dubina rova mora biti najmanje 1,20 m.

 

(3) TK mrežu treba planirati i izvesti na način da ista može poslužiti za izvedbu telefonskih instalacija, instalacija internetske mreže, videonadzora i vatrodojave.

 

(4) Kod polaganja TK mreže treba voditi računa o propisanim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih vodova kada se radi o usporednom vođenju:

 

DTK i elektroenergetski 10 kV kabel             0,50 m

DTK i vodoopskrbna cijev do 200 mm         1,00 m

DTK i vodoopskrbna cijev preko 200 mm   2,00 m

DTK i cijev gradske odvodnje                         1,00 m.

 

(5) Kod polaganja TK mreže treba voditi računa o propisanim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih vodova kada se radi o križanju:

DTK i elektroenergetski 10 kV kabel             0,50 m

DTK i vodoopskrbna cijev                               0,15 m

DTK i cijev odvodnje                                        0,25 m

 

(6) Ostali načini polaganja i odabir vrste TK kablova i ostalih sastavnica TK mreže utvrdit će se idejnim projektom za cijelo područje UPU-a ili pak za pojedinu etapu.

 

(7) Na području UPU-a ne dozvoljava se postavljanje stupova za postavljanje antenskih prihvata i baznih stanica.

 

Članak 16.

 

Elektroenergetska mreža

 

(1) Za napajanje električnom energijom svih postojećih i planiranih građevina, kao i za izvedbu javne rasvjete potrebno je izgraditi novu TS 10(20)/04 kV i to u istočnom dijelu obuhvata UPU-a (neposredno uz ŽC6269). Napajanje te nove TS treba izvesti isključivo podzemno. Daljnje grananje elektroenergetskih kablova do svakog potrošača treba izvesti podzemno i to kroz pojas prometnica, na dubini od najmanje 0,80 m (kod prolaska ispod pješačkih površina), odnosno 1,20 m (kod prelaska ispod kolnika). Kod postavljanja ispod kolnika, kablovi se dodatno uvlače u PVC cijevi promjera u zavisnosti o vrsti kabela.

 

(2) Izvedba elektroenergetske mreže i polaganje kablova treba biti u skladu s posebnim uvjetima javno-pravnog tijela zaduženog za elektroopskrbu. Kablovi se u načelu polažu u nogostup kada je on sastavni dio prometnog pojasa, vodeći računa da su na suprotnoj strani od polaganja TK vodova.

 

(3) Na cijelom području SRC omogućava se i potiče korištenje dopunskih izvora električne energije, ponajprije sunčanih ploča koje se mogu postavljati samo na krovnu konstrukciju pojedinih zgrada ili nadstrešnica planiranih sportskih igrališta.

 

(4) Za izvedbu javne rasvjete vrijede iste odredbe kao i za izvedbu elektroopskrbne mreže. Dopunski uvjeti trebaju se zatražiti od nadležnog javno-pravnog tijela. U načelu treba se pridržavati slijedećeg:

-          Svi vanjski dijelovi moraju biti otporni na sunce i sol

-          Čelični rasvjetni stupovi moraju biti pocinčani s dodatnom antikorozivnom zaštitom, a ako su od drugog materijala moraju imati potvrdu s kojom se dokazuju tražena svojstva

-          Rasvjetni stupovi, zajedno sa svjetiljkama, moraju biti otporni na udare vjetra (zona 3)

-          Svjetiljke moraju imati čvrstu masku od ravnog kaljenog stakla (IK 8 ili 9) te ne smiju usmjeravati svjetlo prema nebu

-          Rasvjetni stupovi moraju biti temeljeni na betonske temelje i posebno sidreni

-          Svjetiljke koje se ne postavljaju na rasvjetne stupove (ugradne, samostalne samostojeće, i slične) ugrađuju se prema namjeni predviđenoj projektom uz zadovoljavanje ovdje navedenih odredbi.

 

Članak 17.

 

Vodoopskrbna mreža

 

(1) Područje UPU-a pripada tzv. niskoj zoni snabdijevanja vodom i priključit će se na vodoopskrbni cjevovod koji se nalazi u pojasu prometnice nedaleko zapadnog ruba obuhvata UPU-a. Sve planirane građevine spojit će se na taj novoplanirani vodoopskrbni sustav, a na temelju izrađenog idejnog projekta u kojem se mora provesti odgovarajući izračun vršnog opterećenja.

 

(2) Vodoopskrbne cijevi polažu se prema idejnom projektu, unutar pojasa kolnika prometnica, na udaljenost 1,00 m od ruba kolnika. Dubina ukopavanja iznosi najmanje 1,00 m, računajući od tjemena cijevi do nivelete kolnika. U čvorovima je planirana izvedba betonskih šahtova s lijevano-željeznim poklopcem iznad armirano-betonske pokrovne ploče, u koje se smještavaju zasun i fazonski komadi potrebni za montažu samog čvora. Cijevi su okruglog presjeka, klase “C”, i polažu se na posteljicu od pijeska i zatrpavaju sitnim nevezanim i neagresivnim materijalom. U slučaju kad vodoopskrbne cijevi ne mogu biti polagane unutar kolnika prometnica, moguće je njihovo polaganje u ostalim prometnim površinama pod istim uvjetima.

 

(3) Iako UPU-om nisu točno planirani položaji, preporučuje se gradnja podzemnih spremnika u kojima bi se skupljala kišnica. Ista se može koristiti za navodnjavanje krajobrazno uređenih površina, ali isto tako i za opskrbu hidrantske mreže. Na ovaj način planirana dogradnja vodoopskrbnog sustava osiguravat će kvalitetno napajanje potrošnih mjesta i sigurnu opskrbu protupožarnih hidranata. Razmak pojedinih hidranata treba izvesti u skladu s odgovarajućim Pravilnikom, ali nikako ne smiju biti međusobno udaljeni više od 150,00 m.

 

Članak 18.

 

Odvodnja otpadnih voda

 

(1) Unutar područja obuhvata, sve građevine trebaju se spojiti na sustav javne odvodnje, s padom prema najnižoj koti obuhvata UPU-a, prema zapadu. Ovim UPU-om planirana je izvedba razdjelnog sustava odvodnje (odvodnja sanitarnih voda odvojena od sustava odvodnje oborinskih voda s prometnih i ostalih površina).

 

(2) Odvodnja otpadnih voda s područja obuhvata UPU-a provodit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o odvodnji otpadnih voda i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda, uz sljedeće uvjete:

-          na javni sustav odvodnje otpadnih (sanitarnih) voda moraju se priključiti sve građevine u obuhvatu UPU-a. Odvodnja otpadne vode mora se odvoditi gravitacijski do priključka na glavni odvodni kanal (kolektor) javnog sustava odvodnje grada Hvara

-          planirane cijevi za odvodnju polažu su u osi postojećih ili planiranih (kolnih ili pješačkih) prometnica, na najmanjoj dubini od 1,30 m računajući od tjemena cijevi do gornje kote prometnice te na propisanoj udaljenosti od ostalih instalacija (od vodoopskrbnih cijevi 1,50 m, a do ostalih instalacija 1,00 m)

-          cjelokupni sustav javne odvodnje, sa svim priključcima, treba planirati i izvesti kao vodonepropustan, a cijevi za odvodnju trebaju biti okruglog presjeka. Polažu se na pješčanu posteljicu, a zatrpavaju sitnim nevezanim i neagresivnim materijalom,

-          na svim okomitim i vodoravnim lomovima izrađuju se reviziona okna, svijetlog otvora 100×100 cm, koji se pokrivaju armirano–betonskom pločom sa okruglim otvorom (promjera 600 mm), iznad kojeg dolazi lijevano-željezni poklopac,

-          na početku gradnje, moguće je odvodnju otpadnih voda riješiti (kao privremeno rješenje) izvedbom samostalnih (individualnih) sustava za prikupljanje otpadnih voda za svaku građevinu, ali uz obvezno planiranje i izradu pripreme mogućeg spoja na javnu odvodnju (nakon njene izgradnje).

 

(3) Odvodnja oborinske vode planira se na sljedeći način:

-          poniranjem u teren na neizgrađenim dijelovima prostornih cjelina ili otjecanjem po površini do recipijenta; proces se mora odvijati bez ugrožavanja okolnog zemljišta, imovine i građevina;

-          oborinske vode s kolnih površina i parkirališta trebaju se prije ispuštanja u upojni bunar (planiran uz pojedine parkirališne površine) pročistiti preko (mastolova) skupljača motornih ulja, masti i benzina zbog sprječavanja mogućeg onečišćenja okoliša;

-          Nije nužno imati jedan jedinstveni kolektor za prikupljanja oborinskih voda, već je projektom moguće planirati više pojedinačnih i manjih sustava s kontroliranim ispustima u more, a radi jednostavnije izgradnje i održavanja;

-          Pojedinačne količine sakupljene oborinske vode mogu se upuštati u privremene upojne bunare, a sve do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje.

 

(4) Izradom projektne dokumentacije za ishođenja akata kojima se odobrava građenje, potrebno je podrobno razraditi odvodnju otpadnih i oborinskih voda sukladno odredbama UPU-a, posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, akta lokalne samouprave i sukladno propisima.

 

 

 

 

 

 

6.  MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

 

Članak 19.

 

Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja

 

(1) U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode u obuhvatu UPU-a nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti – zaštićenih područja.

 

(2) Cijelo područje obuhvata UPU-a nalazi se unutar područja ekološke mreže – Međunarodno važna područja za ptice (HR1000036 – srednjodalmatinski otoci i Pelješac). Svi zahvati na ovom području moraju se izvoditi u skladu s Uredbom o ekološkoj mreži i posebnim uvjetima nadležnih tijela.

 

(3) Ovim UPU-om čuva se vrijedno područje prirodnog krajolika vidljivo na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina i to na način da se zadržavaju sva vrijedna stabla, a pri gradnji i uređenju pješačkih i trim staza te postavi pojedinačnih sportskih sprava vodi računa o očuvanju prirode i okoliša te korištenju ekološki prihvatljivih materijala.

 

(4) Područje obuhvata UPU-a nalazi se dijelom preko k.č. 9/2 i 9/6 (k.o. Hvar) koje su obuhvaćene programom gospodarenja GJ „Sveti Nikola“, odjel/odsjek 24a, 24d, 24e – svi uređajni razred Alepski bor starosti 80 godina. Pri izradi potrebne projektne dokumentacije za uređenje ovog područja treba voditi računa da se planiranim zahvatima degradacija šuma i šumskih zemljišta svede na najmanju moguću razinu, a sve u skladu s važećim zakonima.

 

Članak 20.

 

Zaštita arheološke baštine i ambijentalnih vrijednosti

 

(1) U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u obuhvatu UPU-a nema zakonom zaštićenih kulturnih vrijednosti.

 

(2) Prema Prostornom planu uređenja Grada Hvara, područje obuhvata UPU-a nalazi se u području s mogućim nalazištem arheoloških pojedinačnih (kopnenih) lokaliteta. Svi iskopi za građevinske radove trebaju se izvoditi uz konzervatorski nadzor, ako se pri izvođenju građevinskih radova na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili predmete od arheološkog značaja, izvođač radova je dužan prekinuti radove i o tome izvijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

 

(3) Ovim UPU-om čuva se vrijedno područje kultiviranog krajolika vidljivo na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina i to na način da se zadržavaju i obnavljaju postojeći suhozidi.

 

7. POSTUPANJE S OTPADOM

 

Članak 21.

 

(1) Postupanje s otpadom na području UPU-a provodi se sukladno Zakonu o otpadu, Pravilniku o vrstama otpada, Pravilniku o postupanju s ambalažnim otpadom, Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom i Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom te ostalim zakonima i pravilnicima koji određuju postupanje s otpadom za pojedina posebna područja pod zaštitom.

 

(2) Komunalni otpad, do izrade Studije o postupanju s otpadom za cijelu županiju, treba se odvoziti izvan granica Grada Hvara na za to određeno područje.

 

(3) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a sakuplja ga ovlaštena pravna osoba. Potrebno je propisati mjere za izbjegavanje i smanjenje uzroka nastajanja otpada, mjere iskorištavanja vrijednih obilježja otpada s ciljem smanjenja onečišćenja okoliša. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.

 

(4) Unutar obuhvata UPU-a, u svakoj prostornoj jedinici potrebno je predvidjeti mjesto za postavu spremnika za prikupljanje i odvajanje otpada (plastika, limenke, papir, staklo, …).

 

(5) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim ambalažnim, građevinskim, elektroničkim otpadom, osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

 

(6) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje unutar područja UPU-a skuplja se u propisanim spremnicima, koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima na javnim površinama, prikrivenim od pogleda, ali opet lako pristupačnim s javih prometnih površina.

 

(7) U području obuhvata UPU-a ne dozvoljava se trajno odlaganje otpada, a moguće otpadom onečišćene površine treba sanirati. Sanacija se provodi temeljem plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, kojeg donosi općinsko vijeće. U slučaju područja obuhvata ovog UPU-a prvenstveno se misli na građevinski otpad – odlaganje materijala nastalog iskopima prilikom izvođenja raznih građevnih radova.

 

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

 

8.1. Zaštita okoliša

 

Članak 22.

 

(1) U obuhvatu UPU-a, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi te vrijednosti prevladavajućeg turističkog i rekreacijskog karaktera okoliša u obuhvatu UPU-a, niti se smije zemljište uređivati i/ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

 

(2) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ugrađene su u ovaj UPU posebno kroz:

a)       namjenu površina i građevina, odnosno smještaj građevina i djelatnosti u prostoru, te proizlazeća najveća opterećenja okoliša i sustava javne i komunalne infrastrukture,

b)       planirani sustav javnih prometnih površina,

c)       planirani sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, vodoopskrbe i zaštite od štetnog djelovanja voda, koji cjelovito djeluje u smislu zaštite tla, voda i mora,

d)       planirani sustav elektroopskrbe (primjena kabelskih – podzemnih – vodova, kojom se povećava sigurnost napajanja potrošača te eliminira vizualni utjecaj na okoliš),

e)       propisanu primjenu energetski učinkovite – ekološke – javne rasvjete,

f)        odredbe o postupanju s otpadom,

g)       urbanističke parametre kojima je regulirana izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica, najmanji udjel zelenih prirodnih površina, visina i međusobne udaljenosti građevina,

h)       utvrđene površine na kartografskim prikazima 3. i 4. unutar pojedinih prostornih jedinica koje se moraju krajobrazno urediti sadnjom visoke autohtone vegetacije, bez većih zahvata kojima bi se mijenjao postojeći reljef terena;

i)         određivanje zahvata u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća, odnosno određivanje urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Ostali elementi zaštite okoliša i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš (zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš), osiguravaju se i provode primjenom posebnih propisa te odgovarajućim dokumentima Grada Hvara, sukladno posebnim propisima.

 

Članak 23.

 

ZAŠTITA TLA

 

(1) Elementi zaštite tla su u ovim Odredbama primarno određeni u odredbi o Odvodnji otpadnih voda te odredbi o Postupanju s otpadom.

 

(2) Zaštita od erozije obuhvaćena je urbanističko-planskim rješenjima u cjelini, a posebno odredbama za gradnju unutar svake od prostornih jedinica vezano uz izvedbu podzida i terasa. Površine određene za krajobrazno uređenje, kao i površine pod prirodnim krajobrazom, moraju se urediti i održavati bez značajnijih zahvata u postojećem reljefu, uz obnovu postojećih, ili građenje novih podzida / suhozida. Mogu se očistiti, prokrčiti uz obveznu sadnju novog ili čuvanje postojećeg biljnog (drvenastog) materijala, osim u slučajevima:

-          kad je unutar tih površina u pojedinim prostornim jedinicama dopušteno uređenje sportskih igrališta,

-          uređenja pješačkih staza (uključujući i stubišta i rampe u vanjskom prostoru), odmorišta i drugih površina planiranim odredbama ovog UPU-a i idejnim projektima.

 

Članak 24.

 

ZAŠTITA VODA

 

(1) U obuhvatu UPU-a nema registriranih vodotoka niti javnog vodnog dobra.

 

(2) Obuhvat UPU-a ne zahvaća zone zaštite izvorišta vode za piće.

 

(3) Elementi zaštite voda su u ovim Odredbama određeni u odredbi o Odvodnji otpadnih voda.

 

Članak 25.

 

ZAŠTITA KAKVOĆE ZRAKA

 

(1) Smatra se da obuhvat UPU-a, pripada I. kategoriji kakvoće zraka prema razini onečišćujućih tvari – čist ili neznatno onečišćen zrak – u kojem nisu prekoračene granične vrijednosti niti za jednu tvar.

(2) Unutar UPU-a dopuštena je gradnja isključivo na način i uz mjere sukladno posebnim propisima kojima se osigurava očuvanje postojeće kakvoće zraka, odnosno da se uvođenjem novog izvora onečišćenja ne kakvoće zraka ne prelazi u nižu kategoriju.

 

Članak 26.

 

ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

 

(1) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja osigurava se primjenom posebnog propisa te primjenom energetski učinkovite – ekološke – javne rasvjete, kao mjerom usmjerenom ka otklanjanju svjetlosnog onečišćenja okoliša, odnosno njegovog negativnog utjecaja na bioraznolikost i čovjekovo zdravlje.

 

Članak 27.

 

ZAŠTITA OD BUKE

 

(1) U smislu zaštite od buke prema posebnom propisu, te primjene Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a s obzirom na planirane sadržaje (namjene zgrada i djelatnosti) u obuhvatu UPU-a primjenjuju se najviše dopuštene razine buke imisije u otvorenom prostoru za 2. zonu buke tj. za „zonu namijenjenu sportu i rekreaciji“.

 

8.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća – urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

 

Članak 28.

 

OPĆI ELEMENTI ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

 

(1) Zaštita od prirodnih i drugih nesreća, odnosno odgovarajuće urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za područje grada Hvara.

 

(2) Zahtjevi zaštite i spašavanja iz stavka (1) ovog članka sastavni su dio UPU-a. U njima se propisuju i utvrđuju preventivne mjere čijom se primjenom umanjuju posljedice i učinci djelovanja katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećava stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na vrste mogućih ugroza koje mogu pogoditi stanovništvo, materijalna dobra i okoliš na području Grada Hvara.

(3) Vlasnici i korisnici građevina u obuhvatu UPU-a dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi; osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima; na površinama i zgradama čiji su vlasnici odnosno korisnici, na zahtjev nadležne uprave za zaštitu i spašavanje, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana. Smještaj sirena za uzbunjivanje ne smije ometati svakodnevnu namjenu i korištenje površina i sadržaja i moraju biti što manje uočljive na zgradama i građevinama.

 

(4) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja, ili istodobno boravi više od 250 ljudi, a u kojima se zbog buke ili zvučne izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost uređaja iz sustava javnog uzbunjivanja, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući podsustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

 

Članak 29.

 

SKLANJANJE LJUDI

 

(1) Mjere sklanjanja ljudi provodit će se sukladno važećim propisima u području civilne zaštite, odnosno planovima djelovanja civilne zaštite.

 

(2) Sklanjanje ljudi osiguravat će se izmještanjem korisnika sportsko-rekreacijskih i drugih sadržaja, prilagođavanjem i prenamjenom pogodnih prostora za namjenu sklanjanja ljudi ili u zaklonima.

 

Članak 30.

 

ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJA

 

(1) Pri projektiranju građevina obvezno je primjenjivati sljedeće uvjete iz područja zaštite od požara:

a)       Ugostiteljske objekte projektirati sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata.

b)       Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebitom pozornošću na: Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe s uvjetima za vatrogasne pristupe, odnosno prilaze vatrogasne tehnike do građevine i dr. te Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara vezano uz mjesta postavljanja hidranata, njihovu međusobnu udaljenost itd.

c)       U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u pravilu najmanje 4,00 m. Navedena udaljenost može biti manja ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U slučajevima poluugrađenog (dvojnog) načina gradnje vila, građevine moraju biti međusobno odvojene požarnim zidom vatrootpornosti u trajanju najmanje 90 minuta.

d)       Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (Life Safety Code, 2003.)

e)       Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s HRN DIN 4102.

f)        Garaže (podzemna parkirališta)projektirati prema austrijskim standardu za zgrade za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler uređaj prema njemačkim smjernicama VDS (Verband der Sacherversicherer e.V. Koeln 1987.).

g)       Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.

h)       U glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, navesti norme i propise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

 

(2) Pri projektiranju građevina niskogradnje (cestovne prometnice) unutar obuhvata Plana obvezno je primjenjivati uvjete kojima bi iste mogle da se koriste za pristup vatrogasnim vozilima.

 

(3) Unutar pojedine prostorne jedinice za uređenje i gradnju sportskih igrališta potrebno je pridržavati se UPU-om planiranih javnih prometnica i kolno-pješačkih površina koje bi u slučaju potrebe mogle poslužiti kao prilazi vatrogasnim vozilima u slučaju požara.

 

(4) Pri planiranju mjera zaštite od požara kod izrade projektne dokumentacije treba se posebna pažnja usmjeriti na mogućnost evakuacije i spašavanja ljudi, sigurnosnim udaljenostima između građevina (i njihovih dijelova) na način da se ispoštuju zahtjevi za požarno odjeljivanje te osiguranjem dostatnih i dopunskih količina vode za gašenje.

 

(5) Pri izradi potrebne projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju potrebno je pridržavati se Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara, Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požar.

 

(6) Pri projektiranju podzemnih ili poluukopanih parkirališta treba se pridržavati austrijskog standarda za objekte za parkiranje, a sprinklere u njima shodno njemačkim smjernicama.

 

(7) Ugostiteljske sadržaje treba projektirati u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, a sportske građevine i izlazne puteve iz njih u skladu s američkim smjernicama.

 

(8) U slučaju da se unutar pojedinih pratećih zgrada planira skladištenje zapaljivih tekućina i plinova treba ih projektirati u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

 

Članak 31.

 

ZAŠTITA OD POTRESA I RUŠENJA

 

(1) Prema postojećim seizmološkim kartama, obuhvat UPU-a nalazi se u području intenziteta VIII stupnja MCS ljestvice, odnosno području očekivanih maksimalnih intenziteta potresa VIII stupnja MSK-64 ljestvice. To je razoran potres koji oštećuje četvrtinu kuća, pojedine kuće se ruše i mnoge postaju nepodesne za stanovanje, a na strmim obroncima nastaju pukotine.

 

(2) Do izrade detaljnijih karata seizmičkog rizika, odnosno mikrozoniranja (mikrorajonizacije), protupotresno projektiranje građevina i njihovo građenje mora se provoditi sukladno postojećim podacima, propisima i normama. U slučajevima gradnje uz područja za koje postoji izrađeno lokalno mikrozoniranje, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe nove gradnje.

 

(3) U slučaju rekonstrukcije postojeće građevine unutar obuhvata UPU-a koja nije projektirana sukladno važećim propisima i normama za protupotresno građenje, potrebno je ojačati konstruktivne elemente građevine sukladno važećim propisima i normama.

 

(4) Radi omogućavanja pristupa interventnih vozila, odnosno evakuacije ljudi i dobara, javne prometne površine štite se od rušenja zgrada propisanom udaljenošću građevinske od regulacijske linije (5,00 m) te propisanim i najvećim dopuštenim visinama građevina. Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati kolnik ceste, pri čemu zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine – H/2. Navedenim uvjetom osigurano je da se moguće urušavanje događa unutar granica građevne čestice pojedine zgrade, a prometna površina ostaje nezakrčena. UPU-om utvrđena razgraničenja javnih prometnih površina osiguravaju dodatne pristupe i putove evakuacije, a tehničkom dokumentacijom za gradnju treba dokazati da je konstrukcija građevine otporna na rušenje kod elementarnih nepogoda te da rušenje građevine neće ugroziti živote ljudi u većem opsegu i izazvati oštećenja na drugim zgradama.

 

(5) Sukladno važećim propisima i normama, detalji prometne mreže unutar prostornih jedinica utvrđuju se prilikom ishođenja lokacijske dozvole za svaku prostornu jedinicu (pojedinačni zahvat) na način da možebitno urušavanje građevina ne ometa pristup interventnih vozila sadržajima unutar prostorne jedinice, odnosno na način da je osigurana brza i jednostavna evakuacija ljudi i dobara.

 

(6) Prilikom izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju potrebno se pridržavati odredbi Zakonu o zaštiti i spašavanju te Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

 

Članak 32.

 

9. MJERE PROVEDBE PLANA

 

(1) Za područje obuhvata UPU-a ne propisuje se obveza izrade podrobnijih planova uređenja, kao niti provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja za uređenje pojedinih prostornih cjelina. Akti za građenje za izvedbu planiranih zahvata ishode se temeljem ovog Plana.

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD  HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 350-01/16-01/248

URBROJ: 2128/01-02-18-38

Hvar, 10. srpnja 2018. Godine

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Jurica Miličić, dipl.iur.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi («Narodne novine» 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 ), članka 6. stavak 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora («Narodne novine», broj: NN 125/11, 64/15 ), članka 3. stavak 3. i 4. Odluke o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara (« Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 2/12 )  i članka 25. Statuta Grada Hvara (« Službeni glasnik Grada Hvara», 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine, donosi

 

O D L U K U

o ponudi za sklapanje novog ugovora o zakupu poslovnog prostora

na lokaciji Trg Marka Miličića 8 u Hvaru

 

Članak l.

 

Grad Hvar kao zakupodavac nudi dosadašnjem zakupniku KONZUM trgovina na veliko i malo d.d., Zagreb, M.Čavića 1 a, sklapanje novog ugovora o zakupu poslovnog prostora koji se nalazi u prizemlju poslovnog objekta označenog kao čest. zgr. 587/1 površine 209 m2, 587/2 površine 154 m2, 587/3 površine 314m2 i čest. zem. 386/1 površine 308 m2 upisane u zk.ul. 894 k.o. Hvar, ( Grad Hvar je uknjižen kao suvlasnik za 27/30 dijela, a HVAR d.d. Hvar, V. Stošića 5 za 3/30 dijela ) u Hvaru, na lokaciji Dolac, ukupne površine 985 m2, u vlasništvu Grada Hvara 886,50 m2 od 10. rujna 2018. do 31. prosinca 2019. godine, u iznosu od 221.625,00  kuna bez PDV mjesečne zakupnine, uz dokaz o podmirenju dospjelih obveza prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne ( regionalne ) samouprave, osim ako je sukladno posebnim  propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička i pravna osoba pridržava rokova plaćanja, uz dostavu sredstva osiguranja plaćanja- zadužnicu ovjerenu od javnog bilježnika na iznos zakupnine i troškova, ovjerenu od javnog bilježnika.

 

Članak 2.

 

Zakupnina za poslovni prostor u vlasništvu Grada Hvara iz članka 1. ove Odluke iznosi 886,50 m2x250,00kuna= 221. 625,00 kuna mjesečno plus PDV.

 

Članak 3.

 

Određuje se rok od 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, za prihvat ponude te dostavu potvrde Porezne uprave o podmirenim obvezama, potvrde Grada Hvara i tvrtki u vlasništvu Grada o podmirenim obvezama, zadužnice iz članka 1. ove Odluke Gradu Hvaru, a radi sklapanja ugovora o zakupu, u protivnom se neće sklopiti ugovor sa dosadašnjim zakupnikom, već se  pokrenuti postupak dodjele poslovnog prostora putem javnog natječaja.

 

Članak 4.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD  HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 372-03/14-01/09

URBROJ: 2128/01-02-18-24

Hvar, 10. srpnja 2018.

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Jurica Miličić, dipl.iur.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 141. i 143. Zakona  o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10,  105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12,  94/13, 152/14 i 07/17) te članka 25. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 3/18) Gradsko vijeće Grada Hvara na 17.sjednici održanoj  dana 10. srpnja 2018.godine, donosi

 

ODLUKU

o izmjeni programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Hvara za 2018. godinu

 

Članak 1.

 

U Programu javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Hvara za 2018.godinu (Službeni glasnik Grada Hvara br. 3/18) članka 2.  mijenja se  i izmijenjeni glasi:

 

„I. TEKUĆA  POMOĆ ZA FINANCIRANJE OSNOVNOG ŠKOLSTVA

 

Za financiranje programa Osnovne škole Hvar iznad standarda planiraju se sredstva tekuće pomoći i to za:

-          nabavu pedagoških pomagala  iznos od 2.667,50 kuna,

-          nabavu sportske opreme iznos od 4.611,25 kuna,

-          nabavu sitnog inventara iznos od 2.721,25 kuna,

-          troškovi ugovora o djelu certificirane osobe za vođenje postupaka javne  nabave iznos: 10.000,00 kuna,

-          tekuće održavanje ( grijanje ) iznos od 3.000,00 kuna.

  • UKUPNO:  23.000,00 kuna.“

 

Članak 2.

 

Članak 3. mijenja se izmijenjeni glasi:

„II. KAPITALNA  POMOĆ ZA OPREMANJE I UREĐENJE ŠKOLSKE ZGRADE I UČIONICA

 

Za financiranje opremanja i uređenje školske zgrade i učionica Osnovne škole Hvar planiraju se sredstva kapitalne pomoći i to za:

-          nabava interaktivnih ekrana i interaktivnih ploča u iznosu od 400.000,00 kuna,

-          nabava prijenosnih računa u iznosu od 8.779,00 kuna,

-          klimatizaciju škole u iznosu od 280.000,00 kuna,

-          uređenje informatičke učionice u iznosu od 70.458,50 kuna,

-          nabava zvučnih kutija za glazbu umjesto školskog zvona u iznosu od 7.762,50 kuna

-          UKUPNO:  767.000,00 kuna.“

 

Članak 3.

 

Članak 5. mijenja se izmijenjeni glasi:

„U  Proračunu Grada Hvara za 2018.godinu („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 10/17 i 5/18) za izvršenje ovog Programa planiran je iznos od 790.000,00 kuna u programu 1022 u aktivnosti  A 1022 01- pomoći osnovnim školama.“

 

Članak 4.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD  HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA:402-01/18-01/19

URBROJ: 2128/01-02-18-08

Hvar, 10.srpnja 2018. godine

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Jurica Miličić, mag.iur.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju čl. 9. stavka 2. i članka 58. stavka.1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 85/15 i 121/16) te članka 25. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj 10.srpnja 2018.godine, donosi, donosi

 

O D L U K U

o radnom vremenu ugostiteljskih objekata na području Grada Hvara

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom na području Grada Hvara propisuje se radno vrijeme ugostiteljskih objekata, radno vrijeme prostora za usluživanje na otvorenom uz ugostiteljski objekt, radno vrijeme obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva unutar kojeg se mogu pružati ugostiteljske usluge, određuju se lokacije izvan naseljenog područja naselja te utvrđuju kriteriji za produženje ili raniji završetak radnog vremena ugostiteljskih objekata.

 

Članak 2.

 

Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

 

Članak 3.

 

Ugostiteljska djelatnost  u smislu ove Odluke je pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja.

 

Članak 4.

 

Ugostiteljski objekt s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju razvrstavaju se u skupine:

  1. Hoteli,
  2. Kampovi,
  3. Ostali ugostiteljski objekti za smještaj,
  4. Restorani,
  5. Barovi,
  6. Catering objekti,
  7. Objekti jednostavnih usluga.

Članak 5.

 

Područje Grada Hvara obzirom na lokaciju ugostiteljskih objekata dijeli se u četiri zone:

 

  1. zona obuhvaća lokacije na Trgu sv. Stjepana, Obali Fabrika, Obali  Riva, Put sv. Marka ( Bankete) do ulaska u crkvu sv. Marka , Ulica Skaline od Gojave  te dio ulica dr. Mate Miličića i Kroz Grodu u dužini od Trga sv. Stjepana do Gradskih vrata,

 

  1. zona obuhvaća lokacije koje nisu navedene u I. zoni, a nalaze se unutar granica zone A konzervatorske zaštite, Milnu, Trg Marka Miličića, Šetalište Antuna Tonija Petrića, Šetalište put Križa i naseljeni dio Paklenih otoka,

 

  1. zona obuhvaća sve ostale lokacije na području naselja Hvar koje nisu navedene u I. i II. zoni,

 

  1. zona obuhvaća sve ostale lokacije na području teritorijalne cjeline i nadležnosti Grada Hvara koje nisu navedene u prethodnim zonama.

 

II. RADNO VRIJEME

 

Članak 6.

 

Ugostiteljski objekti iz skupine „Hoteli“, „Kampovi“, i „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“ obvezno rade od 0.00 do 24.00 sata svaki dan.

Radno vrijeme ugostiteljskih sadržaja u ugostiteljskim objektima za smještaj ne mora biti istovjetno s radnim vremenom ugostiteljskog objekta, ali je u tom slučaju ugostitelj dužan na vidan način unutar ugostiteljskog objekta istaknuti radno vrijeme pojedinog ugostiteljskog sadržaja i istog se radnog vremena pridržavati.

 

Ostali ugostiteljski objekti, ovisno o vrsti i lokaciji mogu raditi u sljedećem radnom vremenu:

 

-          ugostiteljski objekti iz skupine „Restorani“ (restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzerija, bistro, slastičarnica i objekt brze prehane ) i „Barovi“ ( kavana, caffe bar, kušaonica, beach bar, kavana, pivnica, buffet, krčma , konoba, klet), u I zoni mogu raditi u vremenu od 6.00 do 2.00 sata uz uvjete pridržavanje svih potrebnih mjera kako ne bi došlo do remećenja javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu i prostoru oko njega, te uz ispunjavanje uvjeta iz Zakona o zaštiti od buke, te Pravilnika o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,

 

-          ugostiteljski objekti iz skupine „Restorani“ ( restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzerija, bistro, slastičarnica i objekt brze prehane ) i „Barovi“ ( kavana, caffe bar, kušaonica, beach bar, kavana, pivnica, buffet, krčma , konoba, klet), u II zoni mogu raditi u vremenu od 6.00 do 1.00 sata, uz puštanje glazbe u zatvorenom prostoru do 24 sata uz uvjete pridržavanje svih potrebnih mjera kako ne bi došlo do remećenja javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu i prostoru oko njega, te uz ispunjavanje uvjeta iz Zakona o zaštite od buke, te Pravilnika o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,

 

-          ugostiteljski objekti iz skupine „Restorani“ ( restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzerija, bistro, slastičarnica i objekt brze prehane ) i „Barovi“ ( kavana, caffe bar, kušaonica, beach bar, kavana, pivnica, buffet, krčma , konoba, klet), u III i IV zoni mogu raditi u vremenu od 6.00 do 24.00 sata uz uvjete pridržavanje svih potrebnih mjera kako ne bi došlo do remećenja javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu i prostoru oko njega, te uz ispunjavanje uvjeta iz Zakona o zaštite od buke, te Pravilnika o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,

 

-          ugostiteljski objekti iz skupine „Barovi“ ( noćni klub, noćni bar, disco klub), u I,II, III i IV zoni koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima mogu raditi u vremenu od 21.00 do 6.00 sati, samo u zatvorenim prostorima, uz uvjete pridržavanje svih potrebnih mjera kako ne bi došlo do remećenja javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu i prostoru oko njega, te uz ispunjavanje uvjeta iz Zakona o zaštite od buke, te Pravilnika o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,

 

-          ugostiteljski objekti iz skupine „Objekti jednostavnih usluga“ ( objekt jednostavnih usluga u kiosku, objekt jednostavnih brzih usluga, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu ili priključnom vozilu, objekt jednostavnih usluga u šatoru, objekt jednostavnih usluga na klupi, objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama mogu raditi: u II zoni od 6.00 do 1.00 sata, te u III i IV zoni od 6.00 sata do 24.00 sata.

 

-          ugostiteljski objekti iz skupine „Catering objekti“ mogu raditi: u I zoni od 6.00 do 2.00 sata, u II zoni od 6.00 do 1.00 sata te u III i IV zoni od 6.00 do 24.00 sata.

 

Radno vrijeme prostora za usluživanje na otvorenom ( terase ) počinje i završava u vremenu rada ugostiteljskog objekta u sklopu kojeg se nalaze, osim  za  prostore za usluživanje na otvorenom (terase) ugostiteljskih objekata iz skupine „Hoteli“ i „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, koji  mogu raditi: u I zoni od 6.00 do 2.00 sata, u II zoni od 6.00 do 1.00 sati te u III i IV zoni od 6.00 do 24.00 sata uz poštivanje Zakona o zaštiti od buke, te Pravilnika o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru.

 

Članak 7.

 

Objekti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima unutar kojih se pružaju isključivo usluge pripremanja  i usluživanja jela, pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje i/ili usluge usluživanja (kušanja) mošta, vina, voćnih vina, drugih proizvoda od vina i voćnih vina, jakih alkoholnim i alkoholnih pića te domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje mogu raditi svaki dan u vremenu od 6.00 do 24.00 sata.

 

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dužno je na ulazu u objekt u kojem pruža ugostiteljske usluge vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu, koje mora biti određeno unutar danog vremena u stavku 1. ovog članka, radnim odnosno neradnim danima i pridržavati se istaknutog radnog vremena,

 

Iznimno, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može na ulazu objekt istaknuti obavijest da posluje i uz prethodni dogovor, odnosno samo uz prethodni dogovor i/ili na poziv.

Članak 8.

 

Ugostiteljski objekti iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja mogu raditi od 00,00 do 24,00 sata.

 

Lokacije ugostiteljskih objekata iz stavka 1. ovog članka odnose se na zone u kojima prostornim planovima na području Grada Hvara nije predviđeno stanovanje odnosno koje su prema lokalnim uvjetima i dovršenosti gradnje izvan naseljenog područja naselja, a nalaze na udaljenosti od najmanje 2000 m od naseljenog dijela naselja.

 

Članak 9.

 

Gradonačelnik Grada Hvara ( u daljnjem tekstu: Gradonačelnik) može, po službenoj dužnosti, a na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara ( u daljnjem tekstu: JUO) za pojedine ugostiteljske objekte rješenjem odrediti najduže za dva sata raniji završetak radnog vremena od odredaba članka 6. stavka 3. podstavka 1., 2. i 3. ove Odluke, ako se u provedenom postupku utvrdi da su na temelju prijava turističke inspekcije, sanitarne inspekcije, komunalnog redarstva ili nadležne policijske postaje u proteklih 12 mjeseci počinili prekršaj prekoračenja dozvoljenog radnog vremena, prekoračenja razine buke ili remećenja javnog reda i mira.

 

Ako nastupi neka od okolnosti navedenih u stavku 1. ovog članka, Gradonačelnik može rješenjem utvrditi rok trajanja mjere ranijeg završetka radnog vremena ugostiteljskog objekta koji ne može biti kraći od jednog (1) mjeseca niti duži od šest (6) mjeseci, te će utvrditi početak i završetak roka.

 

Postupak iz stavka 1. ovog članka provodi JUO Grada Hvara, na temelju pisane predstavke ili obavijesti građana, nadležne inspekcije te nadležne policijske postaje.

 

Članak 10.

 

Gradonačelnik može, na temelju zahtjeva, za pojedine ugostiteljske objekte iz skupine „Restorani“ i „Barovi“  koji sukladno Zakonu mogu raditi od 06,00 do 24,00 sata, rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme od radnog vremena propisanog odredbama ove Odluke, radi organiziranja pojedinih prigodnih proslava (dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja) pod uvjetom da za podnositelja zahtjeva nije doneseno rješenje iz članka 9. ove Odluke, odnosno nije pokrenut postupak za skraćivanje radnog vremena.

 

Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se najkasnije u roku od  sedam (7) dana prije dana održavanja prigodne proslave.

 

Članak 11.

 

Gradonačelnik može, za vrijeme održavanja božićno-novogodišnje manifestacije, prigodnih sajmova, sportskih događanja, glazbenih festivala i slično, odlukom odrediti drugačije radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz članka 6. stavka 3. podstavka 1.,2. i 3. ove Odluke.

 

Članak 12.

 

Ugostitelj može povremeno izvan svog ugostiteljskog objekta pružati ugostiteljske usluge za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova i prigodnih priredbi i slično uz odobrenje JUO Grada Hvar u vremenu od 07.00 do 24.00 sata.

 

Sudionici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organizira turistička zajednica i/ili Grada Hvara ili drugi organizator uz odobrenje Grada Hvara, mogu na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka. Sudionici proslava i manifestacija, pored ugostitelja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, mogu biti i pravne osobe, trgovci pojedinci i fizičke osobe- obrtnici, koji nisu ugostitelji, uz obvezu isticanja i pridržavanja istaknutih cijena te izdavanja čitljivog i točnog računa za pruženu uslugu.

 

Članak 13.

 

Radno vrijeme ugostiteljskog objekta određuje u pravilu sam ugostitelj u okviru radnog vremena propisanog ovog Odlukom.

 

Ugostitelj je dužan obavijest o radnom vremenu i radnim, odnosno neradnim danima vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt i pridržavati sa istaknutoga radnog vremena.

 

III. NADZOR

 

Članak 14.

 

Nadzor nad provedbom ove Odluke provode nadležne inspekcijske službe, komunalni redari te nadležna policijska postaja u okvirima svojih nadležnosti.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 15.

 

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada Hvara (Službeni glasnik broj: 1/07, 04/07, 05/07, 04/11 i 5/11).

 

Članak 16.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 334-01/18-01/05

URBROJ: 2128/01-02-18-03

Hvar, 10. srpnja 2018. godine

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Jurica Miličić,mag.iur

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. i 35. b Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje,129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst, 137/15 i 123/17 ) i članka 25. Statuta („Službeni glasnik Grada Hvara 3/18“) Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine,  donosi

 

Z A K L J U Č A K

o neprihvaćanju Operativnog plana Grada Hvara za turističku sezonu 2018.g

 

I.

 

Ne prihvaća se Operativni plan Grada Hvara za turističku sezonu 2018.g.

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD  HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 334-01/18-01/0710

Urbroj: 2128/01-02-18-02

Hvar, 10. srpnja 2018.

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Jurica Miličić mag.iur.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 25. stavak l. alineja 21. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13, 11/13 i 8/14 ) , članka 3. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 4/10, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13, 8/13 i 11/13 ), Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj dana 10. srpnja 2018. godine, donosi

 

R J E Š E N J E

o imenovanju radne skupine

 

I.

 

Imenovati će se radna skupina za osnivanje javne ustanove u kulturi Gradskog vijeća Grada Hvara u sastavu od 9 članova.

II.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 021-05/18-01/17

URBROJ: 2128/01-02-18-02

Hvar, 10. srpnja 2018. godine

 

PREDSJENIK GRADSKOG VIJEĆA

Jurica Miličić, mag. iur.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst), članka 6 i članka 25. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj 18. srpnja 2017. godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

o ukidanju povjerenstva za vizualni identitet Grada Hvara

 

I.

 

Ukida se Povjerenstvo za vizualni identitet Grada Hvara jer prema važećem pravilniku ne postoji svrha njegovog postojanja i predstavlja opterećenje za gradske financije.

 

II.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD  HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 021-05/17-01/22

URBROJ: 2128/01-02-17-02

Hvar, 10. srpnja 2018.

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Mag. iur. Jurica Miličić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 30., stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13 i 73/17) i članka  25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na 17. sjednici održanoj dana 11. srpnja 2018.godine,donosi

 

ODLUKU

o izmjeni i dopuni Odluke o načinu pružanja i naplati usluge odvoza miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, recikabilnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom utvrđuju se izmjene i dopune u Odluci o načinu pružanja i naplati usluge odvoza miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, recikabilnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada („Službeni glasnik Grada Hvara“  broj: 9/17, 12/18).

 

Članku 3. iza stavka 3. dodaju se slijedeći stavci:

 

  1. Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremnine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

 

  1. Problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada.

 

  1. Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

 

  1. Obvezna minimalna javna usluga je dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela „onečišćivač plaća”, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge.

 

  1. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave.

 

Izmjene u članku 4.

 

-          briše se stavak 2. pa stavak 3. postaje stavak 2.

-          u stavku 2. briše se „osim otpada iz kompostera i „

-          iza stavka dva dodaju se stavak 3. koji glasi:

„Ovom Odlukom se do daljnjeg ne provodi odvojeno prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada. Ta vrsta otpada se do daljnjeg prikuplja zajedno s miješanim komunalnim otpadom putem istog spremnika.“

 

U članku 7. točka 4. mijenja se i glasi:

„4. izraditi Program sakupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Grada Hvara (u daljnjem tekstu: Program), za kojeg je potrebno ishoditi suglasnost Gradskog vijeća Grada Hvara (u daljnjem tekstu: Vijeće), a koji se sastoji od tekstualnog dijela i tabelarnog prikaza lokacija i termina.“

 

U članku 7. točka 5. mijenja se i glasi:

Izraditi cijenik usluga gospodarenja otpadom, objaviti na službenim internetskim stranicama i za njega ishoditi suglasnost skupštine društva.

 

Dodaje novi članak 11. koji glasi:

 

„ Za korisnike usluge gdje uvjeti pojedinačnog korištenja javne usluge nisu u potpunosti primjenjivi radi tehničkih uvjeta, nepristupačnosti, ograničenja lokacije i tipa nekretnine, neracionalnog  povećanja troškova i drugih okolnosti, usluga se osigurava putem zajedničkih spremnika na lokaciji zajedničkog obračunskog mjesta.

 

Korisnici koji koriste zajednički spremnik su:

  1. korisnici u više-stambenim objektima sa četiri ili više stambenih jedinica ili
  2. korisnici koji koriste zajednički spremnik jer davatelj usluga ne može vozilom pristupiti nekretnini korisnika odnosno bi to pristupanje iziskivalo bitno povećavanje i neracionalne troškove.“

 

U članku 11. (sada članak 12.) stavak 2. mijenja se i glasi:

 

„Program iz stavka 1. ovog članka donosi Davatelj usluge uz ishođenu suglasnost Vijeća i o istome obavještava Korisnika usluge.“

 

U članku 14. (sada članak 15.), iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

 

„Kad više korisnika usluge zajednički koristi spremnik, fiksni dio obračunava se prema udjelu u spremniku. Udjeli svih korisnika određuju se prijedlogom davatelja usluge ili međusobnim sporazumom, a zbroj svih udjela mora odgovarati volumenu spremnika.“

 

Stavci 3., 4. i 5. članka 14. postaju novi članak 16.

 

Članak 15. postaje članak 17.

 

Članak 2.

 

Ova Odluka stupa na snagu osmi dan od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 363 – 01 / 17 – 01 / 91

URBROJ: 2128 / 01 – 02 – 18 – 13

Hvar, 11. srpnja 2018. godine

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

mag. iur.  Jurica Miličić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredbe članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 3/18) Gradsko vijeće Grada Hvara na svojoj 17. sjednici, održanoj dana  11. srpnja  2018. godine donosi

 

ODLUKU

o ne prihvaćanju  Odluke o potpisivanju Povelje o prijateljstvu i suradnji između Grada Hvara

i Grada Vrgorca, Grada Stari Grad, Općine Gradac, Općine Jelsa i Općine Sućuraj

 

I.

 

Ne prihvaća se prijedlog Odluke o potpisivanju Povelje o prijateljstvu i suradnji između Grada Hvara i Grada Vrgorca, Grada Stari Grad, Općine Gradac, Općine Jelsa i Općine Sućuraj

 

II.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 021-05/18-01/11

Urbroj: 2128/01-01/1-18-02

Hvar, 11. srpnja 2018.

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Mag.iur. Jurica Miličić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje,129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst ), članka 6. stavak 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora («NN», broj: 125/11 ), članka 3. stavak 1. Odluke o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara ( «Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 2/12 ) i članka 25. Statuta Grada Hvara (« Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 3/18), Gradsko vijeće Grada Hvara na  17. sjednici održanoj 11. srpnja 2018. godine, donosi

 

O D L U K U

o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup na određeno vrijeme u tzv. Kući Soljačić, čest. zgr. 220 k.o. Hvar, Kroz Burak 17

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom ovlašćuje se Gradonačelnik Grada Hvara da raspiše javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora broj tzv. Kući Soljačić, čest. zgr. 220 k.o. Hvar,Kroz Burak 17 u Hvaru.

Članak 2.

 

Rok trajanja zakupa poslovnog prostora iz članka 1. ove Odluke je na određeno vrijeme od tri ( 3 ) godine od dana sklapanja ugovora o zakupu.

 

Članak 3.

 

Javni natječaj će se provesti prikupljanjem ponuda javnim nadmetanjem-licitacijom. Povjerenstvo za provedbu postupka javnog natječaja provodi postupak nadmetanja, a odluku o izboru najpovoljnije ponude na prijedlog Povjerenstva donosi Gradonačelnik sukladno Odluci o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 2/12 ).

 

Članak 4.

 

Namjena prostora je za obavljanje slijedećih djelatnosti sukladno NKD 2007.:

 

-          47.71 Trgovina na malo odjećom u specijaliziranim prodavaonicama,

-          4772  Trgovina na malo obućom i proizvodima od kože,

-          47.75 Trgovina  na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,

-          47.77 Trgovina na malo satovima i nakitom u specijaliziranim prodavaonicama,

-          47.78 Ostala trgovina na malo novom robom u specijaliziranim prodavaonicama-isključivo autohtonih proizvoda (suvenira), te  prodajna galerija.

-          66.12 Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima

-          79.12 Djelatnosti organizatora putovanja (turoperatora)  -79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima

 

Članak 5.

 

Početna cijena zakupnine za poslovni prostor iz članka 1. ove Odluke je 150 kuna po m2 kuna plus porez na dodanu vrijednost (PDV).

 

Članak 6.

 

Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora iz članka 1. ove Odluke objaviti će se na oglasnoj ploči Grada i na web stranici Grada Hvara (www. hvar. hr). Rok za dostavu ponuda je 8 dana od dana objave natječaja.

 

 

Članak 7.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 372-03/17-01/04

URBROJ: 2128/01-02-18-05

Hvar,11. srpanj 2018.

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Mag. iur. Jurica Miličić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 48. toč.6.  Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj:  33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17), čl. 34., st. 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine” broj 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 34. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 3/18), Gradonačelnik dana 13. srpnja 2018. godine, donosi

 

R J E Š E N J E

o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića

«Vanđela Božitković»- Hvar

 

I.

 

U Upravno vijeće Dječjeg vrtića «Vanđela Božitković» Hvar, kao predstavnici osnivača Grada Hvara, imenuju se:

 

  1. Margita Jurić, član
  2. Ivana Visković, član.
  3. Fabijan Vučetić, član
  4. Nino Pijanović, član

 

II.

 

Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje važiti Rješenje o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića «Vanđela Božitković» -Hvar KLASA: 601-01/14-01/ 08, URBROJ:2128-01-02-14-02 od 9. srpnja 2014. godine (Sl. glasnik 5/14 ).

 

 

 

 

 

 

 

III.

 

Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Hvara».

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 601-01/18-01/ 13

URBROJ: 2128/01-01/1-18-2

Hvar, 13. srpnja 2018. godine

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 12., 21. i 22. Odluke o korištenju i zakupu javnih površina („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 10/2017), provedenog Javnog natječaja za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina, KLASA: 363-02/18-01/89, URBROJ: 2128/01-01/1-18-03 od 30. ožujka 2018. godine te Zapisnika Povjerenstva za javne površine od 13. travnja 2018. godine, Gradonačelnik Grada Hvara, donosi

 

ODLUKU

o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine

 

Članak 1.

 

Kao najpovoljniji ponuditelji prema raspisanom Javnom natječaju za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina utvrđuju se:

 

Na lokaciji: ISPRED HP-a NA RIVI

-          oznaka prodajnog mjesta: B-19

 

FOREVER d.o.o. s ponuđenom zakupninom u iznosu od 8.600,00 kn/godišnje, namjena:  prodaja razglednica, slika, bižuterije i suvenira

 

Na lokaciji: „PARK ŠUMICA“ (MINI-GOLF IGRALIŠTE)

-          oznaka prodajnog mjesta: 2

 

FIRST DATA INTERNATIONAL d.o.o. s ponuđenom zakupninom  u iznosu od 105.735,00 kn/godišnje, namjena: postava samostojećeg bankomata

 

Na lokaciji: UVALA KRIŽA

-          oznaka prodajnog mjesta: 3

 

Ljubica DRAGUN s ponuđenom zakupninom u iznosu od 1.000,00 kn/godišnje, namjena: prodaja poljoprivrednih proizvoda (pčelinji proizvodi, eterična ulja, autohtono ljekovito bilje)

 

Na lokaciji: DOLAC II

-          oznaka prodajnog mjesta: 2

 

FIRST DATA INTERNATIONAL d.o.o. s ponuđenom zakupninom u iznosu od 38.652,00 kn/godišnje, namjena: postava samostojećeg bankomata

 

Na lokaciji: „PARK DR. JOSIPA AVELINIJA“

-          oznaka prodajnog mjesta: 2

 

Kata ZOVKIĆ LAKOŠ, vlasnica AMIKA, obrt za trgovinu s ponuđenim iznosom od 2.000,00 kn/godišnje, namjena: prodaja sladoleda i pića u konfekcioniranom obliku osim alkoholnih pića

 

Na lokaciji: TVRĐAVA „FORTICA“

-          oznaka prodajnog mjesta: 1

 

AURO DOMUS d.o.o. s ponuđenim iznosom od 36.000,00 kn/godišnje, namjena: postava samostojećeg bankomata

 

Članak 2.

 

Temeljem ove Odluke Gradonačelnik i gore navedeni ponuditelji sklopiti će Ugovor o zakupu javne površine s rokom trajanja zakupa od zaključenja ugovora do 31. prosinca 2020. godine.

 

Ako gore navedeni ponuditelji odustanu od sklapanja ugovora o zakupu nemaju pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se izabrati druga po redu najpovoljnija ponuda.

 

Sudioniku natječaja čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija, uplaćena jamčevina uračunava se u utvrđeni iznos zakupnine.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu danom objave na Oglasnoj ploči Grada Hvara te na web stranici Grada Hvara a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 363-02/18-01/89

URBROJ: 2128/01-02-18-04

Hvar, 20. travnja 2018. godine

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 12., 21. i 22. Odluke o korištenju i zakupu javnih površina („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 10/2017), provedenog Javnog natječaja za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina, KLASA: 363-02/18-01/89, URBROJ: 2128/01-01/1-18-05 od 24. travnja 2018. godine te Zapisnika Povjerenstva za javne površine od 7. svibnja 2018. godine, Gradonačelnik Grada Hvara, donosi

 

ODLUKU

o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine

 

Članak 1.

 

Kao najpovoljniji ponuditelji prema raspisanom Javnom natječaju za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina utvrđuju se:

 

Na lokaciji: ISPRED HP-a NA RIVI

-          oznaka prodajnog mjesta: B-18

 

Barbara MARIJAN, vlasnica FURIA, obrt za usluge s ponuđenom zakupninom u iznosu od 14.612,00 kn/godišnje, namjena:  prodaja razglednica, slika, bižuterije i suvenira

 

Na lokaciji: DOLAC II

-          oznaka prodajnog mjesta: A-1, A-2 i A-3

 

Mirsada VRBANIĆ, vlasnica MI&TI, obrt za usluge s ponuđenom zakupninom  u iznosu od 25.100,00 kn/godišnje, namjena: iznajmljivanje, automobila, motorkotača i bicikli

 

Članak 2.

 

Temeljem ove Odluke Gradonačelnik i gore navedeni ponuditelji sklopiti će Ugovor o zakupu javne površine s rokom trajanja zakupa od zaključenja ugovora do 31. prosinca 2020. godine.

 

Ako gore navedeni ponuditelji odustanu od sklapanja ugovora o zakupu nemaju pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se izabrati druga po redu najpovoljnija ponuda.

 

Sudioniku natječaja čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija, uplaćena jamčevina uračunava se u utvrđeni iznos zakupnine.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu danom objave na Oglasnoj ploči Grada Hvara te na web stranici Grada Hvara a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 363-02/18-01/89

URBROJ: 2128/01-01/1-18-06

Hvar, 14. svibnja 2018. godine

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 12., 21. i 22. Odluke o korištenju i zakupu javnih površina („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 10/2017), provedenog Javnog natječaja za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina, KLASA: 363-02/18-01/178, URBROJ: 2128/01-01/1-18-03 od 6. lipnja 2018. godine te Zapisnika Povjerenstva za javne površine od 19. lipnja 2018. godine, Gradonačelnik Grada Hvara, donosi

 

ODLUKU

o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine

 

Članak 1.

 

Kao najpovoljniji ponuditelj prema raspisanom Javnom natječaju za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina utvrđuje se:

 

Na lokaciji: IZMEĐU VELOG I MALOG ĐARDINA

-          oznaka prodajnog mjesta: B-11

 

Adriana ŠEPUTIĆ, vlasnica NADALINA, obrt za proizvodnju i usluge s ponuđenom zakupninom u iznosu od 61.400,00 kn/godišnje, namjena:  prodaja razglednica, slika, bižuterije i suvenira

 

 

 

Članak 2.

 

Temeljem ove Odluke Gradonačelnik i gore navedeni ponuditelj sklopiti će Ugovor o zakupu javne površine s rokom trajanja zakupa od zaključenja ugovora do 31. prosinca 2020. godine.

 

Ako gore navedeni ponuditelj odustane od sklapanja ugovora o zakupu nema pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se izabrati druga po redu najpovoljnija ponuda.

 

Sudioniku natječaja čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija, uplaćena jamčevina uračunava se u utvrđeni iznos zakupnine.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu danom objave na Oglasnoj ploči Grada Hvara te na web stranici Grada Hvara a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 363-02/18-01/178

URBROJ: 2128/01-01/1-18-04

Hvar, 26. lipnja 2018. godine

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 12., 21. i 22. Odluke o korištenju i zakupu javnih površina („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 10/2017), provedenog Javnog natječaja za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina, KLASA: 363-02/18-01/178, URBROJ: 2128/01-01/1-18-03 od 6. lipnja 2018. godine te Zapisnika Povjerenstva za javne površine od 19. lipnja 2018. godine, Gradonačelnik Grada Hvara, donosi

 

ODLUKU

o izboru drugog po redu najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine

 

Članak 1.

 

Odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine po provedenom Javnom natječaju za prikupljanje pismenih ponuda za davanje u zakup javnih površina, KLASA: 363-02/18-01/178, URBROJ: 2128/01-01/1-18-03 od 6. lipnja 2018. godine, kao najpovoljniji ponuditelj na lokaciji  IZMEĐU VELOG I MALOG ĐARDINA za prodajno mjesto B-11 utvrđena je Andriana ŠEPUTIĆ, vlasnica NADALINA, obrt za proizvodnju i usluge s ponuđenom zakupninom u iznosu od 61.400,00 kn za prodaju razglednica, slika, bižuterije i suvenira.

 

Članak 2.

 

Podneskom od 26. lipnja 2018. godine Adriana ŠEPUTIĆ, vlasnica NADALINA, obrt za proizvodnju i usluge, sa sjedištem u Hvaru, Ulica Ive Roića 16, odustala je od dobivenog prodajnog mjesta, te se pozivom na članak 22. Odluke o korištenju i zakupu javnih površina, točkom V. Natječaja te Zapisnika Povjerenstva za javne površine o otvaranju ponuda od 19. lipnja 2018. godine izabire druga po redu najpovoljnija ponuda i to:

 

na lokaciji  IZMEĐU VELOG I MALOG ĐARDINA

-          za prodajno mjesto B-11

 

Dino ŠEPUTIĆ, vlasnik NAUTILUS, obrt za turizam s ponuđenom zakupninom u iznosu od 46.100,00 kn/godišnje za prodaju razglednica, slika,bižuterije i suvenira

 

Članak 3.

 

Temeljem ove Odluke Gradonačelnik i gore navedeni ponuditelj sklopiti će Ugovor o zakupu javne površine s rokom trajanja zakupa od zaključenja ugovora do 31. prosinca 2020. godine.

 

Ako gore navedeni ponuditelj odustane od sklapanja ugovora o zakupu nema pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se izabrati druga po redu najpovoljnija ponuda.

 

Sudioniku natječaja čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija, uplaćena jamčevina uračunava se u utvrđeni iznos zakupnine.

 

Članak 4.

 

Ova Odluka stupa na snagu danom objave na Oglasnoj ploči Grada Hvara te na web stranici Grada Hvara a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 363-02/18-01/178

URBROJ: 2128/01-01/1-18-05

Hvar, 27. lipnja 2018. godine

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Temeljem članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 i 137/15), Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (NN br. 36/04, 63/08, 133/13, i 64/14),  Gradonačelnik Grada Hvara dana 02. svibnja 2018.g.,  donosi

 

ODLUKU

o visini naknade za djelatnosti na pomorskom dobru Grada Hvara za 2018.g.

 

Članak 1.

 

Visina naknade za  djelatnosti na pomorskom dobru  iznositi će sukladno Uredbi o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (NN br. 36/04, 63/08, 133/13 i 63/14) gdje je Grad Hvar svrstan u Turistički razred “ A” (Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN, br. 122/09, 09/10-isp.,61/10,82/10,36/11, 89/11, 141/12, 144/12, 38/13, 153/13, 126/15, 15/16-isp., 54/16, 113/16, 26/17, 72/17 i 78/17)). Naknade iznose kako slijedi:

 

 

Djelatnost Sredstvo Obračunska jedinica Naknada (kuna)
IZNAJMLJIVANJE SREDSTAVA Brodica na motorni pogon *Po metru dužnom        350,00
  Jedrilica, brodica na vesla *Po metru dužnom        250,00
  Skuter ** Po plovilu      6.000,00
  Dječji skuter do 2 kW Po plovilu      3.000,00
  Sredstvo za vuču s opremom ** (banana, tuba, guma, skije, padobrani i sl.)  

 

Po   kW

 

 

50,00

  Daska za jedrenje, sandolina, pedalina i sl. Po  komadu          500,00
  Podmornica ** Po  komadu       3.000,00
  Pribor i oprema za ronjenje Po  komadu            30,00
UGOSTITELJSTVO   I

TRGOVINA

Kiosk, prikolice,objekti  i montažni objekti do

12 m2 i sl.

 

Paušal

 

15.000,00

  Pripadajuća terasa objekta Po  m2           600,00
  Štand (rukotvorine, igračke, suveniri i sl) Paušal        6.000,00
  Ambulantna prodaja (škrinja, aparati za sladoled i sl.)  

Paušal

 

6.000,00

KOMERCIJALNO – REKREACIJSKI  SADRŽAJI  

Jumping **

 

Paušal

 

15.000,00

  Aqua park i drugi morski sadržaji ** Paušal        8.000,00
  Zabavni sadržaji Po komadu        1.500,00
  Suncobrani i ležaljke Po komadu             40,00
  Kulturne, komercijalne, zabavne, športske priredbe  

Po  m2/dan

 

7,00

  Snimanje komercijalnog programa i reklamiranje Paušal / dan        1.000,00
  Slikanje, fotografiranje Paušal           700,00

 

- podnosi se jedan zahtjev za sva sredstva

** Sukladno članku 8. stavku 2. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru Vijeće je dužno po službenoj dužnosti  zatražiti suglasnost Lučke kapetanije s naslova sigurnosti plovidbe za obavljanje djelatnosti sredstvima koja su u ovim Tablicama označene s dvije zvjezdice

*  Prilikom utvrđivanja duljine plovila u obračun se uzima duljina preko svega

 

Članak 2.

 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

Klasa: 342-01/18-01/43

URBROJ: 2128/1-01/1-18-01

Hvar, 02. svibnja 2018.g.

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

 

Temeljem članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13,137/15 i 123/17), Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g. KLASA: 342-01/1-18-01/02 URBROJ: 2128/1-01/1-18-06 od 12. ožujka 2018.g., Odluke o izmjeni i dopuni Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara KLASA: 342-01/1-18-01/02 URBROJ: 2128/1-01/1-18-11 od 09. svibnja 2018.g.  i  odredbe članka 34. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“ br. 03/18) Gradonačelnik Grada Hvara dana 25. svibnja 2018.g., donosi

 

ODLUKU

o korištenju i visini  naknade „info pulta“ te komunalne infrastrukture za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja sredstava i prijevoza putnika na području Grada Hvara za 2018.g.

 

Članak 1.

 

Temeljem odredaba Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g. i Odluke o izmjeni i dopuni Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g.,  planirane mikrolokacije postave „info pulta“ za obavljanje iznajmljivanja brodica i prijevoza putnika, a izvan lučkog područja i područja danih u koncesiju od strane Splitsko dalmatinske županije, utvrđuju se mikrolokacije te naknada i to:

 

MIKROLOKACIJA                                        BROJ

 

Info-pult

1. Fabrika (Mandrač zapadni dio) ……………….3

2. Rotondola ………………………………………3

3. U Križa …………………………………….. 4                    4. Križna luka ………………..…………………   2

5. Vela Majerovica – Ispred h.Amfora …….……  2

6. Vela Majerovica  – Ispred ex „Leonidas“ ..…..   1

Na svim mikrolokacijama može se vršiti djelatnost iznajmljivanja brodica, prijevoza putnika (taxi prijevoz) te tradicionalni alternativni prijevoz putnika (brodica na jedra) uz naknadu za korištenje „info pulta“ za registrirane i tražene djelatnosti u iznosu od 2.000,00 kn o čemu će Grad Hvar sklapati ugovore s korisnicima.

 

Na mikrolokacijama pod red.br. 1., 2. i 3. za sve naprijed rečene djelatnosti, uz naknadu za korištenje „info pulta“ sklapat će se ugovori i/ ili izdavati koncesijska odobrenja, a naknada će se zaračunavati po kategorijama brodice i područjima plovidbe brodica utvrđenih čl. 17. Pravilnika o brodicama i jahtama (NN br. 27/05, 57/06, 80/07, 03/08, 18/09,    /10, 97/12, 137/13, 18/16 i 72/17) i to:

 

-          za područje plovidbe IIIa – do 6 Nm od obale kopna – snage veće od 66 kW – u iznosu 8.000,00 kn/brodica

-          za područje plovidbe IIIb – do 3 Nm od obale kopna – snage 66 kW – u iznosu 5.000,00 kn/brodica

-          za područje plovidbe IIIc -  do 1 Nm od obale kopna – snage manje od 66kW – u iznosu od 2.000,00/brodica

 

Iznimno, za tradicionalni alternativni prijevoz putnika brodicom na jedra naknada za brodicu plaća se u iznosu od 1.000,00 kn/brodica.

 

Na mikrolokacijama pod red.br. 4.,5. i 6. za djelatnost iznajmljivanja brodica uz naknadu  za korištenje „info pulta“ ,  izdavat će se koncesijska odobrenja i  naknada sukladno Uredbi o postupku davanja koncesijskih odobrenja (NN br. 36/04, 63/08, 133/13 i 63/14) ,Odluci o visini naknade za djelatnosti na pomorskom dobru Grada Hvara za 2018.g. KLASA: 342-01/18-01/43 URBROJ: 2128/1-01/1-18-01 od 02. svibnja 2018.g.

 

Članak 2.

 

Naknada za tradicionalni prijevoz putnika tzv. „barkarijole“ iznosi 2.000,00 kn.

 

Članak 3.

 

Za djelatnosti na pomorskom dobru uz naknadu po Odluci o visini naknade za djelatnosti na pomorskom dobru za 2018.g. KLASA: 342-01/18-01/ 43 URBROJ: 2128/1-01/1-18-01 od 02. svibnja 2018.g. plaća se i naknada za korištenje komunalne infrastrukture za 2018.g. i to za:

 

1) za iznajmljivanje suncobrana i ležaljki …………..…………………u iznosu od    60,00 kn

2) za iznajmljivanje kajaka, pedalina i sl. …………………….…  u iznosu od 100,00 kn/kom

 

Članak 4.

 

Za korištenje „info-pulta“ na mikrolokacijama iz čl.1. ove Odluke Gradonačelnik će sklapati ugovore.

 

Zadužuje se Jedinstveni upravni odjel Odsjek za financije, proračun i gospodarstvo za izradu prijedloga  Ugovora.

 

Članak 5.

 

Zadužuje se Jedinstveni upravni odjel Odsjek za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, europske fondove i javnu nabavu za davanje posebnih uputa o postavi „info-pulta“  tvrtkama  KOMUNALNO HVAR d.o.o. i NAUTIČKI CENTAR HVAR d.o.o. Hvar.

 

Članak 6.

 

Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka o korištenju i visini naknade „info pulta“ te komunalne infrastrukture za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja sredstava i prijevoza putnika na području Grada Hvara za 2018.g. KLASA: 342-01/18-01/44 URBROJ: 2128/1-01/1-18-01 od 02. svibnja  2018.g. objavljena na mrežnim stranicama Grada Hvara.

 

Članak 7.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana donošenja , a objavit će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“ Oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

Klasa: 342-01/18-01/44

URBROJ: 2128/1-01/1-18-02

Hvar,  25. svibnja 2018.g.

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Temeljem članka 34. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“ br. 03/18) Gradonačelnik Grada Hvara dana 24. svibnja 2018.g. donosi

 

ODLUKU

o izmjeni i dopuni Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g.

 

Članak 1.

 

Plan upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g. KLASA: 342-01/1-18-01/02 URBROJ: 2128/1-01/1-18-06 od 12.ožujka 2018.g. i Odluka o izmjeni i dopuni Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g.KLASA: 342-01/1-18-01/02 URBROJ: 2128/1-01/1-18-11 od 09. svibnja 2018.g. stupaju na snagu s danom 24. svibnja 2018.g. te se sukladno ovoj Odluci, time mijenjaju riječi u završnim odredbama i to: „a stupa na snagu po pribavljenoj potvrdi Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam i pomorstvo“.

 

Članak 2.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 342-01/18-01/02

URBROJ: 2128/1-01/1-18-14

Hvar, 24. svibnja 2018.g.

 

GRADONAČELNIK

Rikardo Novak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

S A D R Ž A J:

 

GRADSKO VIJEĆE:

 

Poslovnik rada Gradskog vijeća

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja sportsko-rekreacijske zone Šamoreta  Dolac

Odluka o sklapanju novog ugovora o zakupu poslovnog prostora na lokaciji lokaciji Trg Marka Miličića 8 u Hvaru

Odluka o izmjeni programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Hvara za 2018.godinu

Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih objekta na području Grada Hvara

Zaključak o neprihvaćanju Operativnog plana Grada Hvara za turističku sezonu 2018.g

Odluka o imenovanju radne skupine

Zaključak o ukidanju Povjerenstva za vizualni identitet Grada Hvara

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o načinu pružanja i naplati usluge  odvoza miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, recikabilnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada (Službeni glasnik Grada Hvara broj 9/17)

Odluka o neprihvaćanju Odluke o sklapanju Povelje o prijateljstvu i suradnji između Grada Vrgorca i Grada Hvara, Grada Stari Grad, Općine Gradac, Općine Jelsa i Općine Sućuraj

Odluka o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora broj tzv. Kući Soljačić, čest. zgr. 220 k.o. Hvar, Kroz Burak 17

 

GRADONAČELNIK:

 

Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića«Vanđela Božitković»- Hvar

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine od 20.04. 2018.

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine od 14.05. 2018.

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine od 26.06. 2018.

Odluka o izboru drugog po redu najpovoljnijeg ponuditelja za davanje u zakup javne površine od 27.06. 2018.

Odluka o visini naknade za djelatnosti na pomorskom dobru Grada Hvara za 2018.g.

Odluka o korištenju i visini  naknade „info pulta“ te komunalne infrastrukture za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja sredstava i prijevoza putnika na području Grada Hvara za 2018.g.

Odluka o izmjeni i dopuni Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Hvara za 2018.g.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

„Službeni glasnik Grada Hvara“ izdaje Gradsko vijeće Grada Hvara

Odgovorni urednik: tajnica Liljana Caratan Lukšić, dipl. iur. – List izlazi po potrebi

Priprema i izrada: ŽGIRO, vl. Đurđica Sarjanović, Jelsa

 

 



Protected with SiteGuarding.com Antivirus