Službeni glasnik – br. 08 / 2014

 

SLUŽBENI GLASNIK

GRADA HVARA

 

 

Na temelju članka 35. stavak 1. toč. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst) i članka 26. Statuta Grada Hvara ( «Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici održanoj 14. studenog 2014. godine, donosi

 

STATUTARNU ODLUKU

o dopuni Statuta Grada Hvara

 

Članak 1.

 

U Statutu Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11­pročišćeni tekst 6/13 i 11/13), u Glavi XI. MJESNA SAMOUPRAVA, u članku 50. stavak 1. mijenja se i glasi:

«Mjesni odbori na području Grada Hvara osnivaju se za naselja: Brusje, Jagodna, Milna-Malo Grablje, Velo Grablje i Sveta Nedjelja».

 

Članak 2.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Hvara».

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 021-05/14-01/19

URBROJ: 2128-01-02-14-02

Hvar, 14. studeni 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst), članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) i članka 17. Odluke o pravilima za izbor članova vijeća mjesnih odbora („Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 2/14), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici održanoj 14. studenog 2014. godine, donosi

 

ODLUKU

o utvrđivanju mjesnih odbora za područje

Grada Hvara

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom utvrđuju se mjesni odbori na području Grada Hvara za pojedina naselja kako slijedi:

 

 

 

 

Redni broj	Naziv (ime) mjesnog odbora	Područje mjesnog odbora	Sjedište mjesnog odbora	Broj članova vijeća mjesnog odbora
l.	Brusje	naselje Brusje	Brusje	5
2.	Jagodna	naselja Jagodna i Jagodni bad	Jagodna	3
3.	Milna-Malo Grablje	naselja Milna i Malo Grablje	Milna	3
4.	Velo Grablje	naselje Velo Grablje	Velo Grablje	3
5.	Sveta Nedjelja	naselje Sveta Nedjelja	Sveta Nedjelja	3

 

Članak 2.

 

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o utvrđivanju mjesnih odbora za područje Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 1/08 ).

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 021-05/14-01/19

URBROJ: 2128-01-02-14-03

Hvar, 14. studeni 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 61.a stavak 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («NN», broj: 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst), članka 25. i 56. stavak 2. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) i članka 4. Odluke o pravilima za izbor članova vijeća mjesnih odbora („Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 2/14), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici održanoj 14. studenog 2014. godine, donosi

 

ODLUKU

o raspisivanju izbora za članove Vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom raspisuju se izbori za članove Vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara i to:

1. Vijeće Mjesnog odbora Brusje – pet članova
2. Vijeće Mjesnog odbora Jagodna – tri člana
3. Vijeće Mjesnog odbora Milna – Malo Grablje – tri člana
4. Vijeće Mjesnog odbora Velo Grablje – tri člana
5. Vijeće Mjesnog odbora Sv. Nedjelja – tri člana.

 

Članak 2.

 

Izbori za članove Vijeća Mjesnih odbora iz članka 1. ove Odluke održati će se zajedno istog dana kada se održavaju izbori za predsjednika Republike Hrvatske, u vremenu od 07,00 do 19,00 sati.

 

Članak 3.

 

Tijelo za provedbu izbora za članove Vijeća Mjesnih odbora je Gradsko izborno povjerenstvo koje provodi i izbore za predsjednika Republike Hrvatske.

 

Članak 4.

 

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom Glasniku Grada Hvara”.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 013-03/14-01/01

URBROJ: 2128-01-02-14-1

Hvar, 14. studeni 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

Na temelju članka 2. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 3809, 79/09, 153/09 i 49/11) i članka 26. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21.  sjednici održanoj  14.11.2014. godine,

d o n i j e l o  j e

 

ODLUKU

O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA

na području Grada Hvara

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom utvrđuju se komunalne djelatnosti sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o vodama, koje su od interesa za Grad Hvar, način obavljanja komunalnih djelatnosti, uvjeti za provedbu javnog natječaja, mjerila za odabir ponuda te promjenu cijene usluga.

 

II. KOMUNALNE DJELATNOSTI

 

Članak 2.

 

Na području Grada Hvara obavljaju se sljedeće komunalne djelatnosti:

1. opskrba pitkom vodom,
2. odvodnja i  pročišćavanje otpadnih voda ,
3. prijevoz putnika u javnom prometu,
4. održavanje čistoće,
5. odlaganje komunalnog otpada,
6. održavanje javnih površina,
7. održavanje nerazvrstanih cesta,
8. održavanje groblja i obavljanje pogrebnih poslova,
9. održavanje parkirališta,
10. javna rasvjeta,
11. tržnica na malo,
12. obavljanje dimnjačarskih  poslova.

1)     Pod  opskrbom pitkom vodom razumijevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja  i isporuka vode za piće.

2)     Pod  odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda podrazumijeva se odvodnja  i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te  crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz  septičkih, sabirnih i  crnih jama.

3)     Pod prijevozom putnika u javnom prometu razumijeva se prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za čija područja se prijevoz odvija.

4)     Pod održavanjem čistoće razumijeva se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena prema posebnim propisima.

5)     Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa.

6)     Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

7)     Pod održavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste.

8)     Pod održavanjem groblja razumijeva se održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika.                                              Pod obavljanjem pogrebnih poslova razumijeva se preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle osobe do mjesta ukopa.

9)     Pod održavanjem i upravljanjem parkiralištima razumijeva se uređenje i održavanje parkirališta te naplata parkirališnih mjesta na uređenim i označenim parkiralištima.

10)  Pod pojmom „javna rasvjeta“ razumijeva se upravljanje, održavanje prostora i objekata i uređaja javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.

11)  Pod pojmom „tržnica na malo“ razumijeva se upravljanje i održavanje prostora i objekata izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu s tržnim redom pružaju usluge prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima.

12)  Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.

 

III. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

 

Članak 3.

 

Komunalne djelatnosti na području Grada Hvara obavljaju:

1. Trgovačka društva:

-“Hvarski vodovod“ d.o.o. Jelsa,

-“Komunalno Hvar“ d.o.o. Hvar,

-“Fontik“ d.o.o. Hvar

1. pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o koncesiji,
2. pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

 

IV.    OBAVLJANJE DJELATNOSTI PUTEM TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

 

Članak 4.

 

Trgovačko društvo „Hvarski vodovod“ d.o.o. Jelsa obavlja sljedeće komunalne djelatnosti:

-     opskrba pitkom vodom,

Uvjeti i način obavljanja djelatnosti iz prethodnog stavka ovog članka propisani su Zakonom o vodama („Narodne novine“, broj: 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14).

Trgovačko društvo „Komunalno Hvar“ d.o.o. Hvar obavlja sljedeće komunalne djelatnosti:

-        javna odvodnja

-        odlaganje komunalnog otpada,

-        održavanje čistoće,

-        održavanje groblja,

-        tržnice na malo,

-        održavanje javnih površina,

-        održavanje javne rasvjete.

Trgovačko društvo „Fontik“ d.o.o. obavlja sljedeće komunalne djelatnosti:

-        održavanje i upravljanje parkiralištima

Trgovačka društva obavljaju komunalne djelatnosti iz ovog članka sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, Zakona o vodama i posebnim propisima kojima se regulira obavljanje pojedine komunalne djelatnosti i odlukama Gradskog vijeća donesenih sukladno tim propisima, a na temelju ugovora koje zaključuje Gradonačelnik Grada Hvara.

Navedeni ugovori iz prethodnog stavka ovog članka zaključuju se na osnovi godišnjih Programa održavanja komunalne infrastrukture Grada Hvara.

 

V.  NAČIN I UVJETI ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI NA TEMELJU UGOVORA O KONCESIJI

 

Članak 5.

 

Pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o koncesiji mogu obavljati na području Grada Hvara sljedeće komunalne djelatnosti:

-        opskrba pitkom vodom,

-        odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

-        crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih i sabirnih jama,

-        obavljanje pogrebnih poslova,

-        tržnice na malo,

-        održavanje i upravljanje parkiralištima,

-        prijevoz putnika u javnom prometu,

-        skupljanje i odvoz komunalnog otpada,

-        odlaganje komunalnog otpada,

-        obavljanje dimnjačarskih poslova.

 

Članak 6.

 

Postupak davanja koncesije započinje danom slanja na objavu obavijesti o namjeri davanja koncesije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a završava izvršnošću odluke o davanju koncesije ili odluke o poništenju postupka davanja koncesije.

Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje Gradonačelnik  i mora sadržavati  podatke određene člankom 21. stavak 2. Zakona o koncesijama („Narodne novine“, broj: 143/12), i to:

-        naziv, adresu, tel. broj, broj faksa i adresu elektroničke pošte davatelja koncesije

-        predmet koncesije, prirodu i opseg djelatnosti koncesije, mjesto obavljanja djelatnosti za koju se daje koncesija, rok trajanja koncesije i procijenjena vrijednost koncesije,

-        rok za dostavu ponuda, adresu na koju se moraju dostaviti ponude, jezik i pismo na kojima ponude moraju biti napisane, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda,

-        razloge isključenja ponuditelja,

-        uvjete pravne i poslovne, financijske , tehničke i stručne sposobnosti, te dokaze i podatke kojima gospodarski subjekt dokazuje ispunjenje tih uvjeta,

Prije početka postupka davanja koncesije Gradonačelnik  imenuje Stručno povjerenstvo za koncesiju koje ima predsjednika i dva ili četiri člana.

Zadaci Stručnog povjerenstva za koncesiju određeni su člankom 14. stavak 12. Zakona o koncesijama.

 

 

Članak 7.

 

Davatelj koncesije izrađuje dokumentaciju za nadmetanje.

Dokumentacija za nadmetanje sadrži sve potrebne podatke za izradu zahtjeva za sudjelovanje i /ili ponude i to:

-        opće podatke (naziv i sjedište davatelja koncesije, OIB, broj telefona, broj telefaksa, internetska adresa, adresa elektroničke pošte, osoba zadužena za kontakt, popis gospodarskih subjekata s kojima je davatelj koncesije u sukobu interesa ili da takvih osoba nema, procijenjena vrijednost koncesije, vrsta koncesije)

-        podatke o predmetu koncesije (opis predmeta koncesije, uvjete podugovaranja, rok početka radova ili pružanja usluga, trajanje ugovora o koncesiji),

-        razloge za isključenje ponude, uvjete pravne i poslovne sposobnosti,  financijske tehničke i stručne sposobnosti , te dokaze i podatke kojima gospodarski subjekt dokazuje ispunjenje tih uvjeta,

-        podatke o zahtjevu za sudjelovanje i/ ili ponudi (sadržaj i način izrade, način dostave, način određivanja cijene, odnosno naknade za koncesiju, valuta ponude, kriterij za odabir, jezik i pismo za sastavljanje ponude, rok valjanosti ponude),

-        ostale podatke ( odredbe koje se odnose na zajednicu ponuditelja, odredbe koje se odnose na podizvoditelje , datum, vrijeme i mjesto dostavljanja ponuda, podaci o roku za donošenje odluke o davanju koncesije, naziv i adresa žalbenog tijela, rok za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju za nadmetanje,

-        vrstu, sredstvo i uvjete jamstva

-        nacrt ugovora o koncesiji.

 

Članak 8.

 

Davatelj koncesije dužan je u dokumentaciji za nadmetanje i obavijesti o namjeri davanja koncesije navesti sredstvo i uvjete jamstva za ozbiljnost ponude koje ponuditelj mora dostaviti.

Davatelj koncesije utvrđuje visinu jamstva za ozbiljnost ponude u apsolutnom novčanom iznosu.

Jamstvo za ozbiljnost ponude u apsolutnom iznosu  ne može biti više od 5% od procijenjene vrijednosti koncesije.

Davatelj koncesije obvezan je ponuditeljima vratiti jamstvo za ozbiljnost ponude neposredno nakon završetka postupka davanja koncesije a presliku jamstva pohraniti.

 

Članak 9.

 

Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude su:

-        ekonomski najpovoljnija ponuda glede: kvaliteta, što uključuje tehničko dostignuće, estetske, inovacijske, funkcionalne i ekološke osobine, operativni troškovi, troškovi upravljanja, ekonomičnost, rokovi isporuke ili završetka radova, cijena usluge za krajnje korisnike, visina naknade za koncesiju, ili

-        najviša ponuđena naknada za koncesiju.

 

Koncesija se može dati pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje djelatnosti iz članka 5. ove Odluke na najduži rok do 20 godina.

 

Članak 10.

 

Gospodarski subjekti dostavljaju svoje ponude u roku određenom u obavijesti o namjeri davanja koncesije, u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici, s naznakom postupka davanja koncesije na koji se odnosi, sa naznakom „ne otvaraj“ i adresom ponuditelja.

Rok za dostavu ponude iznosi najmanje 30 dana od dana slanja na objavu obavijesti o namjeri davanja koncesije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Pri izradi ponude gospodarski subjekt se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta  iz dokumentacije za nadmetanje.

U roku za dostavu ponude ponuditelj može izmijeniti svoju ponudu, nadopuniti je ili od nje odustati.

 

Članak 11.

 

Davatelj koncesije provodi javno otvaranje ponuda na mjestu i u vrijeme naznačeno u obavijesti o namjeri davanja koncesije i dokumentaciji za nadmetanje.

Ponude otvara Stručno povjerenstvo za koncesije.

Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvovati ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge ovlaštene osobe.

Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju samo ovlašteni predstavnici ponuditelja i stručno povjerenstvo za davanje koncesije.

O javnom otvaranju ponuda sastavlja se zapisnik koji se bez odgode dostavlja svim nazočnim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja, a ostalima na pisani zahtjev.

 

Članak 12.

 

Nakon javnog otvaranja ponuda Stručno povjerenstvo pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i kriterija iz dokumentacije za nadmetanje.

Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o davanju koncesije, odnosno odluke o poništenju postupka davanja koncesije.

O pregledu i ocjeni ponuda sastavlja se zapisnik.

 

Članak 13.

 

Nakon pregleda i ocjene ponuda Gradsko vijeće  donosi odluku o davanju koncesije.

Sadržaj odluke o davanju koncesije:

-        naziv davatelja koncesije,

-        broj odluke i datum donošenja odluke,

-        naziv odabranog ponuditelja,

-        prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara

-        vrsta i predmet koncesije,

-        područje obavljanja koncesije,

-        rok na koji se daje koncesija,

-        iznos naknade za koncesiju,

-        rok za sklapanje ugovora o koncesiji,

-        obrazloženje razloga za odabir najpovoljnijeg ponuditelja,

-        uputa o pravnom lijeku,

-        potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije,

Odluku o davanju koncesije, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda,  davatelj koncesije dostavlja  svakom ponuditelju, odnosno podnositelju zahtjeva za dobivanje koncesije, preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi način kojim će se dostava moći dokazati.

Nevaljane ponude davatelj koncesije odbija rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba. Žalba se izjavljuje protiv odluke o davanju koncesije i odluke o poništenju postupka davanja koncesije.

 

Članak 14.

 

Davatelj koncesije može poništiti postupak davanja koncesije iz razloga.

-        ako postanu poznate okolnosti koje bi, da su bile poznate prije pokretanja postupka davanja koncesije, dovele do neobjavljivanja obavijesti o namjeri davanja koncesije ili sadržajno bitno drugačije dokumentacije za nadmetanje /obavijesti,

-        ako nema pristiglih ponuda u roku za dostavljanje ponuda,

-        ako u postupku davanja koncesije ne preostane niti jedna valjana ponuda.

Odluka o poništenju postupka davanja koncesije objavljuje se u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Novi postupak davanja koncesije može se pokrenuti nakon što odluka o poništenju postane izvršna.

 

Članak 15.

 

Koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra može se iznimno  dati neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta.

Zahtjev za dobivanje koncesije podnosi pojedinačno gospodarski subjekt i mora sadržavati podatke:

-        ime ili tvrtku, adresu, telefonski broj i e-mail podnositelja zahtjeva ,

-        vrstu i predmet koncesije,  mjesto obavljanja koncesije, rok na koji se daje koncesija,

-        dokaze o ispunjenju pravnih , tehničkih i financijskih uvjeta,

-        ponuda odgovarajućih instrumenata osiguranja ispunjenja obveza iz ugovora o koncesiji

-        ponuđenu naknadu za koncesiju.

 

Članak 16.

 

Na temelju Odluke o davanju koncesije,  koja postaje izvršnom istekom roka mirovanja koji iznosi 15 dana od dana dostave odluke o davanju koncesije svakom ponuditelju,  Gradonačelnik s odabranim ponuditeljem sklapa ugovor o koncesiji.

Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara u skladu sa dokumentacijom za nadmetanje, podacima iz obavijesti o namjeri  davanja koncesije, odabranom ponudom te odlukom o davanju koncesije.

Ugovor o koncesiji obvezno sadrži:

-        djelatnosti za koju se koncesija dodjeljuje

-        vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje,

-        visina i način plaćanja naknade za koncesiju,

-        cijenu i način naplate za pruženu uslugu i

-        prava i obveze davatelja koncesije

-        prava i obveze korisnika koncesije,

-        jamstva korisnika koncesije,

-        uvjete otkaza ugovora,

-        ugovorne kazne.

Ako odabrani najpovoljniji ponuditelj odustane od sklapanja ugovora o koncesiji, davatelj koncesije može donijeti novu odluku o davanju koncesije sa sljedećim rangiranim ponuditeljem, te mu ponuditi potpisivanje ugovora.

Ugovor o koncesiji može se na prijedlog davatelja koncesije ili koncesionara izmijeniti za vrijeme njegova trajanja iz razloga i u skladu sa  člankom 39.  Zakona o koncesijama.

Ugovor o koncesiji uz pisanu suglasnost davatelja koncesije može se prenijeti na treću osobu sukladno članku 41. Zakona o koncesijama.

 

Članak 17.

 

Koncesija prestaje:

1. istekom vremena na koje je koncesija dodijeljena,
2. prestankom pravne ili smrću fizičke osobe korisnika koncesije,
3. otkazom ugovora o koncesiji,
4.  sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji,
5. jednostranim raskidom ugovora o koncesiji.

Davatelj koncesije može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji u slučajevima predviđenim člankom 47. stavak 1. Zakona o koncesijama.

 

Članak 18.

 

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne usluge na temelju koncesije iz članka 5. ove Odluke dužne su pri svakoj eventualnoj promjeni cijene odnosno tarife svojih usluga izvršiti prijavu cjenika, odnosno zatražiti prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Prijava cjenika iz prethodnog stavka obavezno sadrži:

-        vrstu komunalne usluge te način obračuna i plaćanja usluge,

-        strukturu postojeće cijene komunalne usluge,

-        predloženu novu cijenu usluge i njezinu strukturu,

-        postotak promjene cijene u odnosu na postojeću cijenu,

-        razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem i kalkulacijom,

-        dan primjene nove cijene.

 

Članak 19.

 

Gradonačelnik se dužan očitovati na prijavu cjenika u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje prethodne suglasnosti, a u protivnom će se smatrati da je suglasnost dana.

U slučaju uskrate suglasnosti na prijavljeni cjenik od strane Gradonačelnika, isti se ne može primjenjivati.

 

Članak 20.

 

Naknade za koncesiju prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prihodi od naknada za koncesiju koji se uplaćuju u  Proračun Grada Hvara koriste se za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

 

 

 

VI.    NAČIN I UVJETI ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH POSLOVA NA TEMELJU UGOVORA

 

Članak 21.

 

Pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova mogu obavljati na području Grada Hvara sljedeće komunalne djelatnosti-poslove:

-        održavanje javnih površina – održavanje javnih zelenih površina,

-        održavanje nerazvrstanih cesta

-        održavanje javne rasvjete – poslovi održavanja objekata i uređaja javne rasvjete,

-        poslovi dekorativne rasvjete.

Pod obavljanjem komunalne djelatnosti održavanja javnih površina – poslova održavanja javnih zelenih površina podrazumijeva se košnja trave, obrezivanje stabala, ukrasnog grmlja, košnja zatravljenih površina i ukrasnih travnjaka, sadnja sezonskog cvijeća i ukrasnog grmlja, te plijevljenje korova i okopavanje javnih ozelenjenih nasada.

Pod obavljanjem komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta podrazumijeva se:

-        planiranje održavanja i mjera zaštite nerazvrstanih cesta i prometa na njima,

-        redovito i izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta, što podrazumijeva izvođenje radova kojima se saniraju oštećenja asfaltnih površina, udarnih rupa, ulegnuća, mrežastih i uzdužnih oštećenja na kolnicima i nogostupima,

-        uklanjanje arhitektonskih barijera na pješačkim površinama – prilagodba nogostupa osobama smanjene pokretljivosti,

-        ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta,

-        održavanje makadamskih površina, što podrazumijeva radove održavanja neasfaltiranih, makadamskih površina, sanaciju udarnih rupa, kolotraga i drugih lokalnih oštećenja

-        održavanje ogradnih i potpornih zidova te drugih betonskih građevina, što podrazumijeva sanaciju istih koji se nalaze u cestovnom zemljištu uz nerazvrstanu cestu, izrada novih zidova, sanacija i uređenje novih betonskih staza, nogostupa, stuba i sl.

-        osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih objekata s nerazvrstanih cesta,

-        ophodnja i redovno praćenje stanja nerazvrstanih cesta,

-        hitne intervencije, odnosno obilazak terena nakon obilnijih kiša, snijega i drugih vremenskih nepogoda te izvođenje radova čije bi odgađanje izvršenja ugrožavalo sigurnost prometa, zdravlje i imovinu ljudi; izlazak na teren po pozivu prometne službe policije ili po pozivu nadležnih službenika Grada,

-        zamjenu, obnavljanje, popravljanje vertikalne i horizontalne prometne signalizacije, turističke i ostale signalizacije te dodatne opreme za regulaciju prometa; podrazumijevaju se poslovi postave novih ili zamjene dotrajalih znakova, signalizacije i opreme ceste (izuzev prometnih svjetala). Zamjena dotrajale vertikalne signalizacije vrši se po potrebi, dok se obnavljanje horizontalne prometne signalizacije obavezno vrši prije početka turističke sezone,

-        čišćenje, zamjena i popravci sustava za oborinsku odvodnju,

-        zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka,

-        uništenje nepoželjne vegetacije (košenje trave na zemljištu koje pripada nerazvrstanoj cesti te uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja iz profila ceste),

-        održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima (zimska služba),

-        uklanjanje snijega i leda.

Pod obavljanjem poslova održavanja javne rasvjete podrazumijeva se nabava i zamjena dotrajalih i oštećenih elemenata javne rasvjete (stupovi, rasvjetna tijela, kablovi i slično) te po potrebi popravci i ličenje istih.

Pod obavljanjem poslova dekorativne rasvjete podrazumijeva se postava dekoracije svjetlećim elementima na stupove javne rasvjete, drveće, fasade i druge javne površine u vrijeme Božićnih i novogodišnjih blagdana kao i drugih blagdana i manifestacija.

 

Članak 22.

 

Ugovor o povjeravanju komunalnih poslova (u daljnjem tekstu: Ugovor) iz članka 16. stavka 1. ove Odluke može se zaključiti najdulje na vrijeme do 4 godine.

Opseg i cijena komunalnih poslova odredit će se na osnovi Programa održavanja komunalne infrastrukture iz članka 28. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu i troškovnika sačinjenog na temelju Programa održavanja komunalne infrastrukture za godinu u kojoj se zaključuje ugovor, a do isteka roka na koji se zaključuje ugovor bit će utvrđeni naprijed navedenim godišnjim Programima i troškovnicima za predmetne poslove.

U slučaju povećanja ili smanjena opsega komunalnih poslova ili cijene, u tijeku roka na koji je zaključen ugovor, sporazumno će se sačiniti aneks ugovora.

Cijena usluge isplaćuje se izvršitelju usluge prema dostavljenim računima o izvršenim poslovima ili prema privremenim mjesečnim i okončanim situacijama, koje ovjerava osoba naručitelja koja vrši nadzor nad obavljanjem poslova.

 

Uvjeti i mjerila za provedbu postupka povjeravanja obavljanja komunalnih poslova na temelju pisanog ugovora

 

Članak 23.

 

Postupak povjeravanja obavljanja komunalnih poslova na temelju pisanog ugovora iz članka 16. stavka 1. ove Odluke provodi se:

-        prikupljanjem ponuda ili

-        javnim natječajem

Prikupljanju ponuda pristupit će se kada godišnja vrijednost poslova komunalnih djelatnosti ne prelazi vrijednost od 1.000.000 kn bez PDV-a.

Provođenju javnog natječaja pristupit će se kada godišnja vrijednost poslova komunalnih djelatnosti iznosi ili prelazi vrijednost od 1.000.000 kn bez PDV-a.

Odluku o početku postupka prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi Gradonačelnik.

 

Članak 24.

 

Postupak prikupljanja ponuda i javnog natječaja iz članka 23. ove Odluke, provodi Povjerenstvo koje se sastoji od predsjednika i dva člana, koje imenuje Gradonačelnik, posebno za svaki postupak glede pojedinih komunalnih djelatnosti.

 

Članak 25.

 

Odluka o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja mora sadržavati:

-        naziv naručitelja (sjedište, adresa, telefonski broj, broj faxa, e-pošta, OIB),

-        djelatnost za koju se sklapa ugovor,

-        vrijeme na koje se sklapa ugovor,

-        članove povjerenstva,

-        način otvaranja ponuda,

-        podaci o osiguranju sredstava.

 

Članak 26.

 

Prikupljanje ponuda provodi se pozivom za dostavu ponuda na najmanje 3 (tri) adrese potencijalnih ponuditelja.

Poziv za dostavu ponuda ponuditeljima upućuje Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara.

Poziv za dostavu ponuda mora sadržavati:

-        naziv naručitelja (sjedište, adresa, telefonski broj, broj faxa, e-pošta, OIB),

-        djelatnost za koju se sklapa ugovor,

-        vrijeme na koje se sklapa ugovor,

-        vrstu i opseg poslova,

-        članove povjerenstva,

-        način otvaranja ponuda,

-        podaci o osiguranju sredstava,

-        upute za dobivanje dokumentacije,

-        način, mjesto i rok za podnošenje ponude,

-        rok važenja ponude,

-        rok i adresu za dostavu ponude,

-        isprave koje su potrebne kao prilog ponudi,

-        naznaku da se nepotpune ponude neće uzeti u razmatranje,

-        način i rok plaćanja,

-        uvjete za odabir najpovoljnije ponude.

 

Članak 27.

 

Javni natječaj objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na internetskim stranicama Grada, a obavijest o postupku prikupljanja ponuda objavljuje se na internetskim stranicama Grada.

 

Članak 28.

 

Ponude se dostavljaju u pisanom obliku u zapečaćenoj omotnici neposredno Pisarnici Grada ili putem pošte preporučeno s naznakom ”NE OTVARATI – NATJEČAJ ZA” (komunalne poslove koji su predmet natječaja – sa naznakom prikupljanja ponuda ili javnog natječaja, s adresom naručitelja i ponuditelja), u roku 20 (dvadeset) dana od dana dostave poziva ili objave odluke.

Krajnji rok za dostavu ponuda ujedno je i rok za otvaranje ponuda.

Ponuditelj koji je samostalno ponudio ponudu ne smije istodobno sudjelovati u zajedničkoj ponudi za isti predmet nabave, grupu ili dio predmeta nabave.

Ponuda mora biti dostavljena najkasnije do datuma i vremena određenog u dokumentaciji za prikupljanje ponuda ili javnom natječaju.

Ponude koje nisu pristigle u propisanom roku neće se otvarati i vraćaju se ponuditelju neotvorene.

Članak 29.

 

Ponuda mora sadržavati:

a)   Ispunjen i ovjeren obrazac ponude i troškovnik sa jediničnim cijenama i ukupnom cijenom u kunama i posebno iskazanim PDV-om,

b)   Potpisane i ovjerene izvorne obrasce kojima dokazuje svoju sposobnost:

-        isprava o upisu u poslovni, sudski (trgovački), strukovni, obrtni ili drugi odgovarajući registar kojom ponuditelj dokazuje da ima registriranu djelatnost za obavljanje komunalnih poslova koji su predmet prikupljanja ponuda ili javnog natječaja i ne smije biti starija od 6 mjeseci od dana slanja poziva na dostavu ponuda,

-        dokaz o bonitetu-BON 1 ili istovjetnu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela kojom se dokazuje ukupni ostvareni prihod,

-        dokument izdan od strane bankarskih ili drugih financijskih institucija (BON 2, odnosno SOL 2 ili sl., kojim ponuditelj dokazuje svoju solventnost,

-        izjavu o nekažnjavanju,

-        potvrdu porezne uprave o podmirenju dospjelih obveza plaćanja poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i drugih državnih davanja,

-        reference ponuditelja za obavljanje komunalne djelatnosti koja je predmet prikupljanja ponuda ili javnog natječaja (oprema, poslovni prostor, broj i struktura djelatnika, dosadašnji poslovi ili slično),

Ponuditelji mogu predati preslike traženih isprava, dok izvorne obrasce odabrani ponuditelj treba dostaviti do donošenja odluke o odabiru.

Osim navedenih dokaza sposobnosti može se odrediti pravna, poslovna, financijska i gospodarska sposobnost ponuditelja sukladno Zakonu o javnoj nabavi ili dodatne tehničke i stručne sposobnosti.

 

Članak 30.

 

Povjerenstvo iz članka 24. ove Odluke provest će otvaranje pristiglih ponuda u roku određenom u dokumentaciji za prikupljanje ponuda ili javnom natječaju, po redoslijedu zaprimanja.

Otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji ili njihovi ovlašteni predstavnici.

O tijeku postupka otvaranja prispjelih ponuda vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva.

Ponuda koja ne sadrži isprave navedene u dokumentaciji za prikupljanje ponuda ili javnog natječaja smatrat će se neprihvatljivom.

 

Članak 31.

 

Na osnovi pristiglih ponuda i zaključka Povjerenstva, Gradonačelnik će utvrditi prijedlog Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja te je uputiti Gradskom vijeću na donošenje.

 

Kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja

 

Članak 32.

 

Kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja je najniža ponuđena cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda.

Mjerila za odabir ekonomski najpovoljnije ponude su:

-        povoljnost ponude (cijena radova),

-        sposobnost ponuditelja (raspoloživa oprema i stručni kadar),

-        poslovni ugled podnositelja ponude (reference, ocjena financijske sposobnosti).

 

Članak 33.

 

Odluku o izboru osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na temelju pisanog ugovora, donosi Gradsko vijeće.

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi se nakon ocjene pristiglih ponuda, u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i kriterijima za odabir najpovoljnije ponude.

Gradsko vijeće može donijeti Odluku iz stavka 1. ovog članaka ako je pristigla i samo jedna valjana ponuda.

Gradsko vijeće može donijeti Odluku da se ne izabere niti jedna od ponuda pristiglih u postupku prikupljanja ponuda ili javnog natječaja.

Protiv Odluke o izboru osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova na temelju pisanog ugovora nije dopuštena žalba.

 

Članak 34.

 

Gradonačelnik s izabranim ponuditeljem sklapa Ugovor o povjeravanju komunalnih djelatnosti u roku 30 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća iz članka 28. ove Odluke.

Ugovor mora sadržavati sve elemente propisane odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i ovom Odlukom odnosno:

-        djelatnost za koju se sklapa ugovor,

-        vrijeme na koje se sklapa ugovor,

-        vrstu i opseg poslova,

-        način određivanja cijene za obavljanje poslova te način i rok plaćanja,

-        jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.

Ugovor se može sklopiti najdulje na vrijeme od 4 (četiri) godine.

Ostali uvjeti obavljanja djelatnosti utvrđuju se pozivom za dostavu ponuda ili natječajem i ugovorom.

 

Članak 35.

 

Ugovor iz članka 22. ove Odluke prestaje važiti:

-        istekom vremena na koji je sklopljen,

-        prestankom pravne ili smrću fizičke osobe,

-        otkazom ugovora o obavljanju djelatnosti komunalnih poslova (da izvršitelj ne obavlja poslove iz ugovora pravovremeno i kvalitetno tako da uslijed toga može doći do štete za naručitelja; da izvršitelj bez opravdanog razloga prestane obavljati poslove iz ugovora; da izvršitelj nakon upozorenja naručitelja ne obavi pružanje određene usluge iz ugovora),

-        sporazumom stranaka.

Odluku o otkazu ugovora donosi Gradonačelnik na prijedlog Službe za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara, a o razlozima raskida dužan je izvijestiti Gradsko vijeće na prvoj slijedećoj sjednici.

Gradonačelnik je dužan u razdoblju do sklapanja novog ugovora osigurati obavljanje nužnih poslova iz komunalnih djelatnosti za čije obavljanje se ugovor otkazuje.

Ukoliko dođe do otkaza ugovora iz prije navedenih razloga, Grad je ovlašten naplatiti jamstvo za kvalitetno izvršenje ugovora.

 

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 36.

 

Ugovori o koncesiji, kao i ugovor o povjeravanju poslova za obavljanje komunalnih djelatnosti sklopljeni prije stupanja na snagu ove Odluke, ostaju na snazi do isteka ugovorenog roka.

 

Članak 37.

 

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnim djelatnostima na području Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 11/10 i 3/14).

 

Članak 38.

 

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

Gradsko vijeće

 

KLASA: 363-01/14-01/171

URBROJ: 2128/01-02-14-01

Hvar, 14.11.2014.g.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13 i 153/13) i članka 24. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11- pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici održanoj 14.studenog 2014. godine, donijelo je

 

ODLUKU

O PRIJEVOZU PUTNIKA U JAVNOM PROMETU

GRADA HVARA

 

I OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovom se Odlukom uređuju uvjeti i način obavljanja prijevoza putnika u javnom prometu (u daljnjem tekstu: javni gradski prijevoz) na području Grada Hvara.

Javni gradski prijevoz mogu obavljati pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu: prijevoznik) na temelju ugovora o koncesiji.

Javni gradski prijevoz obavlja se autobusima, kombibusima te vozilima koja imaju najmanje devet sjedala (u daljnjem tekstu: vozila) uključujući sjedalo za vozača. Javni gradski prijevoz obavlja se na određenim linijama po unaprijed utvrđenom voznom redu, cijeni i općim prijevoznim uvjetima te mora biti dostupan svim putnicima pod istim uvjetima.

Vozila kojima se obavlja javni gradski prijevoz moraju ispunjavati uvjete utvrđene propisima o prijevozu u cestovnom prometu, ovom Odlukom te drugim odlukama nadležnih tijela Grada Hvara.

 

Članak 2.

 

Služba za gospodarstvo i gospodarenje imovinom grada te Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša prate obavljanje i razvoj javnog prijevoza.

 

Članak 3.

 

Prijevoznik je dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje javnog prijevoza putnika te poduzimati mjere i aktivnosti radi povećanja kvalitete usluga i sigurnosti.

 

II LINIJE JAVNOG PRIJEVOZA

 

Članak 4.

 

Linija javnog prijevoza je relacija ili skup relacija obavljanja prijevoza od početnog do završnog stajališta na kojoj se prevoze putnici prema objavljenom voznom redu s jednim ili više polazaka.

O uspostavljanju novih i ukidanju postojećih linija, o promjenama na uspostavljenim linijama javnog prijevoza kao što su produženje, skraćenje, izmjena trase, uspostavljanje i ukidanje stajališta odlučuje Gradonačelnik posebnim aktom.

 

Članak 5.

 

Prijevoznik je dužan obavljati javni prijevoz sukladno ovjerenom voznom redu.

 

Članak 6.

 

Vozni red mora sadržavati:

-        naziv prijevoznika;

-        naziv, vrstu i trasu linije;

-        vrijeme dolaska i polaska sa početnih, usputnih i završnih stajališta;

-        režim održavanja linije (radni dan, subota, nedjelja);

-        minimalno vrijeme vožnje na liniji;

-        rok važenja voznog reda.

 

Članak 7.

 

U slučaju iznenadnog zastoja ili kraćeg poremećaja u prometu, prijevoznik je dužan u što kraćem roku poduzeti mjere za ponovnu uspostavu redovitog prijevoza, odnosno osigurati zamjenski prijevoz vlastitim vozilima ili vozilima drugih prijevoznika.

O obustavi prijevoza i načinu osiguranja zamjenskog prijevoza prijevoznik je dužan pravodobno obavijestiti građane preko sredstava javnog informiranja.

 

III STAJALIŠTA

 

Članak 8.

 

Stajalište je uređena i označena prometna površina namijenjena za zaustavljanje vozila na kojoj se putnicima omogućava da sigurno i nesmetano uđu ili izađu iz vozila.

Stajališta se određuju u skladu s potrebama prijevoza putnika i uvjetima organizacije prometa na određenoj prometnici.

 

Članak 9.

 

Stajalište se označava prometnim znakom stajališta. Na stajalištu mora biti istaknuti izvadak iz voznog reda.

Uređenje i oprema stajališta u nadležnosti je Službe za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Hvara.

Prijevoznik postavlja i održava prometne informacije na svim stajalištima.

Prijevoznik je dužan bez odgode obavijestiti Službu za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša o uočenim nedostacima i oštećenjima na stajalištima i stajališnoj opremi javnog prijevoza.

 

IV VOZILA I VOZAČ

 

Članak 10.

 

Vozila moraju biti označena brojem linije, oznakom odredišta vožnje i po potrebi relacijom kretanja vozila, nazivom ili znakom tvrtke prijevoznika a mogu biti postavljene i druge oznake.

Ako se vozilom ne obavlja javni prijevoz, na vozilu se mora postaviti odgovarajuća oznaka (pokusna vožnja i slično).

Vozila moraju biti u ispravnom stanju i prije dnevnog upućivanja u promet očišćena i prozračena.

 

Članak 11.

 

Vozač je dužan zaustaviti vozilo na svim stajalištima svoje linije, a ulaženje i izlaženje putnika je dopušteno samo na stajalištu, osim u slučaju većih zastoja.

Iznimno, vozač autobusa nije dužan vozilo zaustaviti na svim stajalištima svoje linije ako u vozilu nema putnika koji žele izaći i na stajalištu nema putnika.

Vozaču je zabranjeno kretanje i vožnja vozila s otvorenim vratima.

 

Članak 12.

 

Vozač je za vrijeme prijevoza dužan uljudno se odnositi prema putnicima.

Vozač je dužan obavijestiti putnike o promjeni relacije ili odredišta kretanja vozila.

 

V OBVEZE PUTNIKA

 

Članak 13.

 

Putnik je dužan za vožnju imati valjanu voznu kartu.

Na zahtjev ovlaštene osobe prijevoznika ili vozača putnik je dužan predočiti valjanu voznu kartu radi kontrole.

Putnik koji radi kontrole ne predoči valjanu voznu kartu ne može ući u vozilo, a vozač ne može krenuti sa stajališta dok isti nije napustio vozilo.

Ako putnik odbije napustiti vozilo, ovlaštena osoba prijevoznika ili vozač može zatražiti pomoć policijske uprave.

Ako ovlaštena osoba prijevoznika zatekne putnika bez važeće vozne karte prijevoznik je dužan podnijeti izvješće o počinjenom prekršaju nadležnom komunalnom redarstvu.

Ako putnik odbije dati podatke o svojem identitetu, ovlaštena osoba prijevoznika može zatražiti pomoć policijske uprave.

 

Članak 14.

 

Putnik u vozilu smije zauzeti samo jedno sjedalo.

Osobe s invaliditetom, trudnice, osobe s malom djecom te starije i nemoćne osobe imaju prednost pri ulasku u vozilo i prilikom zauzimanja mjesta za sjedenje.

 

Članak 15.

 

U vozila ne smiju ulaziti osobe koje bi svojim ponašanjem, prtljagom ili stvarima koje unesu u vozilo mogle ugroziti sigurnost putnika te osobe mlade od šest godina bez pratnje odrasle osobe.

 

Članak 16.

 

Putnik može u vozilo unijeti ručnu prtljagu, dječja kolica, invalidska kolica, sportsku opremu i drugu prtljagu koja svojim dimenzijama i svojstvima ne ugrožava sigurnost putnika. Ručnu prtljagu potrebno je smjestiti tako da zauzima što manje prostora u vozilu, da ne ometa niti da na bilo koji način ne ugrožava ostale putnike.

Ručna prtljaga koja se unosi u vozilo ne smije biti dimenzija većih od 80 x 50 x 40 cm ili teža od 30 kg.

Putnik je dužan voditi brigu o svojoj prtljazi.

 

Članak 17.

 

Zabranjeno je u vozilo unositi predmete koji mogu ozlijediti, ugroziti život, zdravlje i imovinu putnika i prometnog osoblja.

Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, pripadnicima policije, hrvatske vojske i zaštitarima koji imaju ovlast za nošenje osobnog oružja kad su na službenom zadatku dopušteno je unošenje osobnog oružja u vozilo javnog prijevoza sukladno posebnim propisima.

 

Članak 18.

 

Putnicima je zabranjeno:

-          unositi u vozilo prtljagu, stvari i životinje suprotno odredbama ove odluke;

-        ometati prometno osoblje u obavljanju službe;

-        uznemiravati ostale putnike;

-        bacati otpatke i oštećivati vozilo i njegove oznake;

-        konzumirati hranu, alkohol i pušiti u vozilu;

-        ometati naplatu i kontrolu vozne karte, ulaženje i izlaženje iz vozila i smještaj putnika u vozilo;

-        ulaziti u vozilo kad vozač u vozilu objavi da vozilo ne prima putnike ili da je već popunjeno;

-        onemogućavati otvaranje i zatvaranje vrata kao i nasilno otvarati vrata na vozilu;

-        ulaziti i izlaziti iz vozila u pokretu, pridržavati se za vozilo ili voziti na vanjskom dijelu vozila.

Prometno osoblje će od putnika koji postupa suprotno stavku I. ovoga članka zatražiti da napusti vozilo.

 

 

Članak 19.

 

Prijevoz kućnih ljubimaca u vozilima javnog prijevoza nije dozvoljen. Iznimno je dozvoljeno prevoženje kućnih ljubimaca u vozilima javnog prijevoza u specijalno namijenjenim kutijama za transport.

 

VI CIJENA PRIJEVOZA

 

Članak 20.

 

Cijena prijevoza utvrduje se tarifom.

Tarifu određuje prijevoznik uz gradonačelnikovu suglasnost.

Obavijest o tarifi mora biti objavljena i dostupna korisnicima javnog prijevoza.

 

VII NADZOR

 

Članak 21.

 

Nadzor nad primjenom ove Odluke obavlja gradsko tijelo nadležno za promet. U obavljanju nadzora nadležno tijelo ovlašteno je:

-          rješenjem narediti prijevozniku postupanje sukladno odredbama ove odluke;

-          naplatiti novčanu kaznu

-          izdati obavezni prekršajni nalog.

 

VIII PREKRŠAJNE ODREDBE

 

Članak 22.

 

Novčanom kaznom od 2.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj prijevoznik, ako:

1. se ne pridržava ovjerenog voznog reda (članak 5. ove Odluke);
2. postupa suprotno članku 7. ove Odluke;
3. ne postavlja i ne održava prometne informacije na predviđenom mjestu na stajalištu
4. bez odgode ne obavijesti gradsko upravno tijelo nadležno za promet o uočenim nedostacima na stajalištima i stajališnoj opremi (članak 9. st.4. ove Odluke);
5. vozilo nije označeno sukladno članku 10. st.1. i 2. ove Odluke;
6. obavlja prijevoz neispravnim ili neočišćenim i neprozračenim vozilom (članak 10.st.3. ove Odluke);
7. postupa suprotno članku 12. ove Odluke

Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 23.

 

Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj putnik ako:

1. na zahtjev ovlaštene osobe prijevoznika ne predoči valjanu voznu kartu radi kontrole ili odbije dati podatke o identitetu (članak 13. ove Odluke);
2. postupa suprotno članku 18. ove Odluke.

 

Članak 24.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara”

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

Gradsko vijeće

 

KLASA: 340-01/14-01/46

URBROJ: 2128/01-02-14-01

Hvar, 14. studenog 2014. godine

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, 94/13 i 153/13) i članka 26. Statuta Grada Hvara (Službeni glasnik Grada Hvara br. 05/09, 07/09, 08/09, 01/11 i 02/11- pročišćeni tekst, 06/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara, na 21. sjednici, održanoj 14.studenog 2014.godine, donijelo je

 

ODLUKU

o obavljanju dimnjačarskih poslova

na području Grada Hvara

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovom se odlukom uređuju uvjeti, postupak i način davanja koncesije te druga pitanja u vezi s obavljanjem komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Hvara.

 

Članak 2.

 

Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova podrazumijeva se čišćenje i kontrola dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka u svrhu održavanja njihove funkcionalne sposobnosti radi sprječavanja opasnosti od požara, eksplozija, trovanja te zagađivanja zraka.

Dimovodni objekti u smislu ove odluke su usponski i horizontalni dimovodni kanali, spojni kruti elementi ložišta (uključujući dimovodne zaklopke), sabirnice čađe i drugi dijelovi dimnjaka.

Uređaji za loženje sa sustavom dobave zraka u smislu ove odluke su uređaji za izgaranje krutih, tekućih ili plinovitih tvari, priključeni na dimovodni objekt ili uređaji za odvod ispušnih plinova.

 

Članak 3.

 

Dimnjačarske poslove može obavljati pravna osoba i fizička osoba obrtnik registrirana za obavljanje dimnjačarskih poslova, koja je s Gradom Hvarom sklopila ugovor o koncesiji (u daljnjem tekstu: ovlašteni dimnjačar).

Koncesija se daje za određeno dimnjačarsko područje na rok do najviše 5 godina.

Za trajanja koncesije ovlašteni dimnjačar ne smije na dimnjačarskom području Grada Hvara obavljati poslove sanacije dimovodnih objekata, izrade tehničkih rješenja i projekata sanacije dimnjaka i ložišta.

 

 

 

II. UVJETI DAVANJA KONCESIJE

 

Članak 4.

 

Uvjeti davanja koncesije su:

1. da je pravna osoba ili fizička osoba obrtnik registrirana za obavljanje dimnjačarskih poslova;
2. da pravna osoba ima zaposlenu osobu s odgovarajućom stručnom spremom i/ili položenim majstorskim ispitom za dimnjačara;
3. da fizička osoba obrtnik ima odgovarajuću stručnu spremu i/ili položen majstorski ispit za dimnjačara, odnosno da ima zaposlenu osobu koja zadovoljava te uvjete;
4. da je pravna osoba ili fizička osoba obrtnik financijski sposobna za obavljanje dimnjačarskih poslova;
5. da pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ili fizička osoba obrtnik nije kažnjavana za kaznena djela određena propisima kojima se uređuje javna nabava;
6. da pravna osoba ili fizička osoba obrtnik posjeduje osnovni alat za obavljanje dimnjačarskih poslova i osobno računalo;
7. da će pravna osoba ili fizička osoba obrtnik obavljati dimnjačarske poslove prema cjeniku dimnjačarskih poslova.

 

III. STRUČNO POVJERENSTVO

 

Članak 5.

 

Za provedbu postupka davanja koncesija gradonačelnik imenuje Stručno povjerenstvo za koncesiju za dimnjačarske poslove (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Povjerenstvo se bira iz redova stručnjaka iz područja pravne, ekonomske i tehničke struke.

Povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana.

Zadaće Povjerenstva su:

1. sudjelovanje u izradi analize davanja koncesija i dokumentacije za nadmetanje;
2. pregled i ocjena pristiglih ponuda;
3. utvrđivanje prijedloga odluke o davanju koncesije ili prijedloga odluke o poništenju postupka davanja koncesije i obrazloženja tih prijedloga;
4. obavljanje ostalih poslova potrebnih za provedbu postupka davanja koncesije.

Povjerenstvo o svom radu vodi zapisnik koji potpisuju svi članovi Povjerenstva.

Stručne poslove za Povjerenstvo obavlja Služba za gospodarstvo i gospodarenje imovinom grada u suradnji s Službom za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Hvara.

 

IV. GODIŠNJA NAKNADA ZA KONCESIJU

 

Članak 6.

 

Za koncesiju se plaća godišnja naknada Gradu Hvaru.

Godišnja naknada sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela.

Fiksni dio godišnje naknade za dimnjačarsko područje iznosi 1,00 kunu.

Varijabilni dio godišnje naknade predlaže ponuditelj u iznosu od najmanje 3% od ostvarenih prihoda od obavljanja dimnjačarskih poslova u prethodnoj godini ostvarivanja koncesije na dimnjačarskom području Grada Hvara.

Odabrani najpovoljniji ponuditelj dužan je za prvu godinu koncesije, u roku od osam dana od primitka poziva na sklapanje ugovora, uplatiti fiksni dio godišnje naknade te s potvrdom o uplaćenom iznosu godišnje naknade pristupiti potpisivanju ugovora.

Ako odabrani najpovoljniji ponuditelj ne uplati fiksni dio godišnje naknade za koncesiju za prvu godinu koncesije, odnosno ne pristupi potpisivanju ugovora o koncesiji, a svoj izostanak ne opravda u roku od osam dana od primitka poziva, smatrat će se da je odustao od koncesije.

Varijabilni dio godišnje naknade za prvu godinu koncesije koncesionar je dužan uplatiti najkasnije mjesec dana nakon isteka prve godine koncesije.

Godišnje naknade za koncesiju za preostale godine trajanja koncesije, koncesionar je dužan uplaćivati tako da fiksni dio godišnje naknade uplati najkasnije mjesec dana nakon početka tekuće godine koncesije, a varijabilni dio godišnje naknade najkasnije mjesec dana nakon isteka godine koncesije.

Rok na koji je koncesija dana računa se od dana sklapanja ugovora o koncesiji, odnosno od dana stupanja na snagu ugovora, ako se taj dan razlikuje od dana sklapanja ugovora o koncesiji.

 

Članak 7.

 

Gradsko vijeće Grada Hvara može, u slučaju iz članka 6. stavka 6. ove odluke, dati koncesiju sljedećem najpovoljnijem ponuditelju koji je sudjelovao u istom postupku davanja koncesije.

 

Članak 8.

 

Koncesionar nema pravo povrata uplaćenoga fiksnog dijela godišnje naknade za koncesiju ako mu koncesija prestane prije isteka godine za koju je naknada plaćena.

 

V. POSTUPAK DAVANJA KONCESIJE

 

Članak 9.

 

Obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje gradonačelnik u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske i na internetskoj stranici Grada Hvara s navedenim datumom objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. naziv, adresu, telefonski broj, broj telefaksa i adresu elektroničke pošte Grada Hvara;
2. vrstu i predmet koncesije;
3. prirodu i opseg djelatnosti koncesije;
4. dimnjačarsko područje za koje se daje koncesija;
5. rok trajanja koncesije;
6. procijenjenu vrijednost koncesije;
7. fiksni dio godišnje naknade;
8. rok za dostavu ponuda;
9. adresu na koju se moraju poslati ponude;
10. jezik i pismo na kojem ponude moraju biti napisane;
11. pravne, poslovne, financijske, tehničke i stručne uvjete koje moraju zadovoljiti ponuditelji te isprave kojima se dokazuje njihovo ispunjenje:

-        isprave i dokaze kojima ponuditelj dokazuje da ispunjava uvjete za dobivanje koncesije (isprava o upisu u poslovni, sudski, strukovni, obrtni ili drugi odgovarajući registar, dokaz o odgovarajućoj stručnoj spremi i/ili položenome majstorskom ispitu za dimnjačara, BON1, BON2, dokaz o urednom podmirenju dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izjava o nekažnjavanju prema propisima kojima se ureduje javna nabava za pravnu osobu, uvjerenje o nekažnjavanju za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu obrtnika i za svakog zaposlenika pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika te izjavu o posjedovanju osnovnog alata za obavljanje dimnjačarskih poslova i osobnog računala);

1. kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude s navedenim bodovima i ispravama kojima se dokazuje njihovo ispunjenje:

-        preslike svjedodžbi ili drugih odgovarajućih dokumenata koji dokazuju stručnu spremu ili kvalifikaciju zaposlenika, preslike ugovora o radu, potvrdu mirovinskog osiguranja o broju zaposlenih, izjavu o posjedovanju mjernog instrumenta analizatora dimnih plinova za očitanje sastava dimnih plinova, izjavu o posjedovanju tehničke opreme, presliku prometne dozvole, izjavu o visini naknade za koncesiju iskazanoj od najmanje 3% od očekivanih prihoda u godinama trajanja koncesije, presliku ugovora o koncesiji;

1. vrstu i vrijednost jamstva za ozbiljnost ponude;
2. datum slanja na objavu obavijesti o namjeri davanja koncesije;
3. mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda;
4. naznaku da će se dimnjačarski poslovi obavljati prema cjeniku dimnjačarskih poslova;
5. razloge isključenja ponuditelja (naznaku da će se nevaljana ponuda odbiti rješenjem);
6. naznaku o mjestu i vremenu podizanja dokumentacije za nadmetanje;
7. naziv i adresu tijela nadležnog za rješavanje žalbe te podatke o rokovima za podnošenje žalbe.

 

Članak 10.

 

Pisana ponuda za davanje koncesije mora sadržavati:

-        osnovne podatke o pravnoj osobi ili fizičkoj osobi obrtniku koja podnosi ponudu;

-        isprave i dokaze propisane člankom 9. ove odluke

-        cjenik dimnjačarskih poslova

-        dokaz o uplaćenom jamstvu za ozbiljnost ponude.

Isprave i dokazi prilažu se u izvorniku ili u ovjerenoj preslici.

Isprave i dokazi ne smiju biti stariji od 30 dana računajući od dana slanja na objavu obavijesti o namjeri davanja koncesije.

Nevaljana ponuda odbit će se rješenjem.

Ponude se dostavljaju u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s navedenom adresom i naznakom: “PONUDA ZA OBAVLJANJE DIMNJAČARSKIH POSLOVA – NE OTVARAJ” te adresom ponuditelja.

Rok za dostavu ponude je 30 dana od dana slanja na objavu obavijesti o namjeri davanja koncesije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

 

Članak 11.

 

Javnom otvaranju ponuda imaju pravo prisustvovati ponuditelji, njihovi ovlašteni predstavnici i druge ovlaštene osobe uz predočenje pisanog dokaza o ovlasti.

 

Članak 12.

 

Najpovoljnija ponuda je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Pod ekonomski najpovoljnijom ponudom podrazumijeva se kvaliteta usluge i sposobnost ponuditelja za dugoročnu održivost razvoja za trajanje koncesije i za kvalitetno ostvarivanje koncesije, a određuje se sljedećim kriterijima:

1. stručna sposobnost:

-        ako zapošljava dodatnog majstora dimnjačara ili osobu s priznatim statusom majstora (isključujući ponuditelja) – 5 bodova,

-        ako zapošljava dodatne kvalificirane dimnjačare – 3 boda,

-        ako školuje naučnike – 1 bod bez obzira na broj naučnika koje školuje;

2. tehnička sposobnost:

-        posjedovanje mjernog instrumenta analizatora dimnih plinova za očitanje sastava dimnih plinova – 1 bod,

-        uređaj za kontrolu propusnosti stijenki dimnjaka – 1 bod,

-        posjedovanje tehničke opreme: set imbus ključeva, set ključeva 32-dijelni (gedore), dimne patrone, ress senzor, testo senzor (CO-ppm), uređaj za očitavanje dimnog broja (mehanički ili elektronički), lokator pozicije glave kamere, kamera s videozapisom, endoskop L=950 mm FI=6­8 mm, uređaj za 4Pa-test – kompletna tehnička oprema – 1 bod,

-        jedan automobil u vlasništvu ili leasingu ponuditelja – 1 bod;

3.   varijabilni dio godišnje naknade za koncesiju (najmanje 3% od prihoda od obavljanja dimnjačarskih poslova koje će koncesionar ostvarivati u godinama trajanja koncesije na određenom dimnjačarskom području) – 1 bod;

4.   preporuka strukovnog udruženja ili ustanove (npr. Hrvatska dimnjačarska udruga, Udruženje obrtnika, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i Državni zavod za norme) – 1 bod i

5.   dosadašnje iskustvo u obavljanju dimnjačarskih poslova koncesijom – 2 boda.

Značenje kriterija određeno je bodovima, a ekonomski najpovoljnija ponuda je ponuda za koju je utvrđen najveći broj bodova.

Ako ponuditelj radi na više dimnjačarskih područja, uz ponudu za dimnjačarsko područje Grada Hvara mora prijaviti zasebnu listu zaposlenika (što se ne odnosi i na majstora dimnjačara nositelja obrta, odnosno podnositelja ponude).

Bodovi se ne umnožavaju po broju zaposlenika.

Ako su dvije ili više valjanih ponuda jednako rangirane prema kriterijima za odabir najpovoljnije ponude, Povjerenstvo će odabrati ponudu ponuditelja koji je ponudio veći iznos godišnje naknade.

Ako i nakon primjene uvjeta iz stavka 6. ovoga članka bude više ponuditelja s jednakim brojem bodova, prednost ima ponuditelj čija je ponuda zaprimljena ranije.

 

Članak 13.

 

Pripremne radnje za davanje koncesije kao i postupak davanja koncesije provodi gradonačelnik.       Odluku o davanju koncesije i odluku o poništenju postupka davanje koncesije donosi Gradsko vijeće.

Gradonačelnik sklapa ugovor o koncesiji s odabranim ponuditeljem na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Ugovor o koncesiji obvezno sadrži sastojke propisane Zakonom o komunalnom gospodarstvu i Zakonom o koncesijama.

Koncesionar stječe pravo obavljanja dimnjačarskih poslova danom sklapanja ugovora o koncesiji, odnosno danom stupanja na snagu ugovora o koncesiji, ako se taj dan razlikuje od dana sklapanja ugovora o koncesiji.

 

VI. PRESTANAK KONCESIJE

 

Članak 14.

 

Koncesija prestaje:

1. istekom roka na koji je dana;
2. smrću koncesionara, odnosno prestankom pravne osobe kojoj je dana koncesija;
3. ukidanjem, poništavanjem ili oglašavanjem ništavom odluke o davanju koncesije, nakon sklapanja ugovora o koncesiji;
4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništetnim ili se poništava;
5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji;
6. jednostranim raskidom ugovora o koncesiji:

-        ako koncesionar ne plati naknadu za koncesiju u rokovima iz članka 7. stavaka 7. i 8. ove odluke;

-        ako se utvrdi da je koncesionar dao netočne podatke odlučujuće za ocjenu njegove sposobnosti prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije;

-        ako koncesionar svojom krivnjom ne započne s izvršavanjem ugovora o koncesiji u ugovorenom roku;

-        ako koncesionar propusti ili odbije obaviti dužne radnje utvrđene ugovorom o koncesiji ili obavlja druge radnje u suprotnosti s ugovorom o koncesiji;

-        ako je koncesionar pravomoćnom odlukom kažnjen za kazneno djelo u svezi s obavljanjem dimnjačarskih poslova;

-        ako je koncesionar pravomoćnom odlukom kažnjen za više od tri prekršaja u svezi s obavljanjem dimnjačarskih poslova;

-        u drugim slučajevima propisanim Zakonom o koncesiji.

Prije jednostranog raskida ugovora o koncesiji, koncesionara će se prethodno pisanim putem upozoriti o namjeri raskida ugovora te mu dati primjereni rok za otklanjanje razloga za raskid ugovora o koncesiji i izjašnjavanje o razlozima.

Ako koncesionar ne otkloni razloge za raskid ugovora o koncesiji u danom roku, gradonačelnik će raskinuti ugovor o koncesiji.

Koncesionar može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji u skladu s općim odredbama obveznog prava.

 

VII.  NAČIN OBAVLJANJA DIMNJAČARSKIH POSLOVA

 

Članak 15.

 

Zaposlenici ovlaštenog dimnjačara (u daljnjem tekstu: dimnjačari) tijekom obavljanja dimnjačarskih poslova moraju imati iskaznicu.

Izgled i sadržaj iskaznice iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje gradonačelnik.

 

Članak 16.

 

Ovlašteni dimnjačar u obavljanju komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova:

-        redovito pregledava dimovodne objekte i uređaje za loženje (zbog sprječavanja opasnosti od požara i trovanja ugljičnim monoksidom);

-        kontrolira i čisti dimovodne objekte;

-        kontrolira povrat dimnih plinova kod plinskih trošila;

-        čisti uređaje za loženje (kotlove, kamine, peći, štednjake, peći za spaljivanje);

-        kontrolira uređaje za loženje i ispituje emisije plinova.

 

Članak 17.

 

Ovlašteni dimnjačar dužan je izraditi godišnji plan čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka (u daljnjem tekstu: godišnji plan) i dostaviti ga gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove.

Ovlašteni dimnjačar dužan je dimnjačarske poslove obavljati prema godišnjem planu.

Obavijest o dolasku, ovlašteni dimnjačar dužan je istaknuti na vidljivom mjestu u stambenoj zgradi najmanje tri dana prije dolaska.

Ovlašteni dimnjačar dužan je najmanje jednom godišnje do početka ogrjevne sezone, gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove, podnijeti izvješće o promjeni broja i vrste dimovodnih objekata.

 

Članak 18.

 

Dimnjačarski poslovi obavljaju se u skladu s rokovima iz ove odluke.

Vlasnik ili korisnik stambenog, poslovnog ili drugog objekta na području Grada Hvara (u daljnjem tekstu: korisnik usluga) dužan je koristiti se uslugama ovlaštenog dimnjačara.

 

Članak 19.

 

Korisnik usluga dužan je omogućiti redovitu kontrolu i čišćenje dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka, a osobito omogućiti pristup vratašcima za kontrolu i čišćenje koja moraju biti osposobljena da se mogu otvarati.

Na zahtjev ovlaštenog dimnjačara moraju se ugraditi vratašca za kontrolu i čišćenje radi omogućavanja kontrole i čišćenja dimovodnih objekata, a priključna cijev uređaja za loženje i dimovodnog objekta mora biti demontažna na atmosferskim uređajima za loženje.

Pristup do vrha dimovodnog objekta mora biti izveden tako da je siguran za dimnjačara, neovisno o stambenoj poslovnoj jedinici.

Korisnik usluga dužan je na dimnjačarev zahtjev, dati na uvid dokumentaciju o broju i vrsti uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka i dimovodnih objekata ako takva dokumentacija postoji ili ga obavijestiti o broju i vrsti uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka i dimovodnih objekata i sezoni loženja te mu omogućiti pristup svakom uređaju za loženje i dimovodnom objektu.

 

Članak 20.

 

Pri obavljanju dimnjačarskih poslova dimnjačar je dužan voditi brigu o čistoći prostorije korisnika usluge.

 

Članak 21.

 

Ovlašteni dimnjačar dužan je voditi kontrolne listove o čišćenju i kontroli dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavima dobave zraka (u daljnjem tekstu: kontrolni listovi).

Kontrolni listovi vode se u dva primjerka za svaku zgradu posebno, odnosno za blok zgrada. Jedan primjerak kontrolnih listova obvezan je čuvati ovlašteni dimnjačar, a drugi primjerak korisnik usluga ili predstavnik suvlasnika te ga na zahtjev dostaviti gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove i komunalnom redaru.

Kontrolni list sastoji se od kontrolnog lista zgrade, kontrolnog lista svakog pojedinog dimovodnog objekta na kojima postoje nedostaci ili ih nije moguće čistiti i kontrolirati te kontrolnog lista svakog pojedinog uredaja za loženje s priključnom cijevi i sustavom dobave zraka na kojima postoje nedostaci ili ih nije moguće čistiti i kontrolirati sa sljedećim podacima:

 

1. KONTROLNI LIST ZGRADE:

1.1.   Oznaka dimnjačarskog područja

1.2.   Oznaka zgrade – ulica i kućni broj

1.3.   Ime i prezime korisnika usluge, ime i prezime predstavnika suvlasnika i naziv tijela koje upravlja zgradom

1.4.   Podaci o ukupnom broju dimovodnih objekata, jesu li u uporabi i njihovoj podjeli prema vrsti i gorivu

1.5.   Podaci o ukupnom broju uređaja za loženje, jesu li u uporabi i njihovoj podjeli prema vrsti i gorivu

1.6.   Podaci o ukupnom broju dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka koji se kontroliraju i čiste u rokovima iz članaka 25. i 26. ove odluke

1.7. Datume obavljenog čišćenja i kontrole s podacima o obavljenim radovima prema cjeniku dimnjačarskih poslova

1.8.   Ime, prezime i potpis dimnjačara, korisnika usluge ili predstavnika suvlasnika zgrade nakon obavljanja dimnjačarskih poslova

1.9.   Priložene kontrolne listove pojedinih dimovodnih objekata na kojima postoje nedostaci ili ih nije moguće čistiti i kontrolirati

1.10. Priložene kontrolne listove pojedinih uređaja za loženje s priključnom cijevi i sustavom dobave zraka, na kojima postoje nedostaci ili ih nije moguće čistiti i kontrolirati.

Oblik i sadržaj kontrolnog lista propisuje gradonačelnik na prijedlog gradskog tijela nadležnog za komunalne poslove.

Kontrolni listovi čuvaju se trajno, a podaci iz točaka 1.7. i 1.8., ovog članka koje ovlašteni dimnjačar može voditi preko računa, radnog naloga i obavijesti čuvaju se dvije godine od dana uručivanja računa, radnog naloga i obavijesti korisniku usluga ili predstavniku suvlasnika, odnosno od dana posljednjeg unosa podataka.

 

Članak 22.

 

Ako dimnjačar utvrdi da je onemogućena redovita kontrola i čišćenje ili da postoje nedostaci na dimovodnim objektima i uređajima za loženje sa sustavima dobave zraka koji nisu neposredno opasni za zdravlje, život i imovinu, pisano će upozoriti korisnika usluga, predstavnika suvlasnika, odnosno upravitelja zgrade, na nedostatke te potpisano upozorenje od strane korisnika usluga, predstavnika suvlasnika, odnosno upravitelja zgrade, dostaviti gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove i komunalnom redaru.

Ako korisnik usluga, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj zgrade, odbije potpisati upozorenje ili nije nazočan prilikom kontrole i čišćenja, dimnjačar nepotpisano upozorenje dostavlja gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove i komunalnom redaru.

 

Članak 23.

 

Ako dimnjačar utvrdi da su nedostaci na dimovodnim objektima i uređajima za loženje sa sustavima dobave zraka neposredno opasni za zdravlje, život i imovinu, dužan je pisano bez odgode upozoriti korisnika usluga, predstavnika suvlasnika, odnosno upravitelja zgrade da u primjerenom roku otklone nedostatke.

Ovisno o utvrđenim nedostacima dimnjačar će pisano obavijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ili građevinsku inspekciju i gradsko tijelo nadležno za komunalne poslove.

Korisnik usluga, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj zgrade, dužan je u ostavljenom roku otkloniti nedostatke i o tome obavijestiti nadležno tijelo iz stavka 2. ovoga članka i gradsko tijelo nadležno za komunalne poslove. U suprotnome smatrat će se da nedostaci nisu otklonjeni.

Iznimno, u hitnim slučajevima kada je ugrožen život, zdravlje i imovina, dimnjačar je dužan odmah upozoriti ugrožene stanare zgrade i istovremeno obavijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, gradsko tijelo nadležno za komunalne poslove i komunalnog redara.

 

Članak 24.

 

Ovlašteni dimnjačar o utvrđenim nedostacima iz članaka 22. i 23. ove odluke vodi evidenciju nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole.

Dimnjačar prilikom sljedećeg obilaska provjerava jesu li nedostaci otklonjeni.

 

Članak 25.

 

Ovlašteni dimnjačar dužan je i u digitalnom obliku voditi evidenciju nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole iz članka 24. stavka 1. ove odluke i registar kontrolnih lista prema podacima propisanim člankom 21. ove odluke.

Ovlašteni dimnjačar unosi podatke u evidenciju nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole i registar dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka u roku od trideset dana od obilaska terena.

Unošenjem podataka u evidenciju iz stavka l. ovog članka tijela iz članka 22. i 23. ove odluke, smatraju se obaviještenima o utvrđenim nedostacima.

 

Članak 26.

 

Kontrola svih dimovodnih objekata, uredaja za loženje i dozračnog sustava krutih, tekućih i plinovitih goriva provodi se kontrolnim mjerenjem analizatorom dimnih plinova radi zaštite zraka od onečišćenja i zaštite od požara kontrolom dimnih plinova, jednom godišnje, a po potrebi i više puta.

Ovlašteni dimnjačar korisniku izdaje zapisnik i/ili naljepnicu za uređaj o rezultatima mjerenja.

 

Članak 27.

 

Obvezno se jednom u dvije godine kontroliraju, a po potrebi i čiste dimovodni objekti koji se stalno ne upotrebljavaju i na koje nisu priključeni uređaji za loženje.

Korisnik usluge dužan je obavijestiti ovlaštenog dimnjačara o početku upotrebe dimovodnog objekta, koji do tada nije bio upotrebljavan i priključenju uređaja za loženje.

 

VIII. CJENIK DIMNJAČARSKIH POSLOVA

 

Članak 28.

 

Ovlašteni dimnjačar za obavljene dimnjačarske poslove naplaćuje naknadu prema cjeniku dimnjačarskih poslova.

Dimnjačar je dužan za obavljene dimnjačarske poslove izdati račun.

Naknadu iz stavka 1. ovoga članka plaća korisnik usluga ili upravitelj zgrade.

 

IX. NADZOR

 

Članak 29.

 

Nadzor nad obavljanjem dimnjačarskih poslova obavlja komunalni redar.

U obavljanju nadzora komunalni redar ovlašten je:

1. narediti obavljanje dimnjačarskih poslova u slučaju neposredne opasnosti za zdravlje, život i imovinu ako utvrdi da ih ovlašteni dimnjačar ne obavlja ili ih ne obavlja potpuno;
2. kontrolirati vođenje godišnjeg plana, kontrolnih listova, radnih naloga, izdanih računa, isticanja obavijesti o dolasku dimnjačara te registra dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zdraka;
3. nadzirati obavljanje dimnjačarskih poslova, upozoriti korisnike usluga i nadležna tijela na opasnosti zbog neuklanjanja nedostataka na dimovodnim objektima i uređajima za loženje sa sustavom dobave zraka;
4. pokrenuti prekršajni postupak, izdati obvezni prekršajni nalog i izreći novčanu kaznu.

 

Članak 30.

 

Ovlašteni dimnjačar dužan je komunalnom redaru na njegov zahtjev u ostavljenom roku dostaviti podatke, očitovanja i dokumentaciju koja je potrebna za obavljanje nadzora.

 

Članak 31.

 

Gradsko tijelo nadležno za komunalne poslove vodi evidenciju o izdanim koncesijama i evidenciju o radu ovlaštenog dimnjačara (o pritužbama korisnika usluga, načinu rješavanja pritužbi o izrečenim novčanim kaznama i dr.).

 

X. NOVČANE KAZNE

 

Članak 32.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 6.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlašteni dimnjačar ako:

1. obavlja dimnjačarske poslove na dimnjačarskom području za koje nema koncesiju (članak 3. stavak 3. ove odluke);
2. obavlja na dimnjačarskom području na kojem ima koncesiju poslove sanacije dimovodnih objekata, izrade tehničkih rješenja i projekata sanacije dimnjaka i ložišta (članak 3. stavak 5. ove odluke);
3. dimnjačar nema iskaznicu tijekom obavljanja dimnjačarskih poslova (članak 15. stavak 1. ove odluke);
4. ne izradi godišnji plan i ne dostavi ga gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove ili ne obavlja dimnjačarske poslove prema godišnjem planu ili u roku ne podnese izvješće o promjeni broja i vrsti dimovodnih objekata (članak 17. stavci 1., 2. i 4. ove odluke);
5. ne vodi brigu o čistoći prostorije pri obavljanju dimnjačarskih poslova (članak 20. ove odluke);
6. pisano ne upozori, nakon obavljenog pregleda, na nedostatke na dimovodnim objektima i uredajima za loženje sa sustavima dobave zraka koji nisu neposredno opasni za zdravlje, život i imovinu i pisano upozorenje ne dostavi gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove (članak 22. ove odluke);
7. ne upozori, nakon obavljenog pregleda, na nedostatke na dimovodnim objektima i uređajima za loženje sa sustavima dobave zraka koji su neposredno opasni za zdravlje, život i imovinu i pisanu obavijest o nedostacima ne dostavi nadležnom tijelu i gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove (članak 23. stavci 1., 2, i 4. ove odluke);
8. ne vodi evidenciju nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole (članak 24. ove odluke);
9. ne vodi i ne čuva kontrolne listove na propisan način (članak 21. ove odluke);
10. ne vodi evidenciju nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole te registar kontrolnih lista na propisan način (članak 25. ove odluke);
11. naplati veću naknadu od iznosa utvrđenog cjenikom dimnjačarskih poslova ili ne izda račun (članak 28. stavci 1. i 2. ove odluke);
12. ne dostavi komunalnom redaru podatke, očitovanja i dokumentaciju (članak 30. ove odluke).

Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka l. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 33.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba korisnik usluga, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj zgrade, ako:

1. odbije koristiti se uslugama ovlaštenog dimnjačara (članak 18.st.2.. ove odluke);
2. onemogući redovitu kontrolu i čišćenje dimovodnih objekata i uređaja za loženje ili ne da na uvid potrebnu dokumentaciju i obavijesti (članak 19. ove odluke);
3. u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke koji su neposredno opasni i o tome ne obavijesti nadležno tijelo i gradskom tijelu nadležnom za komunalne poslove (članak 23. stavak 3. ove odluke);
4. ne vodi i ne čuva kontrolne listove na propisan način (članak 21. ove odluke);
5. ne obavijesti ovlaštenog dimnjačara o upotrebi dimovodnog objekta koji nije bio upotrebljavan (članak 27. stavak 2.).

Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka l. ovoga članka.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 34.

 

Gradonačelnik će najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove odluke donijeti pravilnik iz članka 15. stavka 2. ove odluke.

Evidencija nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole te registar dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka u digitalnom obliku iz članka 25. ove odluke, uspostavit će se najkasnije u roku od godine dana od stupanja na snagu ove odluke.

Odredbe članka 25. i članka 32. stavka 1. točke 10. ove odluke, primjenjuju se nakon uspostave evidencije nedostataka i neobavljenog čišćenja i kontrole te registra dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka u digitalnom obliku.

 

Članak 35.

 

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o dimnjačarskoj službi (Službeni glasnik Grada Hvara br. 03/06).

 

Članak 36.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 363-01/14-01/172

URBROJ: 2128 /01-02-14-01

Hvar, 14. studenog 2014. godine

 

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) kojim se primjenjuje članak 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od svibnja 2007. do svibnja 2011. („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj 3/07), i članka 26. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici, održanoj 14. studenog  2014. godine, donijelo je

 

ODLUKU

O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA ETNO-EKO SELA ZARAČE

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

(1)  Donosi se Urbanistički plan uređenja etno-eko sela Zarače (u nastavku teksta: Plan), izrađen i ovjeren od ovlaštenog stručnog izrađivača APE d.o.o. Zagreb.

(2)  Planom se u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Hvara utvrđuje detaljna namjena površina, uvjeti uređenja i korištenja površina i građevina, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i infrastrukturom elektroničkih komunikacija, mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

(3)  Plan se donosi za područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Hvara koje obuhvaća površinu od 2,30 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

 

Članak 2.

 

(1)  Urbanistički plan uređenja etno-eko sela Zarače se sastoji od elaborata “Urbanistički plan uređenja etno-eko sela Zarače“ i elaborata “Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti”.

(2)  Elaborat “Urbanistički plan uređenja etno-eko sela Zarače” ima sljedeći sadržaj:

A. TEKSTUALNI DIO

UVOD

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

 

B. GRAFIČKI DIO (kartografski prikazi)

1              Korištenje i namjena površina

1.a.          Postojeće građevine

1.b.          Detaljna namjena površina

2              Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.a.          Promet

2.b.          Elektroničke komunikacije i elektroopskrba

2.c.          Vodnogospodarski sustav

3.             Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4.             Oblici korištenja i način gradnje

4.a.          Oblici korištenja

4.b.          Način gradnje

 

 

C. OBVEZNI PRILOZI

1.             Obrazloženje plana

2.             Izvod iz ppu grada hvara koji se odnosi na područje obuhvata plana

3.             Stručne podloge na kojima se temelji prostorno plansko rješenje

4.             Popis sektorskih dokumenata i propisa na koje se odnosi sadržaj prostornog plana

5.             Zahtjevi i mišljenja

6a.           Izvješće o prethodnoj raspravi

6b.           Izvješće o javnoj raspravi

6c            izvješće o ponovnoj javnoj raspravi

7.             Evidencija postupka izrade i donošenja plana

8.             Sažetci  za javnost

 

(3)  Elaborati iz stavka 1. ovoga članka, ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Hvara i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Hvara pohranjeni su u pismohrani Grada Hvara i sastavni su dio ove Odluke.

 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

 

Članak 3.

 

U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

1.                 Plan, (ovaj) prostorni plan ili UPU je Urbanistički plan uređenja etno-eko sela Zaraće
2. Prostorni plan uređenja grada ili PPUG je Prostorni plan uređenja Grada Hvara
3.                 Konzervatorski elaborat je Konzervatorski elaborat izrađen kao podloga za UPU etno-eko sela Zaraće (iz listopada 2009.);
4. Grad je Grad Hvar;

 

1.   Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena

 

Članak 4.

 

Ovim UPU-om određene su sljedeće osnovne namjene površina:

-     Stambena namjena

Stanovanje (S)

-     Mješovita namjena

Mješovita – pretežito stambena (M1)

Mješovita – pretežito poslovna (M2)

-     Javna i društvena namjena

Javna i društvena namjena (D)

-     Javne zelene površine

Javni parkovi (Z1)

Igralište (Z2)

Parkovi s 6E turističkim točkama (Z3)

-     Kultivirane zelene površine

Kultivirane zelene površine (Zk)

-     Ostale zelene površine

Ostale zelene površine (Z)

-     Površine prometnih i infrastrukturnih sustava (IS).

 

Članak 5.

 

Razmještaj i veličina te razgraničenje površina određenih namjena prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora u mj. 1:1000.

 

 

 

Članak 6.

 

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se iščitavanjem plana u digitalnom obliku. U razgraničavanju prostora, granice se određuju u korist zaštite prostora, te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

 

Gradnja građevina i zaštita okoliša

 

Članak 7.

 

Na području obuhvata UPU-a, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

Sve poljoprivredno zemljište u građevnom području naselja, a koje je UPU-om određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

 

Način i uvjeti gradnje građevina

 

Članak 8.

 

Uvjeti gradnje građevina određeni su planiranom namjenom površina i propisanim oblicima korištenja u odnosu na karakter područja na kojem se nalazi građevinska čestica (što je označeno na grafičkim prikazima 4 Oblici korištenja i način gradnje:

U predjelima s oznakom Konzervacija – očuvanje građevine uz mogućnost obnove u skladu s odredbama ovoga plana i smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela.

U predjelima s oznakom rekonstrukcija – sanacija građevina i dijelova naselja omogućuje se rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina u skladu s odredbama ovoga plana i smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela.

U predjelima s oznakom rekompozicija – sanacija, preoblikovanje i usklađivanje građevina omogućuje se rekonstrukcija, sanacija i rekompozicija postojećih građevina u skladu s odredbama ovoga plana i smjernicama iz Konzervatorske studije sukladno uvjetima iz ovoga plana.

 

Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici:

 

Članak 9.

 

Unutar obuhvata plana nije predviđena mogućnost nove gradnje. Moguća je konzervacija, rekonstrukcija i rekompozicija postojećih građevina pri čemu se zadržava postojeća izgrađenost i iskorištenost na građevnim česticama te vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno.

 

Smještaj građevina na javnim površinama

 

Članak 10.

 

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (autobusne čekaonice, tende i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada.

Za građevine koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

 

1.3.   Uvjeti određivanja površina

 

STAMBENA NAMJENA (S)

 

Članak 11.

 

Površine stambene namjene (S) su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene namjene – stambene građevine (obiteljske kuće).

Ovim planom omogućuje se izgradnja stambenih građevina u obliku individualnih stambenih građevina višeobiteljskog načina gradnje – obiteljske kuće s najviše 3 stambene jedinice.

U predjelima za stanovanje, u sklopu stambenih jedinica, moguće su turističke djelatnosti u vidu turističkih usluga koje građani pružaju u svojim domaćinstvima (soba, apartman, studio apartman, pansion) te turističkih usluga u seljačkim domaćinstvima. Sadržaji turističkih djelatnosti mogu zauzimati do 30% BRP na građevnoj čestici, ali nije dozvoljena izgradnja isključivo turističkih sadržaja bez osnovne funkcije stanovanja.

Na površinama stambene namjene ne mogu se smještavati trgovine.

 

MJEŠOVITA NAMJENA (M)

 

Mješovita namjena – pretežito stambena – M1

 

Članak 12.

 

Površine mješovite pretežito stambene namjene (M1) namijenjene su izgradnji stambenih i stambeno-poslovnih građevina.

Ovim planom omogućuje se izgradnja stambenih građevina u obliku individualnih stambenih građevina višeobiteljskog načina gradnje – obiteljske kuće s najviše 3 stambene jedinice.

Stambeno-poslovnim građevinama smatraju se građevine individualne stambene izgradnje koje uz stambene jedinice imaju i prateće sadržaje – prostore za poslovne djelatnosti i tihe obrte koji ne ometaju stanovanje i ne onečišćuju okoliš, uključivo i prostore za smještaj gostiju.

Unutar granica područja mješovite namjene – pretežito stambene (M1) uz stambenu namjene dozvoljene su i sljedeće djelatnosti:

-        manje ugostiteljske djelatnosti (bistroi, konobe, kušaonice),

-        pružanje osobnih usluga (intelektualne usluge, zdravstvene, terapeutske, njega tijela i sl.).

-        trgovina do 100 m2,

-        zanatstvo, tihi obrti i osobne usluge, posebno oni koji su nadopuna sadržajima turističke ponude (kreativne radionice, atelje i sl.),

-        drugi, prije svega tradicionalni obrti, uz uvjet da ne ometaju primarnu (stambenu) namjenu;

-        manje ambulante i zdravstvene usluge kao nadopuna turističkim sadržajima (primjerice: liječenje tradicionalnim i alternativnim metodama: akupunktura, aromaterapija i sl.),

-        ugostiteljski objekti iz skupine restorani i barovi (osim disco kluba).

Sadržaji poslovnih djelatnosti mogu zauzimati do 45% BRP na građevnoj čestici stambeno-poslovnih građevina.

Na površinama mješovite namjene ne mogu se smještavati trgovine veće od 100 m2; proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju primarnu namjenu.

Za rekonstrukciju, izgradnju i oblikovanje građevina u predjelima mješovite – pretežito stambene namjene primjenjuju se isti uvjeti kao za izgradnju u području stambene namjene.

 

Mješovita namjena – pretežito poslovna – M2

 

Članak 13.

 

Na površinama mješovite namjene – pretežito poslovne (M2), moguć je smještaj:

-        stambeno-poslovnih građevina,

-        ugostiteljsko-turističkih građevina gdje se pružaju usluge smještaja (pansiona, vila, manjih hotela – do 30 ležaja),

-        informativnih centara te muzejsko-galerijskih prostora,

-        ugostiteljskih građevina gdje se pružaju usluge hrane i pića

-        pružanje osobnih usluga (zdravstvenih i terapeutskih, rekreacijskih, njege tijela i sl.),

-        turističkih usluga, sadržaja za zabavu i sl.

Također je moguće otvaranje i sljedećih sadržaja:

-        trgovine do 100 m2,

-        tihih obrta, osobito tradicijskih obrta;

-        izrada i prodaja tradicionalnih proizvoda i zdrave hrane,

-        izrada i prodaja suvenira,

-        usluga kao nadopuna sadržajima turističke ponude (kreativne radionice, atelje i sl.),

-        manjih ambulanta i zdravstvenih usluga kao nadopuna turističkim sadržajima (primjerice: liječenje tradicionalnim i alternativnim metodama: akupunktura, aromaterapija i sl.),

-        ugostiteljskih objekata iz skupine restorani i barovi (osim disco kluba).

Na površinama mješovite namjene ne mogu se smještavati trgovine veće od 100 m2; te djelatnosti koji na bilo koji način ometaju primarnu namjenu.

 

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D)

 

Članak 14.

 

(1)   Javna i društvena namjena (D) planirana je na prostoru nekadašnje škole i destilerije. U ovim građevinama mogući su društveni sadržaji:

-     mjesni muzej;

-     kulturne djelatnosti (dom kulture, čitaonica, kulturno-umjetnička društva, udruge tehničke kulture, razne amaterske udruge u kulturi);

-     odgojno-obrazovne djelatnosti (škola stranih jezika, tečajevi, seminari i sl.);

-     upravne djelatnosti (mjesni odbor);

-     socijalne djelatnosti (socijalne udruge i organizacije);

-     zdravstvene djelatnosti (ambulanta, stomatološke službe, privatne liječničke ordinacije);

(2)  Iznimno, u prizemlju nekadašnje škole dozvoljeni su i trgovački sadržaji.

(3)  Iznimno, unutar zgrade nekadašnje destilerije, osim javne i društvene namjene moguć je povratak izvorne namjene.

 

JAVNE ZELENE POVRŠINE

 

Članak 15.

 

Sustav zelenih površina naselja obuhvaća postojeće i planirane hortikulturno uređene parkovne površine naselja kao i okolno neizgrađeno područje poljoprivrednih parcela sa suhoziodima koje sudjeluje u stvaranju slike (okvira) naselja.

Na prostorima zelenih površina nije dozvoljena gradnja građevina.

Na javnim zelenim površinama i ostalim zelenim površinama moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta te infrastrukturnih građevina i poteza. Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine.

 

Članak 16.

 

Prilikom izvedbe javnih zelenih površina, gdje god to konfiguracija terena omogućuje, treba se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

U parkovima smještenima na ulazima u naselje preporučuje se postaviti informativne ploče s informacijama na nekoliko svjetskih jezika o samim građevinama i o povijesti naselja.

 

OSTALE ZELENE POVRŠINE

 

Članak 17.

 

                Ostale zelene površine planirane su na nepristupačnom terenu izražene topografije. Na ovom dijelu predviđen je prirodni prostor sa što manje intervencija u okoliš. Moguće je korištenje u poljoprivredne svrhe, zadržavanje postojećih vrtova te sadnja novih maslinika i voćnjaka, uz upotrebu struktura suhozida i puteva koji proizlaze iz tradicijskog poljoprivrednog krajolika.

Unutar ovih zelenih površina zabranjuje se gradnja novih građevina izuzev građevina i linijskih vodova infrastrukture te građevina čija se gradnja dozvoljava prema posebnim propisima.

 

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS)

 

Članak 18.

 

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet prema posebnom režimu.

Unutar prostora UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi (prometni sustav, energetski sustav, vodno gospodarstvo), razvijati će se temeljem zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene, ali moraju proizlaziti iz potrebe osnovne namjene.

Specifičnost ovog prostora kao zaštićene cjeline zahtijeva da se i građevine infrastrukture skladno uklope u cjelinu i u skladu s konzervatorskim smjernicama.

 

2.   Uvjeti smještaja građevina gospodarskih građevina

 

Članak 19.

 

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti moguć je u sklopu:

-      Mješovite namjene

-     pretežito poslovne (M2)

 

Članak 20.

 

Na površinama mješovite namjene – pretežito poslovne (M2), moguć je smještaj građevina prema sljedećim uvjetima:

-        zadržava se postojeća izgrađenost i iskorištenost na novoformiranoj čestici,

-        zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno,

-        povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, pristupom, pomoćnim građevinama i sl.) u skladu sa smjernicama iz Konzervatorskog elaborata i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        moguće je međusobno spajanje više građevina uz zadržavanje oblikovnih elemenata pročelja,

-        nije dozvoljena izgradnja balkona,

-        svi radovi i graditeljski detalji na građevinama trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi;

-        potreban broj PGM osigurava se na javnom parkiralištu izvan obuhvata UPU-a.

 

Članak 21.

 

Na površinama stambene namjene (S) i mješovite – pretežito stambene namjene (M1) moguće su gospodarske djelatnosti u sklopu stambenih jedinica prema uvjetima iz članaka 11. i 12. ovih Odredbi.

 

3.   Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

 

Članak 22.

 

Na površinama javne i društvene namjene (D), moguć je smještaj građevina prema sljedećim uvjetima:

-        zadržava se postojeća izgrađenost i iskorištenost na novoformiranoj čestici,

-        zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno,

-        povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, pristupom, pomoćnim građevinama i sl.) u skladu sa smjernicama iz Konzervatorskog elaborata i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        moguće je međusobno spajanje više građevina uz zadržavanje oblikovnih elemenata pročelja,

-        nije dozvoljena izgradnja balkona,

-        svi radovi i graditeljski detalji na građevinama trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi;

-        potreban broj PGM osigurava se na javnom parkiralištu izvan obuhvata UPU-a.

 

4.   Uvjeti smještaja stambenih građevina

 

Članak 23.

 

Na površinama stambene (S) i mješovite namjene – pretežito stambene (M1), moguća je rekonstrukcija ili rekompozicija građevina prema sljedećim uvjetima:

-        zadržava se postojeća izgrađenost i iskorištenost na novoformiranoj čestici,

-        zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno,

-        povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, pristupom, pomoćnim građevinama i sl.) u skladu sa smjernicama iz Konzervatorskog elaborata i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        moguće je međusobno spajanje više građevina uz zadržavanje oblikovnih elemenata pročelja,

-        nije dozvoljena izgradnja balkona,

-        svi radovi i graditeljski detalji na građevinama trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi;

-        potreban broj PGM osigurava se na javnom parkiralištu izvan obuhvata UPU-a.

-        na području obuhvata nije dozvoljena nova gradnja.

 

Članak 24.

 

Na površinama mješovite namjene – pretežito poslovne (M2), moguć je smještaj građevina stambene namjene prema uvjetima osnovne namjene.

 

5.   Uvjeti uređenja odnosno rekonstrukcije i opremanja prometne i komunalne mreže te mreže elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama

 

 

Članak 25.

 

Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne, komunalne, i energetske infrastrukture te mreže elektroničkih komunikacija koji su određeni UPU-om, utvrđuje se idejnim rješenjem, odnosno aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima te posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Infrastrukturni sustavi u pravilu se vode u koridoru postojećih ili planiranih kolno-pješačkih i pješačkih prometnica. Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

Izgradnja prometne, komunalne, komunikacijske i energetske mreže mora se izvesti istovremeno kao jedinstven zahvata u prostoru.

 

5.1.   UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

 

Članak 26.

 

Prometnice osnovne mreže prikazane su na kartografskom prikazu, br. 2.A PROMET i definirane su osima.

UPU-a je određen sustav prometne mreže prema posebnom režimu te su u skladu s time osigurane širine koridora kolno-pješačkih prometnica od 4,5 metara.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem  obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

 

Članak 27.

 

                Pješačke ulice unutar izgrađene strukture naselja su putevi prilagođeni mjerilu i karakteru naselja te ih se zadržava u postojećem profilu kao pješačke komunikacije.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački putevi, stube, staze, šetnice) između usporednih ulica, s tim da moraju biti dovoljne širine, ne uži od 1,5 m.

Sve puteve u naselju potrebno je urediti na tradicijski način – grubo obrađenim kamenim blokovima položenim u zemljanom naboju ili opločenjem kamenim pločama prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

5.2.   JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

 

Članak 28.

 

Gradnja parkirališta predviđena je na prilaznoj cesti selu Zaraće, a prema potrebnom broju parkirališnih mjesta:

-        Za stambene građevine treba osigurati najmanje 1 PM za svaku stambenu jedinicu,

-        Za ugostiteljske i turističke građevine – hotele potrebno je osigurati 2 mjesta na 100 m2 BRP,

-        Za ugostiteljske i turističke građevine – pansione i vile potrebno je osigurati 1,5 mjesto na 100 m2 BRP,

-        Za ugostiteljske i turističke građevine – restorane potrebno je osigurati 3 mjesta na 100 m2 BRP.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba smanjene pokretljivosti.

Javne parkirališne površine prikazane su na grafičkom prikazu 2a. Promet.

Kada se parkirališne potrebe (ili dio njih) rješavaju na javnim parkiralištima uvjet za izgradnju nestambenih sadržaja je da javno parkiralište treba biti izgrađeno i u funkciji u trenutku izdavanja odgovarajućeg akta za građenje.

 

5.3.   UVJETI GRADNJE MREŽE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

 

Članak 29.

 

Propozicije gradnje telekomunikacijske mreže zadane su idejnim urbanističkim rješenjem mreže elektroničkih komunikacija koje je sastavni dio ovog UPU-a iskazan u kartografskom prikazu 2.B. “Elektroničke komunikacije i elektroopskrba“.

Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Ovim UPU-a određene su površine i koridori za gradnju distributivne kanalizacije nepokretne mreže.

Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se građevine telekomunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim planom županije. Točne lokacije građevina telekomunikacijske infrastrukture u pokretnoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana.

Na području obuhvata Plana, zbog činjenice da se radi o zaštićenoj povijesnoj cjelini i njenoj neposrednoj kontaktnoj zoni, ne mogu se graditi samostojeći stupovi mreže elektroničkih komunikacija u pokretnoj mreži. Dozvoljeni su samo krovni prihvati i/ili krovni stupovi koji ne smiju biti vidljivi (moraju se koristiti metode maskiranja i sakrivanja, uz obaveznu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela).

 

5.4.   UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

 

Članak 30.

 

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina i razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom.

Propozicije gradnje komunalne infrastrukturne mreže zadane su idejnim urbanističkim rješenjima koja su sastavni dio ovog UPU-a. Pri izradi projekata za pojedine segmente pojedine mreže može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene osnovne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima i nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

 

 

5.4.1.       Energetski sustav

 

Članak 31.

 

Ovim UPU-om određene su površine i koridori za razvod sustava elektroopskrbe do naponske razine 10(20) kV što je prikazano na kartografskom prikazu 2.B. Elektroničke komunikacije i elektroopskrba.

 

Elektroopskrba

 

Članak 32.

 

Napajanje potrošača na području obuhvata UPU-a osiguravati će se putem postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV. Planiranu trafostanicu potrebno je smjestiti u južnom dijelu ostalih zelenih površina uz državnu cestu. Smještaj i konačni izgled trafostanice odrediti će se temeljem uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom definirat će se u prethodnim energetskim suglasnostima kada budu poznata vršna opterećenja svih građevina.

Razvod nove niskonaponske mreže izvodi se podzemno ukoliko je to moguće unutar koridora kolno-pješačkih i pješačkih ulica uz poštivanje parterne obrade, a sve prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Zgrade na građevnim česticama priključuju se na niskonaponsku električnu mrežu na način kako to propisuje javno poduzeće nadležno za opskrbu električnom energijom. Priključak građevina na NNM treba izvesti podzemno, a sve prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Priključni ormarići i brojila ne smiju se postavljati na vanjska pročelja.

Za nove SN kabele potrebno je osigurati koridor minimalne širine 5m. U trasi novih 20 kV kabela položiti i jednu PEHD cijev ø 50mm. Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja. Pri projektiranju treba obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih vodova i ostalih komunalnih instalacija.

 

Javna rasvjeta

 

Članak 33.

 

Predviđa se izgradnja mreže javne rasvjete duž postojećih i planiranih prometnica unutar granice obuhvata UPU-a.

Javna rasvjeta izvesti će se prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. U sklopu rasvjete prometnice izvesti će se i rasvjeta parkova i javnih zelenih površina.

 

Alternativni izvori energije

 

Članak 34.

 

Solarne kolektore nije dozvoljeno postavljati na krovove. Mogu se eventualno smjestiti na zapuštenim poljoprivrednim površinama izvan izgrađene strukture naselja.

Postava vjetroelektrana u području naselja nije dozvoljena.

 

 

 

 

5.4.2.       Vodnogospodarski sustav

 

Članak 35.

 

UPU-a su određene površine i koridori za vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda. Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.C. “Vodnogospodarski sustav”.

U projektiranju razvoda vodnogospodarskog sustava potrebno je poštivati postojeću parternu obradu.

 

Vodopskrba

 

Članak 36.

 

Potrebne količine vode osiguravaju se spajanjem na planirani vodoopskrbni sustav u (vodosprema Milna – PK Zaraće).

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu hidrantsku mrežu. Prilikom formiranja prometnica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže.

Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena, a situacijski je smještena u kolno-pješačkim i pješačkim prometnicama.

UPU-om je predviđena obnova i rekonstrukcija postojećih gustirni, od kojih bi većina trebala biti vraćena prvobitnoj namjeni, te na taj način osigurati dodatne količine sanitarne vode.

 

Odvodnja otpadnih voda

 

Članak 37.

 

U grafičkim prilozima dan je načelni prikaz funkcioniranja sustava odvodnje. Točne dionice određuju se projektnom dokumentacijom. Kod konkretnih rješenja odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata koji su određeni ovim UPU-om, mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima te imovinsko-pravnim odnosima.

Na predmetnom području obuhvata primjenjuje se razdjelni tip odvodnje, tj. zasebno se prikupljaju otpadne vode (sanitarne), a zasebno zbrinjavaju oborinske vode.

PPUG-om je predviđeno da se otpadne vode naselja zasebnim gravitacijskim sustavom odvodi do uređaja za pročišćavanje Milna.

 

Članak 38.

 

                Odvodni sustavi sanitarne odvodnje predviđaju se u postojećim i planiranim ulicama zbog lakše izgradnje i održavanja. Kod izrade glavnog projekta odvodnje hidrauličkim proračunom odredit će se konačni profili cijevi kanala. Na trasi kanalizacije predvidjeti dovoljan broj revizijskih okana zbog održavanja sustava.

Sve otpadne vode prije upuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno sabirne jame, treba dovesti na nivo kvalitete komunalnih otpadnih voda.

Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno. U sustav javne odvodnje smiju se upuštati samo propisno pročišćene vode.

Glavni kanal sanitarne kanalizacije nalazi se uz pristupnu kolno-pješačku prometnicu i ide u smjeru zapada do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (izvan područja obuhvata UPU-a).

Otpadne vode iz kuhinja i restorana građevina poslovne namjene obavezno se moraju prije upuštanja u sustav propustiti kroz mastolov.

Do izgradnje sustava javne odvodnje, odvodnja sanitarnih otpadnih voda iz građevina može se  privremeno riješiti izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama bez ispusta, uz uvjet redovitog pražnjenja i održavanja istih.

Za slučajeve gradnje većih građevina, s preko 10 ES, sanitarne otpadne vode potrebno je pročistiti putem uređaja za biološko pročišćavanje te ih nakon tretmana upustiti u teren putem upojnih bunara.

 

Članak 39.

 

                Oborinske vode sakupljaju se sa slijedećih površina:

-        oborinske vode s krova upuštaju se u oborinsku kanalizaciju bez prethodnog tretmana,

-        oborinske vode s prometnih površina ukoliko sadrže masne materije (od parkirališta i sl.) moraju se pročistiti u separatoru ulja i masti.

Otpadne vode koje se skupljaju u oborinskoj kanalizaciji sakupljat će se u gustirnama iz kojih će se voda koristiti za zalijevanje zelenih površina i/ili kao sanitarna voda. Tamo gdje se oborinske vode neće iskorištavati na navedene načine, mogu se ispuštati putem upojnih bunara.

 

Članak 40.

 

                Druge površinske vode: Na području UPU-a nema površinskih tokova.

 

6.   Uvjeti uređenja zelenih površina

 

Članak 41.

 

UPU-om su zelene površine određene za korištenje kao:

-     Javne zelene površine

Javni parkovi (Z1)

Igralište (Z2)

-     Kultivirane zelene površine

Kultivirane zelene površine (Zk)

-     Ostale zelene površine

Ostale zelene površine (Z)

 

Članak 42.

 

                Javne zelene površine – javni parkovi (Z1) su javni neizgrađeni prostori oblikovani planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjeni šetnji i odmoru. Parkovne površine treba oblikovati na način da se uklope u sustav otvorenih prostora naselja te osmisliti sadržaje koji će doprinijeti kvaliteti boravka u tom prostoru.

U parkovima naselja nije dozvoljena izgradnja građevina.

Na javnim zelenim površinama i ostalim zelenim površinama moguća je izgradnja. Dozvoljena je izgradnja staza, izvedba popločenja, uređenje dječjih igrališta, postava i uređenje fontana i drugih vodenih elemenata te postava elemenata urbane opreme (klupe, rasvjeta, ograde i sl.), info ploča te dječjih igrališta. Maksimalna tlocrtna izgrađenost (“popločenost” tj. neupojne površine) može zauzimati 20% površine parka. Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine.

Maksimalna tlocrtna izgrađenost (“popločenost” tj. neupojne površine) može zauzimati 20% površine parka.

Prilikom izvedbe javnih zelenih površina, gdje god to konfiguracija terena omogućuje, treba se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

 

Članak 43.

 

                Javne zelene površine – igralište (Z2) U istočnom dijelu naselja uz nekadašnju školu i destileriju lavande planirano je područje za izgradnju igrališta (boćalište, manji sportski tereni, dječja igrališta i sl.).

Preporuča se korištenje lokalnih materijala i tehnika, što ne isključuje mogućnost suvremene interpretacije istih.

Sve elemente izgradnje te urbane i komunalne opreme (tribine, rasvjeta) odabrati uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

Članak 44.

 

                Kultivirane zelene površine (Zk) - U ovoj zoni posebno treba štititi osnovnu strukturu poljoprivrednih čestica omeđenih suhozidima. Potrebno je obnoviti poljoprivrednu proizvodnju, preporučljivo uz uzgoj starih kultura pri čemu treba očuvati povijesne suhozidne kamene ograde i puteve.

 

Članak 45.

 

                Ostale zelene površine planirane su na nepristupačnom terenu izražene topografije. Na ovom dijelu predviđen je prirodni prostor sa što manje intervencija u okoliš. Moguće je korištenje u poljoprivredne svrhe, zadržavanje postojećih vrtova te sadnja novih maslinika i voćnjaka, uz upotrebu struktura suhozida i puteva koji proizlaze iz tradicijskog poljoprivrednog krajolika.

Unutar ovih zelenih površina zabranjuje se gradnja novih građevina izuzev građevina i linijskih vodova infrastrukture te građevina čija se gradnja dozvoljava prema posebnim propisima.

 

7.   Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

 

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

 

Članak 46.

 

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti su:

1. U cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika naselja mora se stvoriti kvalitetan zeleni sustav u vidu mreže zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se povezuje s prirodnim područjem izvan naselja,
2. Prilikom planiranja do sada neizgrađeni prostor sačuvan je kao zaštitne i javne zelene površine,
3. U što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (slika naselja u krajobrazu),
4. U što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te ju ukomponirati u krajobrazno uređenje,
5. Prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u tom podneblju,
6. Pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,
7. Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

Svi dijelovi prirode koji se štite UPU-om čine sustav posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zaštite prirodnih vrijednosti uspostavljenom PPUG Hvar, popunjavajući mrežu raznovrsnih zaštićenih dijelova prirode na lokalnoj razini.

 

Mjere zaštite značajnog krajobraza

 

Članak 47.

 

Zapuštene poljoprivredne površine u okolini naselja potrebno je reafirmirati u smislu sadnje trajnih kultura, poglavito vinograda i maslinika.

Prilikom izgradnje turističkih puteva i staza treba izbjegavati njihovo vođenje preko nekadašnjih polja ili krčenjem reprezentativnih dijelova prirodnog obraštaja.

Posebni uvjeti korištenja utvrđuju se odlukom donesenom temeljem posebnih propisa iz područja zaštite prirode.

 

Mjere zaštite dijelova prirode koji se štite mjerama Plana

 

Članak 48.

 

Dijelovi prirode koji se štite mjerama Plana:

-        pojedinačna stabla – stablo čempresa kod stare škole

-        vizure iz naselja.

U ovim dijelovima nisu dozvoljene djelatnosti i zahvati kojima bi se narušila obilježja i vrijednosti zbog kojih su evidentirani.

Istaknute točke u prostoru s kojih se sagledava cjelovitost šireg prostora i s kojih se pružaju izuzetne vizure treba sačuvati sa širim okruženjem u izvornom stanju, uz minimalna uređenja i opremanja klupama, dalekozorima, informativnim tablama i sl. te obilježiti odgovarajućom vizualnom signalizacijom od glavnih putova.

 

Mjere zaštite kulturne baštine

 

Članak 49.

 

Zaraće je upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z – 4637.

U postupku ishođenja zakonima i propisima određene dokumentacije nadležni konzervatorski odjel izdavati će posebne uvjete zaštite graditeljskog nasljeđa i prethodno odobrenje za sve zahvate u prostoru.

Navedeno je odobrenje neophodno i za radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, a za koje prema Zakonu o gradnji nije potrebna građevinska dozvola.

Za sve intervencije uređenja putova i javnih površina potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

Konzervatorske smjernice i uvjeti

 

Članak 50.

 

Konzervatorske smjernice i uvjeti su:

1. Očuvati i zaštititi kulturni krajolik  kao temeljnu vrijednost prostora nastalu funkcionalnom povezanošću arhitektonske baštine i prirodnih osobitosti,
2. Održavati povijesne puteve,
3. Očuvati povijesne toponime,
4. Planove i programe gospodarskog razvoja uskladiti sa stručnim i znanstvenim ustanovama,
5. Razviti etno-ekološki turizam vezan uz graditeljsku baštinu i tradicijsku poljoprivredu,
6. Na međuresornoj lokalnoj razini razraditi planove i programe financijske potpore projektima revitalizacije naselja npr. sufinanciranjem obnove i prezentacije graditeljske baštine te tradicijskih gospodarskih djelatnosti, ekoturizma i dr,
7. Detaljnu plansku dokumentaciju izrađivati na osnovi planova i programa razvoja područja uz međuresornu koordinaciju i stručnu suradnju,
8. U granicama povijesnog naselja dosljedno poštivati utvrđeni režim zaštite te spriječiti intervencije u krajoliku koje bi ugrozile krajobrazni sklad cjeline,
9. Prilikom građevinskih zahvata na povijesnim objektima štititi povijesnu strukturu i pri tome se konzultirati s nadležnom konzervatorskom službom.

 

Članak 51.

 

Zakonom propisanom postupku (konzervatorski uvjeti, mišljenja, suglasnosti) podliježu:

-        svi građevni i obrtnički zahvati na pojedinačnim građevinama,

-        urbana oprema (javna rasvjeta, reklame, ograde i sl.),

-        namjena i prenamjena,

-        uređenje površina,

-        uređenje čestica (hortikulturno i parterno),

-        zahvati na komunalnoj infrastrukturi.

 

Mjere zaštite zone A

 

Članak 52.

 

                Zona A – zona prvog stupnja zaštite povijesnih struktura obuhvaća cijelo naselje te se u njoj nalaže cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja. Sve građevinske intervencije na ovom području potrebno je strogo kontrolirati.

Za sve urbanističke i građevinske intervencije potrebno je od nadležnog konzervatorskog odjela zatražiti posebne uvjete građenja u sklopu izdavanja akta provedbe dokumenata prostornog uređenja. Navedeno je odobrenje neophodno i za radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, a za koje prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nije potrebno izdavanje navedenih akata. (čl. 62. i 53. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

Članak 53.

 

Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, uz minimalne intervencije u povijesne strukture (konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, rekompozicija).

Dozvoljena je:

-        konzervacija – apsolutno očuvanje građevine uz mogućnost obnove. Odnosi se na građevine koje treba sačuvati u cjelini, a eventualne intervencije moraju biti provedene jedino u skladu metoda znanstvene obrade.

-        rekonstrukcija građevine ili dijelova građevine čije je povijesno stanje (izgled i obrada pročelja, pokrov, gabariti i sl.) narušeno neadekvatnim zahvatima,

-        rekonstrukcija srušenih ili polusrušenih građevina kroz potpuno ili djelomično vraćanje uništenog poznatog oblika, elemenata ili njegova dijela,

-        adaptacije i prenamjene povijesnih zgrada ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne narušavaju postojeći arhitektonsko – urbanistički integritet građevine i okoliša te osiguravaju bolje održavanje zgrade,

-        zamjena i uvođenje infrastrukture primjerena suvremenom načinu života ukoliko ona ne mijenja izgled građevine i naselja (npr. klimatizacija bez vanjske jedinice i sl.),

-        rekompozicija: – uspostavljanje odgovarajućih odnosa između postojećih objekata, ambijenta, preoblikovanjem neprimjerenih rješenja i usklađivanjem odnosa,

-        uređenje i održavanje javnih površina i prostora u skladu s karakterom povijesno stilskog okruženja.

 

Članak 54.

 

Uvjeti kojima se onemogućava neprikladna izgradnja su:

-        obnova građevina može se realizirati isključivo kao cjelovit zahvat, parcijalna rješenja obnova pročelja, zaštite od sunca, stolarije, bravarije i sl. nisu dopuštena,

-        uklanjanje neodgovarajuće, nekvalitetne i degradirane gradnje u dvorištima,

-        oblikovanje građevine mora biti usklađeno s osobinama građevina tipičnih za ovaj kraj, tj. tlocrt u obliku izduženog pravokutnika, dvostrešno drveno krovište pokriveno kamenim pločama ili utorenim crijepom,

-        krovišta dvostrešna, pokrov kamene ploče ili utoreni crijep,

-        pročelja građevina moraju se izvoditi isključivo u tradicionalnim materijalima – priklesanim kamenim blokovima vezanim debelim slojem morta iz crljenice i vapna (na japno),

-        postavljanje ograda nije dopušteno, zadržavaju se postojeće ograde nekadašnjih vrtova, izvedene u suhozidu,

-        solarni kolektori ne mogu se postavljati na krovove, mogu se smjestiti samo na zapuštenim poljoprivrednim površinama izvan izgrađene strukture naselja,

-        postava vjetrenjača u području naselja nije dozvoljena,

-        priključni ormarići i brojila ne smiju se postavljati na vanjska pročelja.

 

Mjere zaštite zone K

 

Članak 55.

 

                ZONA K zona zaštite kultiviranog krajolika obuhvaća:

-        Neizgrađeno područje na trasi povijesnog puta prema naselju od glavne prometnice do naselja. U ovoj zoni nije dozvoljena nova izgradnja niti modernizacija puta kojeg je potrebno očuvati i obnoviti u skladu s konzervatorskim uvjetima i pod nadzorom nadležne konzervatorske službe.

-        Područje na istočnoj strani prilaznog makadamskog puta, odnosno prostor sjeverno od prometnice do naselja. U ovoj zoni nije dozvoljena nova izgradnja kojom bi se narušio pogled na naselje.

-        Poljoprivredni krajolik.

 

Članak 56.

 

Predlaže se djelomična obnova poljoprivrednog zemljišta i uzgoj starih kultura što bi znatno obogatilo turističku ponudu budućeg etno-eko sela. Pri tome je potrebno čuvati povijesne trase poljskih putova, suhozidne kamene ograde, gustirne i ulaze u čestice.

Za poduzimanje svih radnji na području ove zone, za koje je prema posebnom propisu obvezno izdavanje akta provedbe dokumenata prostornog uređenja potrebno je u postupku njihova izdavanja od nadležnog Konzervatorskog odjela zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra.

 

8.   Postupanje s otpadom

 

Članak 57.

 

Na području obuhvata UPU-a s otpadom će se postupati u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Hvara.

Unutar područja obuhvata UPU-a pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

 

9.   Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

 

Članak 58.

 

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s posebnim propisima.

Unutar područja obuhvata UPU-a, ne mogu se uređivati građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Unutar područja obuhvata ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodno navedenog.

 

Članak 59.

 

UPU-om su utvrđene mjere koje se na području obuhvata temeljem posebnih propisa, trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

-     provedba mjera zaštite zraka,

-     provedba mjera zaštite tla,

-     provedba mjera zaštite voda,

-     provedba mjera zaštite od voda,

-     provedba mjera zaštite od buke,

-     provedba mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća,

-     provedba mjere zaštite od požara.

 

9.1.   ZAŠTITA I POBOLJŠANJE KAKVOĆE ZRAKA

 

Članak 60.

 

Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacije na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurati će se rasterećenje od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom.

Na području obuhvata UPU-a nije predviđen promet (osim po posebnom režimu) čime je uklonjen glavni uzrok zagađenja.

 

9.2.   ZAŠTITA TLA

 

Članak 61.

 

(1)  Zaštita tla ostvarena je odabirom namjene površina i djelatnostima koje ne zagađuju tlo a posebno osmišljavanjem javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

(2)  Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada uslijed čega se planira izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda te postupanje s otpadom u suglasju s pozitivnim propisima.

 

9.3.   ČUVANJE I POBOLJŠANJE KVALITETE VODA

 

Članak 62.

 

Vode će se od onečišćenja očuvati izgradnjom mreže odvodnje otpadnih voda sa sustavom za pročišćavanje te postupanjem s otpadom u suglasju s pozitivnim propisima.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

 

9.4.   ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

 

Članak 63.

 

Na području obuhvata nisu evidentirane bujice.

Zaštitu od štetnog djelovanja bujičnih voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim planovima obrane od poplava te prema Planu obrane od poplava na lokalnim vodama Splitsko-dalmatinske županije.

 

9.5.   SMANJENJE PREKOMJERNE BUKE

 

Članak 64.

 

Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i sadržaja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se:

-     ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad,

-     regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili isključenjem iz prometa određenih vrsta vozila.

 

9.6.   MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

 

Članak 65.

 

Mjere zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti sastoje se od osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.

Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora.

Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:

-     mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina i slično),

-     mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

-     mjere koje omogućavaju fleksibilnost prometa i infrastrukture u izvanrednim uvjetima,

-     mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,

-     mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).

 

Zaštita od elementarnih nepogoda

 

Članak 66.

 

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti s posebnim propisima za VIII. seizmičku zonu prema MSK ljestvici.

S obzirom na mogućnost zakrčenosti prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara. Povredljivost naselja znatno se smanjuje dostatnim površinama koje su planirane kao negradive površine.

Glavna ulica naselja (koja se nastavlja na pristupnu kolno-pješačku prometnicu) predviđena je kao glavni pravac evakuacije. Površina novog parkirališta na ulazu u naselje načelna je lokacija za postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).

 

 

 

 

 

 

Zaštita od ratnih opasnosti

 

Članak 67.

 

S obzirom na planirani broj stanovnika naselja, planirane zahvate na području obuhvata Plana ne planira se obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi u slučaju ratnih opasnosti osigurava se u zaklonima, prilagođavanjem podrumskih i drugih pogodnih prostorija te privremenim izmještanjem stanovništva, što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

 

Ostale mjere zaštite

 

Članak 68.

 

Mjere zaštite u slučaju katastrofe ili velike nesreće obuhvaćaju osiguravanje prikladnih zaklona te omogućavanje opskrbe vodom i energijom za vrijeme uklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom. Glavna ulica naselja (koja se nastavlja na pristupnu kolno-pješačku prometnicu) predviđena je kao glavni pravac evakuacije. Površina novog parkirališta na ulazu u naselje načelna je lokacija za postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti temeljem posebnih propisa. Načelna lokacija sirene za uzbunjivanje stanovništva je na zgradi stare škole – Javna i društvena namjena. Ukoliko se dokaže da sirene na drugim lokacijama (unutar ili izvan obuhvata UPU-a) osiguravaju funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a ne treba smještavati dodatne sirene.

 

9.7.   MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

 

Članak 69.

 

U postupku izdavanja akta provedbe dokumenata prostornog uređenja za zahvate u prostoru za provedbu mjera zaštite od požara treba primijeniti posebnu važeću zakonsku regulativu.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine.

U cijelom će se području obuhvata izvesti hidrantska mreža, izvedena u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebito je postupiti sukladno odredbama važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornošću na važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara te Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata.

Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s važećim hrvatskim normama.

Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta, te ishoditi od Policijske uprave Splitsko-dalmatinske potvrdu kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

U projektnoj dokumentaciji unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, navesti norme i propise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

 

1. 10.  Mjere provedbe plana

 

Članak 70.

 

Provedba UPU-a primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje.

Za provedbu UPU-a, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi UPU-a, odredbe PPUG Hvara, te odgovarajući zakonski i podzakonski propisi.

 

III.   ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 71.

 

(1)  Elaborat Urbanistički plan uređenja etno-eko sela Zarače izrađen je u 6 (šest) izvornika Plana, ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Hvara.

(2)  Po jedan izvornik Plana, zajedno s ovom Odlukom, dostavlja se:

1.   Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske

2.   Javnoj ustanovi Županijski zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije

3.   Upravnom odjelu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije  – Ispostava Hvar

4.   Ministarstvu kulture – Konzervatorskom odjelu u Splitu

5.   Tajništvu Grada Hvara

(3)  Jedan izvornik Plana zajedno s ovom Odlukom čuva se u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Hvara – Služba za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje.

(4)  Uvid u Plan može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Hvara – Služba za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije – Ispostava Hvar, Hvar.

 

Članak 72.

 

(1)   Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 350-01/09-01/62

Urbroj: 2128/01-02-14-70

Hvar, 14. studeni  2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) kojim se primjenjuje članak 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od svibnja 2007. do svibnja 2011. („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj 3/07), i članka 26. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici, održanoj              14. studenog  2014. godine, donijelo je

 

ODLUKU

O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA VELO GRABLJE

 

I.    TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

(1)  Donosi se Urbanistički plan uređenja Velo Grablje (u nastavku teksta: Plan), izrađen i ovjeren od ovlaštenog stručnog izrađivača APE d.o.o. Zagreb.

(2)  Planom se u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Hvara utvrđuje detaljna namjena površina, uvjeti uređenja i korištenja površina i građevina, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i infrastrukturom elektroničkih komunikacija, mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

(3)  Plan se donosi za područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Hvara koje obuhvaća površinu od 10,84 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

 

Članak 2.

 

(1)  Urbanistički plan uređenja Velo Grablje se sastoji od elaborata ” Urbanistički plan uređenja Velo Grablje“ i elaborata “Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti”.

(2)  Elaborat “Urbanistički plan uređenja Velo Grablje” uvezan je u dvije knjige sljedećeg sadržaja:

 

I.          OSNOVNI DIO PLANA (KNJIGA 1)

I.0.       Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju izrade

I.1.       TEKSTUALNI DIO (Odredbe za provođenje)

I.2.       GRAFIČKI DIO

1.          Korištenje i namjena površina

1.a.       Postojeće građevine                            (mj. 1:1000)

1.b.       Korištenje i namjena površina            (mj. 1:1000)

 

 

 

2.          Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.a.       Promet                                                (mj. 1:1000)

2.b.       Telekomunikacije i elektroopskrba     (mj. 1:1000)

2.c.       Vodnogospodarski  sustav                 (mj. 1:1000)

 

3.          Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.          Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina             (mj. 1:1000)

 

4.          Oblici korištenja i način gradnje

4.a.       Oblici korištenja                                 (mj. 1:1000)

4.b.       Način gradnje                                     (mj. 1:1000)

 

II. OBVEZNI PRILOZI PLANA (KNJIGA 2)

II.1.      Obrazloženje plana

II.2.      Izvod iz prostornog plana uređenja grada hvara

II.3.      Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

konzervatorska studija za UPU naselja Velo Grablje

II.4.      Popis sektorskih dokumenata i propisa

II.5.      Zahtjevi i mišljenja

II.6.      Izvješća o prethodnoj i javnim raspravama

II.7.      Evidencija postupka izrade i donošenja plana

II.8.      Sažetci za javnost

 

(3)  Elaborati iz stavka 1. ovoga članka, ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Hvara i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Hvara pohranjeni su u pismohrani Grada Hvara i sastavni su dio ove Odluke.

 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

 

Članak 3.

 

U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

1.                 Plan, (ovaj) prostorni plan ili UPU je Urbanistički plan uređenja naselja Velo Grablje
2. Prostorni plan uređenja grada ili PPUG je Prostorni plan uređenja grada Hvara i njegove izmjene i dopune.
3. Grad je Grad Hvar;

 

1.   Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

 

Članak 4.

Ovim UPU-a određene su slijedeće osnovne namjene površina:

S          Stambena namjena

M         Mješovita namjena

M1       Mješovita, pretežito stambena

M2       Mješovita, pretežito poslovna

D          Javna i društvena namjena

D          Javna i društvena namjena

D8        Vjerska namjena

IS         Infrastrukturne građevine

Z          Javne zelene površine

Z3        Parkovi s 3E turističkim točkama

Z          Ostale zelene površine

Površine vodotoka

 

 

 

 

 

1.1.   Uvjeti za razgraničavanje površina

 

Članak 5.

                Razmještaj i veličina te razgraničenje površina određenih namjena prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora u mj. 1:1000.

 

Članak 6.

 

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se iščitavanjem plana u digitalnom obliku. U razgraničavanju prostora, granice se određuju u korist zaštite prostora, te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

 

1.2.   Oblici korištenja i uvjeti smještaja građevina

 

Gradnja građevina i zaštita okoliša

 

Članak 7.

 

Na području obuhvata UPU-a, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

Građevine, čija namjena nije u skladu s ovim UPU-om mogu se zadržati sve do trenutka privođenja planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

Sve poljoprivredno zemljište u građevnom području naselja, a koje je UPU-om određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

 

Način i uvjeti gradnje građevina

 

Članak 8.

 

Uvjeti gradnje građevina određeni su planiranom namjenom površina i propisanim oblicima korištenja u odnosu na karakter područja na kojem se nalazi građevinska čestica (što je označeno na grafičkom prikazu 4 Oblici korištenja i način gradnje:

U predjelima s oznakom rekonstrukcija – sanacija građevina i dijelova naselja omogućuje se rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina u skladu s odredbama ovoga plana i smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela.

U predjelima s oznakom rekompozicija – sanacija, preoblikovanje i usklađivanje građevina te nova gradnja omogućuje se rekonstrukcija, sanacija i rekompozicija postojećih građevina u skladu s odredbama ovoga plana i smjernicama iz Konzervatorske studije te nova gradnja sukladno uvjetima iz ovoga plana.

U predjelima s oznakom nova gradnja omogućuje se nova gradnja u skladu s uvjetima iz ovoga Plana.

 

 

Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici

 

Članak 9.

 

                Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice na kojoj je moguć smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice;

                Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzolni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). Iskazuje se u postocima ili koeficijentom izgrađenosti – kig;

                Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice, s time da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši terase, odnosno dijelove terasa u prizemlju građevine kada su iste, odnosno isti konstruktivni dio podruma ili kada kota gornjeg ruba njihove konstrukcije iznosi 0,6 m i više od kote uređenog terena;

                Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne građevinske bruto površine (GBP) i površine građevne čestice;

                Regulacijska crta je crta koja određuje granicu građevne čestice prema prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora u nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica unutar ostalih namjena;

 

Smještaj građevina na javnim površinama

 

Članak 10.

 

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (autobusne čekaonice, tende i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada.

Za građevine koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

 

1.3.   Uvjeti određivanja površina

 

STAMBENA NAMJENA (S)

 

Članak 11.

 

Površine stambene namjene (S) su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene namjene – stambene građevine (obiteljske kuće).

Ovim planom omogućuje se izgradnja stambenih građevina u obliku individualnih stambenih građevina višeobiteljskog načina gradnje – obiteljske kuće s najviše 3 stambene jedinice.

U predjelima za stanovanje, u sklopu stambenih jedinica, moguće su turističke djelatnosti u vidu turističkih usluga koje građani pružaju u svojim domaćinstvima (soba, apartman, studio apartman, pansion) te turističkih usluga u seljačkim domaćinstvima. Sadržaji turističkih djelatnosti mogu zauzimati do 30% BRP na građevnoj čestici, ali nije dozvoljena izgradnja isključivo turističkih sadržaja bez osnovne funkcije stanovanja.

Na površinama stambene namjene ne mogu se smještavati trgovine.

 

MJEŠOVITA NAMJENA (M)

 

Mješovita namjena – pretežito stambena – M1

 

Članak 12.

 

Površine mješovite pretežito stambene namjene (M1) namijenjene su izgradnji stambenih i stambeno-poslovnih građevina.

Ovim planom omogućuje se izgradnja stambenih građevina u obliku individualnih stambenih građevina višeobiteljskog načina gradnje – obiteljske kuće s najviše 3 stambene jedinice.

Stambeno-poslovnim građevinama smatraju se građevine individualne stambene izgradnje koje uz stambene jedinice imaju i prateće sadržaje – prostore za poslovne djelatnosti i tihe obrte koji ne ometaju stanovanje i ne onečišćuju okoliš, uključivo i prostore za smještaj gostiju.

Unutar granica područja mješovite namjene – pretežito stambene (M1) uz stambenu namjene dozvoljene su i sljedeće djelatnosti:

-        manje ugostiteljske djelatnosti (bistroi, konobe, kušaonice),

-        pružanje osobnih usluga (intelektualne usluge, zdravstvene, terapeutske, njega tijela i sl.).

-        trgovina do 100 m2,

-        zanatstvo, tihi obrti i osobne usluge, posebno oni koji su nadopuna sadržajima turističke ponude (kreativne radionice, atelje i sl.),

-        drugi, prije svega tradicionalni obrti, uz uvjet da ne ometaju primarnu (stambenu) namjenu;

-        manje ambulante i zdravstvene usluge kao nadopuna turističkim sadržajima (primjerice: liječenje tradicionalnim i alternativnim metodama: akupunktura, aromaterapija i sl.),

-        ugostiteljski objekti iz skupine restorani i barovi (osim disco kluba).

Sadržaji poslovnih djelatnosti mogu zauzimati do 45% BRP na građevnoj čestici stambeno-poslovnih građevina.

Na površinama mješovite namjene ne mogu se smještavati trgovine veće od 100 m2; proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju primarnu namjenu.

Za rekonstrukciju, izgradnju i oblikovanje građevina u predjelima mješovite – pretežito stambene namjene primjenjuju se isti uvjeti kao za izgradnju u području stambene namjene.

 

Mješovita namjena – pretežito poslovna – M2

 

Članak 13.

 

Na površinama mješovite namjene – pretežito poslovne (M2), moguć je smještaj:

-        stambeno-poslovnih građevina,

-        ugostiteljsko-turističkih građevina gdje se pružaju usluge smještaja (pansiona, vila, manjih hotela – do 30 ležaja),

-        informativnih centara te muzejsko-galerijskih prostora,

-        ugostiteljskih građevina gdje se pružaju usluge hrane i pića

-        pružanje osobnih usluga (zdravstvenih i terapeutskih, rekreacijskih, njege tijela i sl.),

-        turističkih usluga, sadržaja za zabavu i sl.

Također je moguće otvaranje i sljedećih sadržaja:

-        trgovine do 100 m2,

-        tihih obrta, osobito tradicijskih obrta;

-        izrada i prodaja tradicionalnih proizvoda i zdrave hrane,

-        izrada i prodaja suvenira,

-        usluga kao nadopuna sadržajima turističke ponude (kreativne radionice, atelje i sl.),

-        manjih ambulanta i zdravstvenih usluga kao nadopuna turističkim sadržajima (primjerice: liječenje tradicionalnim i alternativnim metodama: akupunktura, aromaterapija i sl.),

-        ugostiteljskih objekata iz skupine restorani i barovi (osim disco kluba).

Na površinama mješovite namjene ne mogu se smještavati trgovine veće od 100 m2; te djelatnosti koji na bilo koji način ometaju primarnu namjenu.

 

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D)

 

Članak 14.

 

Na površinama javne i društvene namjene – vjerske (D8) nalaze se vjerske građevine. Navedene povijesne građevine treba održavati i obnavljati u skladu sa smjernicama iz Konzervatorske studije naselja Velo Grablje i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

Članak 15.

 

                Javna i društvena namjena (D) planirana je na prostorima:

-        Zadružnog doma (oznaka J4 i J5 na grafičkom prikazu 3 Područja posebnih uvjeta korištenja)

-        Nekadašnjeg župnog ureda (oznaka 20)

-        Destilerije ružmarina i lavande (oznaka J1)

-        Stare pošte  (oznaka J13) te

-        Zgrade za kuhanje rakije (oznaka J6)

Na ovim prostorima mogući su društveni sadržaji:

-        odgojno-obrazovne djelatnosti (škola stranih jezika, tečajevi, seminari i sl.);

-        upravne djelatnosti (mjesni odbor);

-        udruge građana, političke stranke i druge javne i nevladine organizacije (udruženje obrtnika, političke stranke, ispostave raznih udruga, klubovi, sekcije i druga udruženja građana, auto-škole, škole stranih jezika i dr.);

-        socijalne djelatnosti (socijalne udruge i organizacije);

-        kulturne djelatnosti (dom kulture, čitaonica, kulturno-umjetnička društva, udruge tehničke kulture, razne amaterske udruge u kulturi);

-        muzejsko-galerijske djelatnosti;

-        informativne djelatnosti u funkciji turizma (turistički info-centar).

U zgradi zadružnog doma dozvoljeni su trgovački sadržaji, budući da oni proizlaze iz tradicionalnog načina korištenja.

U zgradi destilerije ružmarina i lavande moguća je proizvodna namjena u skladu s tradicijskim načinom korištenja zgrade – destiliranje ružmarinovog i lavandinog ulja, tradicionalna proizvodnja (ulja) te trgovački sadržaji vezani uz tradicionalnu proizvodnju, lokalne proizvode i suvenire.

U zgradi za pečenje rakije dozvoljeni su gospodarski sadržaji vezani na tradicionalni način korištenja. Preporučuje se ovdje otvoriti informativni ili galerijski centar.

U zgradi stare pošte, zbog njene lokacije, preporučuje se otvoriti središnji turistički informativni centar za naselje Velo Grablje, no mogući su i drugi sadržaji javne namjene.

 

JAVNE ZELENE POVRŠINE

 

Članak 16.

 

Sustav zelenih površina naselja obuhvaća postojeće i planirane hortikulturno uređene parkovne površine naselja kao i okolno neizgrađeno područje poljoprivrednih parcela sa suhoziodima koje sudjeluje u stvaranju slike (okvira) naselja.

Na prostorima zelenih površina nije dozvoljena gradnja građevina.

Na prostorima koji se uređuju kao javne zelene površine dozvoljena je izgradnja staza, izvedba raznih vrsta popločenja, uređenje dječjih igrališta i igrališta za različite sportove, uređenje fontana i drugih vodenih elemenata te postava elemenata urbane opreme (klupe, rasvjeta, ograde i sl.).

Na javnim zelenim površinama i ostalim zelenim površinama moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta te infrastrukturnih građevina i poteza. Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine.

 

Članak 17.

 

Prilikom izvedbe javnih zelenih površina, gdje god to konfiguracija terena omogućuje, treba se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

U parkovima smještenima na ulazima u naselje preporučuje se postaviti informativne ploče s informacijama na nekoliko svjetskih jezika o samim građevinama i o povijesti naselja.

 

OSTALE ZELENE POVRŠINE

 

Članak 18.

 

Ostale zelene površine (Z) planirane su na rubnim prostorima naselja. Na ovom dijelu predviđen je prirodni prostor sa što manje intervencija u okoliš. Moguće je korištenje u poljoprivredne svrhe uz upotrebu struktura suhozida i puteva koji proizlaze iz tradicijskog poljoprivrednog krajolika.

Na prostorima „ostalih zelenih površina“ moguće je uređenje javnih prostora (parkovi, šetnice, odmorišta, dječja i manja sportska igrališta) prema uvjetima koji vrijede za javne zelene površine.

 

 

 

 

 

 

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS)

 

Članak 19.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet prema posebnom režimu.

Unutar prostora UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi (prometni sustav, energetski sustav, vodno gospodarstvo), razvijati će se temeljem zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene, ali moraju proizlaziti iz potrebe osnovne namjene.

Specifičnost ovog prostora kao zaštićene cjeline zahtijeva da se i građevine infrastrukture skladno uklope u cjelinu i u skladu s konzervatorskim smjernicama.

 

2.   Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

 

Članak 20.

 

U obuhvatu Plana mogu se smjestiti građevine i prostori gospodarske djelatnosti navedeni u članku 13. koje svojim postojanjem i radom ne smetaju naselju. Što znači da bukom, prašinom, mirisom, neprimjerenim radnim vremenom, intenzitetom prometa roba i vozila ne ometaju stanovanje i ostale funkcije naselja, te ne ugrožavaju okoliš.

 

Članak 21.

 

Građevine i prostore gospodarske djelatnosti moguće je smjestiti unutar:

-     zone mješovite-pretežito poslovne namjene (M2)

Sadržaji gospodarskih djelatnosti dozvoljeni su i unutar stambenih jedinica u predjelima mješovite – pretežito stambene namjene (M1) prema uvjetima za odnosnu namjenu.

 

Članak 22.

 

Na površinama mješovite namjene – pretežito poslovne (M2) rekonstrukcija ili rekompozicija građevina u predjelima postojeće izgradnje moguća je prema sljedećim uvjetima:

-        zadržava se postojeća izgrađenost i iskorištenost na novoformiranoj parceli,

-        zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno,

-        povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, pristupom, pomoćnim građevinama i sl.) u skladu sa smjernicama iz Konzervatorske studije naselja Velo Grablje i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        moguće je međusobno spajanje više građevina uz zadržavanje oblikovnih elemenata pročelja,

-        svi radovi i graditeljski detalji na građevinama (zidanje u vapnenom mortu s crljenicom, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta, pokrivanje krova utorenim crijepom, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske i unutarnje stolarije), trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja (sjenice i odrine, kamene balature) pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi – nije dozvoljena njihova postava na glavna pročelja zgrada vidljiva s glavnih pješačkih komunikacija. Ovi uređaji ne smiju biti vidljivi iz glavnih vizura na naselje (s juga, iz pravca prometnice iz Malog Grablja te iz smjera groblja);

-        potreban broj PGM osigurava se na čestici ili na javnim parkiralištima.

 

3.   Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

 

Članak 23.

 

U planiranim zonama društvene namjene – vjerske (D8) i javne i društvene namjene (D) moguć je smještaj sadržaja društvene namjene u postojećim građevinama za čiju rekonstrukciju vrijede sljedeći uvjeti:

-        zadržava se postojeća izgrađenost i iskorištenost na novoformiranoj parceli,

-        zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno,

-        povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, pristupom, pomoćnim građevinama i sl.) u skladu sa smjernicama iz Konzervatorske studije naselja Velo Grablje i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        svi radovi i graditeljski detalji na građevinama (zidanje u vapnenom mortu s crljenicom, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta, pokrivanje krova utorenim crijepom, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske i unutarnje stolarije), trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja (sjenice i odrine, kamene balature) pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi – nije dozvoljena njihova postava na glavna pročelja zgrada vidljiva s glavnih pješačkih komunikacija. Ovi uređaji ne smiju biti vidljivi iz glavnih vizura na naselje (s juga, iz pravca prometnice iz Malog Grablja te iz smjera groblja);

-        potreban broj PGM osigurava se na čestici ili na javnim parkiralištima.

 

 

 

 

 

 

4.   Uvjeti smještaja stambenih građevina

 

Članak 24.

 

Stambene građevine (obiteljske kuće ili stambeno-poslovne građevine) moguće je uređivati unutar površina stambene (S), mješovite namjene – pretežito stambene (M1) te mješovite namjene – pretežito poslovne (M2).

 

Uvjeti za rekonstrukciju i rekompoziciju postojećih građevina u predjelima postojeće izgradnje

 

Članak 25.

 

Na površinama stambene namjene (S) i mješovite namjene (M1, M2), u predjelima postojeće izgradnje moguća je rekonstrukcija ili rekompozicija građevina prema sljedećim uvjetima:

-        zadržava se postojeća izgrađenost i iskorištenost na novoformiranoj parceli,

-        zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti povijesnih građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno,

-        povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, pristupom, pomoćnim građevinama i sl.) u skladu sa smjernicama iz Konzervatorske studije naselja Velo Grablje i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        moguće je međusobno spajanje više građevina uz zadržavanje oblikovnih elemenata pročelja,

-        svi radovi i graditeljski detalji na građevinama (zidanje u vapnenom mortu s crljenicom, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta, pokrivanje krova utorenim crijepom, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske i unutarnje stolarije), trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja (sjenice i odrine, kamene balature) pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela,

-        ne dozvoljava se izgradnja luminara,

-        ne dozvoljava se izgradnja balkona,

-        ne dozvoljava se izgradnja otvorenih bazena na čestici,

-        satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi – nije dozvoljena njihova postava na glavna pročelja zgrada vidljiva s glavnih pješačkih komunikacija. Ovi uređaji ne smiju biti vidljivi iz glavnih vizura na naselje (s juga, iz pravca prometnice iz Malog Grablja te iz smjera groblja);

-        potreban broj PGM osigurava se na čestici ili na javnim parkiralištima.

 

Uvjeti za izgradnju (novih) stambenih građevina u predjelima u kojima je dozvoljena nova gradnja

 

Članak 26.

 

Na površinama stambene namjene (S) i mješovite namjene (M1), u predjelima u kojima je dozvoljena nova gradnja moguć je smještaj građevina prema sljedećim uvjetima:

-        moguće su slobodnostojeće ili poluugrađene (dvojne) građevine;

-        Površina građevne čestice za izgradnju nove obiteljske kuće ne može biti manja od: 500 m2 za građenje samostojeće zgrade, 400 m2 za građenje poluugrađene zgrade. Brutto izgrađenost građevne čestice za gradnju  obiteljske kuće može iznositi najviše Kig = 0,25.

-        Površina građevne čestice nove stambeno-poslovne građevine ne može biti manja od: 600 m2 za građenje samostojeće zgrade, 450 m2 za građenje poluugrađene. Brutto izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše Kig = 0,25.

-        Obiteljske kuće moraju imati priključak na prometnu površinu najmanje širine kolnika 3,5m za jednosmjerni odnosno 5,5m za dvosmjerni promet.

-        Stambeno-poslovne građevine moraju imati priključak na prometnu površinu najmanje širine 5,5 m.

-        Tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 180 m2 za obiteljske kuće odnosno 200 m2 za stambeno-poslovne građevine.

-        najveća dozvoljena katnost građevine je Po+P+1+Pk odnosno maksimalno V=8m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do nivoa gornje ploče zadnje etaže.

-        iznimno od prethodne točke, u predjelima nove gradnje uz pristupnu prometnicu koji su posebno označeni na listu 4B Način gradnje ukupna visina građevine (do sljemena krova) ne smije prijeći apsolutnu kotu na kojoj se nalazi ulazna (“gornja”) prometnica,

-        najmanje 30% površine čestice mora biti uređeno kao zelena, u potpunosti upojna površina,

-        najmanja udaljenost zgrade od regulacijske linije iznosi 5 metara. Od ovoga se može odstupiti u situacijama gdje se nova građevina prilagođava postojećim građevinama u uličnom potezu;

-        oblikovanje građevine mora biti prilagođeno lokalnom ambijentu naselja Velo Grablje. Ovo podrazumijeva sljedeće obavezne elemente oblikovanja:

-        nisu dozvoljeni razvedeni tlocrtni oblici građevine;

-        građevine trebaju slijediti morfologiju starog naselja te pratiti slojnice terena, a izdužene volumene proporcijom treba uskladiti s matricom postojećih kuća,

-        širina građevina može biti od 5 do 7 m a najveća dužina pročelja “duže” strane koja prati slojnice terena može biti do 10 metara,

-        obavezan je dvostrešni krov, tradicionalnog nagiba, s pokrovom kamenim pločama ili kupom kanalicom;

-        nije dozvoljena izgradnja luminara,

-        veličina i položaj otvora na fasadi mora biti usklađena s tradicionalnom veličinom otvora (propisuju se otvori u formi vertikalno položenog pravokutnika);

-        nisu dozvoljeni balkoni;

-        nisu dozvoljeni otvoreni bazeni na čestici,

-        fasada može biti žbukana (produžna ili vapnena žbuka zemljanih ili svijetlih tonova) ili kamena. Ukoliko se izvodi kamena fasada treba imati poravnano ili klesano lice a fuge treba izvesti svijetlom smjesom (vapno ili bijeli cement);

-        satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi – nije dozvoljena njihova postava na glavna pročelja zgrada vidljiva s glavnih pješačkih komunikacija. Ovi uređaji ne smiju biti vidljivi iz glavnih vizura na naselje (s juga, iz pravca prometnice iz Malog Grablja te iz smjera groblja);

-        potreban broj PGM osigurava se na građevinskoj čestici. Iznimno, za novu gradnju u predjelima koji su listu 4 označeni za rekompoziciju moguće je rješenje PGM na javnim parkiralištima.

 

Pomoćne zgrade te pomoćne građevine

 

Članak 27.

 

Unutar građevinskih područja naselja, na građevnim česticama se uz osnovnu zgradu, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevne čestice, mogu graditi pomoćne zgrade koje služe za redovitu uporabu osnovne zgrade.

U predjelima postojeće izgradnje u kojima je dozvoljena samo rekonstrukcija i rekompozicija unutar postojećih gabarita dozvoljavaju se dogradnje pomoćnih građevina do najviše 12 m2 bruto građevinske površine, uz poštivanje konzervatorskih uvjeta i uz poštivanje načela da se pomoćne građevine ne smiju graditi na vizurno izloženim mjestima.

Uz stambene građevine na istoj parceli mogu se graditi i pomoćne građevine (drvarnice, spremišta, garaže, sjenice, ljetne kuhinje) i to:

-      u sklopu stambene građevine,

-      odvojeno od stambene građevine uz iste uvjete udaljenosti od ruba građevne čestice kao glavna građevina,

-      uz susjednu među uz uvjet da je granični zid izveden od vatrootpornog materijala, da se na istom ne izvode otvori, te da se odvod vode s krova riješi na vlastitoj parceli,  ako susjed gradi pod istim uvjetima ili ako je građevina ukopana u teren i ne ometa korištenje susjedne parcele.

Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu izgrađenosti parcele. Visina pomoćne građevine koja se gradi odvojeno je maksimalno P, odnosno 3 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do gornjeg ruba vijenca. Pomoćne građevine mogu se i ukopati. Moguće su prenamjene nekadašnjih spremišta za vodu (gustirni) u pomoćne građevine.

Osim pomoćne zgrade, na građevnoj čestici osnovne zgrade se mogu graditi i druge pomoćne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu osnovne zgrade:

-        pretežito podzemne (ukopane) pomoćne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu – gustirne i sl.) ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1 m od najniže točke okolnog zaravnatog terena.

-        ograde, pergole (brajde, odrine), ognjišta, prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube), potporni zidovi i sl.

5.   Uvjeti uređenja odnosno rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

 

Članak 28.

 

Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

Trase i lokacije građevina javne i komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu UPU-a usmjeravajućeg su značenja te su u postupku izrade projektne dokumentacije dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe proizišle iz predloženog projektnog rješenja.

Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne infrastrukture, komunalne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture koji su određeni UPU-om, utvrđuje se idejnim rješenjem, odnosno aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima te posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Komunalna infrastruktura u pravilu se vodi u koridoru postojeće kolne prometnice ili postojećih i planiranih kolno-pješačkih i pješačkih prometnica. Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

 

Članak 29.

 

Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz s građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog regulatora odnosno distributera.

 

5.1.   UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

 

Članak 30.

 

Prometnice osnovne mreže prikazane su na grafičkom prilogu Infrastrukturni sustavi i mreže – 2a Promet.

Od planom definiranih trasa prometnica može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima. Osnovna funkcionalna struktura prometnica unutar obuhvata Plana ne smije se mijenjati.

Pri izgradnji i uređenju prometnih površina treba se pridržavati posebnih propisa osiguravanjem  obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za sigurno prometovanje i kretanje niti jedne kategorije stanovnika, ali uz uvažavanje činjenice da se radi o području zaštićenog povijesnog naselja te se pri tome trebaju slijediti konzervatorske smjernice nadležnog Konzervatorskog ureda.

 

 

 

 

Članak 31.

 

Najmanja širina kolnika za nove javne prometnice unutar obuhvata plana mora biti 5,75 metara. U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja najmanja širina kolnika za jednosmjerni automobilski promet iznosi 4,0 m  a za dvosmjerni promet 5,5 m.

Kolno-pješačke prometnice za prometovanje prema posebnom režimu moraju biti najmanje širine 3,5 m. Unutar zaštićene povijesne cjeline naselja moguće su i manje širine kolno-pješačkih prometnica (do najmanje 1,5 m).

Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to:

-        u slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100,0 metara na preglednom, odnosno 50,0 m na nepreglednom dijelu,

-        u jednosmjernim ulicama,

-        u izgrađenom dijelu naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometa.

 

Članak 32.

 

Svaka građevna čestica mora imati neposredni kolni pristup na prometnu površinu, najmanje širine:

-        u predjelima nove gradnje: 3,5 m za stambene, a 5,5 m za ostale zgrade te

-        u predjelima postojeće izgradnje: prema lokalnim uvjetima.

 

Članak 33.

 

                Pješačke ulice unutar izgrađene strukture naselja su putovi prilagođeni mjerilu i karakteru naselja te ih se zadržava u postojećem profilu kao pješačke komunikacije.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački putovi, stube, staze, šetnice). Pješačke površine namijenjene su samo kretanju pješaka i iznimno za pristup vozilima u slučaju hitnih intervencija, a u slučaju da prometni profil to omogućava. Širina ovisi o broju korisnika i o mjestu na kojem se nalaze, a najmanja širina prometne površine za isključivo kretanje pješaka iznosi 1,6 metara (iznimno 1 metar u već izgrađenim dijelovima naselja).

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati i kao pješačke staze (prečaci, pješački putevi, staze, šetnice) i između usporednih ulica. Najmanja širina pješačke staze iznosi 1,6 m.

Oblikovanju staza treba posvetiti veliku pažnju i izvesti ih u skladu s originalnim popločenjem. Ovo treba riješiti u sklopu cjelovitog plana uređenja javnih površina. Ne dozvoljava se asfaltiranje staza te uporaba tipskih rubnjaka i prefabriciranih betonskih elemenata. Pješačke površine koje su trenutno neuređene (zemljane ili asfaltirane) potrebno je urediti na tradicijski način – kogolanjem, popločanjem kamenim pločama ili polaganjem kamenih blokova na zemljanu podlogu – prema predlošku nekog od postojećih tipova popločanja javnih površina u Velom Grablju. Pritom je potrebno koristiti lokalni kamen te dimenzije i način slaganja istovjetan onima na odabranom predlošku.

Za navedene je radove potrebno ishoditi suglasnost Konzervatorskog odjela u Splitu. Asfaltiranje površina je dozvoljeno samo na planiranim i postojećim kolnim prometnicama, poput već asfaltiranih glavnih kolnih prometnica kojima se ulazi u mjesto iz smjera Malog Grablja ili silaskom s ceste Brusje-Hvar.

 

5.2.   JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

 

Članak 34.

 

Gradnja potrebnih parkirališnih mjesta predviđena je unutar obuhvata UPU-a prema potrebnom broju parkirališnih mjesta i prostornim mogućnostima.

S obzirom da se u većem dijelu radi o izgrađenom području ograničenih prostornih mogućnosti, dio parkirališnih mjesta moguće je osigurati na javnim parkiralištima unutar obuhvata UPU-a, a prema uvjetima gradnje za svaku pojedinu namjenu.

Javne parkirališne površine planirane su na ulazima u naselje, a njihov položaj i broj  i prikazan je na grafičkom prikazu 2a Promet.

U središnjem dijelu naselja planirano je novo parkiralište koje je u planu prometa označeno oznakom P-2. Prilikom uređenja ove površine treba omogućiti njeno polifunkcionalno korištenje na način da se u dijelu godine kad nema većeg prometnog opterećenja može koristiti kao sportsko igralište.

Normativi za potreban broj parkirališnih mjesta utvrđuju se ovisno o planiranoj namjeni zgrade:

 

NORMATIVI ZA BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA PO POJEDINIM NAMJENAMA ZGRADA

Namjena zgrade	Broj mjesta na	Potreban broj park. mjesta
Stambena namjena	Jedna stambena jedinica	1
Obiteljski pansion ili obiteljski hotel	Jedna smještajna jedinica	1
Školske i predškolske ustanove, kulturna namjena	100 m2 korisnog prostora	0,5-1
Zdravstvene ustanove i socijalna zaštita	100 m2 korisnog prostora	1
Poslovna namjena, usluge	100 m2 korisnog prostora	1,5
Trgovina	100 m2 korisnog prostora	1,5-2,5
Ugostiteljstvo	100 m2 korisnog prostora	4
Banka, pošta	100 m2 korisnog prostora	2,5
Turistička namjena – hoteli	100 m2 korisnog prostora	2,5
Smještajne jedinice	4 ležaja	1,5

 

Najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se zaokruživanjem na sljedeći veći broj, ukoliko se radi o decimalnom broju.

U bruto izgrađenu površinu za izračun parkirališno-garažnih potreba ne računaju se površine za garaže.

U slučajevima kada se parkirališne potrebe (ili dio njih) rješavaju na javnim parkiralištima isto treba biti izgrađeno i u funkciji u trenutku izdavanja odgovarajućeg akta za građenje.

U skladu s prostornim uvjetima umjesto na javnim parkiralištima moguće je i rješenje parkiranja na zasebnoj čestici unutar obuhvata plana. Zasebna čestica za smještaj vozila na kojoj se osiguravaju parkirališna mjesta ne može se koristiti za druge svrhe.

 

 

5.3.   UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

 

Članak 35.

 

Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničke komunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. Telekomunikacije i elektroopskrba.

Način gradnje elektroničke komunikacijske mreže prikazan je idejnim rješenjem mreže elektroničkih komunikacija. Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, proizišle iz predloženog projektnog rješenja. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

 

Uvjeti za gradnju mreže elektroničkih komunikacija po javnim površinama (glavne trase)

 

Članak 36.

 

Sve zračne vodove elektroničkih komunikacija treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Razvoj mreže elektroničkih komunikacija potrebno je planirati u skladu sa suvremenim tehnološkim rješenjima. Vodove treba izvoditi na za to propisima određenim dubinama.

Za izgradnju distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) u pravilu se koriste PVC cijevi. Za odvajanje, ulazak TK mreže u građevine te skretanja, koriste se montažni zdenci.

Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4×0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno  0,4×1,2m.

 

Uvjeti za priključke građevina na javnu mrežu elektroničkih komunikacija

 

Članak 37.

 

U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili građevne dozvole potrebno je uvjetovati izgradnju priključne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se građevina gradi prema uvjetima regulatora i posebnih propisa.

U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti suglasnost vlasnika komunikacijskog voda, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

Za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli potrebno je izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) za priključenje građevine na mrežu elektroničkih komunikacija.

 

Uvjeti za smještaj elemenata mreže elektroničkih komunikacija na javnim površinama

 

 

 

 

Članak 38.

 

Pojedini elementi mreže elektroničkih komunikacija (primjerice ormari (kabineti) za smještaj UPS-a, kabelski izvodi, montažni kabelski zdenci i sl.) mogu se postavljati na javne površine.

U cilju postizanja što višeg nivoa komunalnog uređenja potrebno je planirati i  odgovarajući broj javnih govornica do kojih je potrebno ostvariti i pristup osobama sa smanjenom pokretljivošću.

Prilikom postavljanja opreme na javne površine ne smiju se smanjivati širine prometnica i pješačkih staza ispod najmanje dopuštenih dimenzija.

 

Pokretne mreže

 

Članak 39.

 

Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se građevine telekomunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim planom županije. Točne lokacije građevina telekomunikacijske infrastrukture u pokretnoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana.

Na području obuhvata Plana, zbog činjenice da se radi o zaštićenoj povijesnoj cjelini i njenoj neposrednoj kontaktnoj zoni, ne mogu se graditi samostojeći stupovi mreže elektroničkih komunikacija u pokretnoj mreži. Dozvoljeni su samo krovni prihvati i/ili krovni stupovi koji ne smiju biti vidljivi (moraju se koristiti metode maskiranja i sakrivanja, uz obaveznu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela).

 

5.4.   UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

 

Članak 40.

 

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina i razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom.

Propozicije gradnje komunalne infrastrukturne mreže zadane su idejnim urbanističkim rješenjima koja su sastavni dio ovog UPU-a. Pri izradi projekata za pojedine segmente pojedine mreže može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene osnovne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima i nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

5.4.1.    Energetski sustav

 

Članak 41.

 

Ovim UPU-om određene su površine i koridori za razvod sustava elektroopskrbe do naponske razine 10(20) kV što je prikazano na kartografskom prikazu 2.B. Telekomunikacije i elektroopskrba.

 

 

 

 

 

 

Elektroopskrba

 

Članak 42.

 

Na području obuhvata UPU-a postoji jedna trafostanica 10/0,4 kV Velo Grablje instalirane snage 100 kVA. Ovim planom planirana je načelna lokacija za još jednu trafostanicu smještenu u zapadnom dijelu naselja, kojom će se osigurati poboljšanje postojeće opskrbe te preduvjeti za proširenje mreže i priključak novih potrošača.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom definirat će se u prethodnim energetskim suglasnostima kada budu poznata vršna opterećenja svih građevina.

Na području obuhvata UPU-a planirano je ukidanje zračne niskonaponske mreže. Razvod nove niskonaponske el. mreže predviđa se izvesti podzemno u koridorima prometnica odnosno kolno-pješačkih i pješačkih ulica. Prilikom izvođenja navedenih radova koristit će se tipski kabeli i oprema.

Priključne ormariće za struju treba postavljati na zaklonjenim mjestima, što manje vidljivima iz glavnih pješačkih vizura. Kad god je to moguće, njihov položaj u prostoru treba maskirati zelenilom, kamenim zidovima ili drugim elementima urbane opreme. Postavom ormarića za struju ne smiju se sužavati pješačke komunikacije na širinu manju od 1,6 m. Položaj i oblikovanje ormarića treba definirati u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom.

 

Članak 43.

 

Pri planiranju koridora za elektroenergetske vodove treba se pridržavati „Tehničkih uvjeta za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1kV do 35 kV (Bilten HEP-a br. 130/03).

Prilikom planiranja (projektiranja) prostora pridržavati se „Pravilnika o Tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (NN 24/97).

Za nove SN kabele potrebno je osigurati koridor minimalne širine 5m. U trasi novih 20 kV kabela položiti i jednu PEHD cijev ø 50mm. Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Pri projektiranju treba obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih vodova i ostalih komunalnih instalacija.

 

Članak 44.

 

Lokacije za nove trafostanice nisu točno definirane, ali njihov smještaj je moguć u sklopu namjene Z3 (javni park s 3E turističkim točkama). Točan prostor za izgradnju trafostanica treba rješavati cjelovito u sklopu krajobraznog projekta parka. Po izgradnji trafostanice njeno uklapanje u prostor treba riješiti elementima perivojnog uređenja (maskiranje zelenilom, živica i sl.)

Čestice potrebne za izgradnju novih kabelskih transformatorskih stanica trebaju biti veličine 7x7m.

Pristupni put trafostanicama treba ispravno predvidjeti kako bi u svako doba dana bio omogućen prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremu energetskog transformatora i pripadajuće opreme.

U slučaju potrebe izgradnje novih 10(20)/0,4 kV transformatorskih stanica, treba predvidjeti koridore za priključak istih na srednjenaponsku mrežu, koridore za nove niskonaponske vodove i koridore za javnu rasvjetu.

Nisu dozvoljene “tipske” trafostanice, odnosno smještaj i konačni izgled trafostanice treba odrediti u skladu s konzervatorskim uvjetima koji vrijede za novu izgradnju.

Za smještaj nove trafo stanice moguće je iskoristiti i građevnu strukturu neke od razrušenih postojećih gospodarskih građevina u naselju (koju u tom slučaju treba obnoviti sukladno konzervatorskim smjernicama).

 

Javna rasvjeta

 

Članak 45.

 

Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s idejnim rješenjima ulica i posebnim idejnim rješenjima. Predviđa se izgradnja mreže javne rasvjete duž postojećih i planiranih prometnica unutar granice obuhvata UPU-a.

U sklopu uređenja javnih površina i javnih zelenih površina potrebno je izvesti i sustav javne rasvjete.

Za projekte javne rasvjete potrebno je pribaviti suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Ambijentalnu rasvjetu pojedinih građevina moguće je izvesti uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

5.4.2.    Vodnogospodarski sustav

 

Članak 46.

 

UPU-om su određene površine i koridori za vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda. Vodnogospodarski sustav prikazan je na grafičkom prikazu 2.c. Vodnogospodarski sustavi

 

Vodoopskrba

 

Članak 47.

 

Potrebne količine vode osigurati će se spajanjem na postojeći sustav vodoopskrbe otoka Hvara, odnosno na vodospremu Grablje volumena 150 m3, cjevovodom profila 100 mm.

Vodoopskrbni cjevovodi predviđaju se uz i u postojećim i planiranim ulicama zbog lakše izgradnje i održavanja. Kod izrade glavnog projekta vodoopskrbe hidrauličkim proračunom odredit će se konačni profili cjevovoda vodeći računa o količinama vode potrebnim za sanitarnu potrošnju i protupožarnu zaštitu.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Prilikom formiranja ulica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže.

Buduće građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu mrežu.

„Gustirne“ koje postoje unutar obuhvata UPU-a mogu se zadržati i uz rekonstrukciju koristiti kao dodatni izvor sanitarne vode.

 

Članak 48.

 

Nova lokalna vodovodna mreža zbog zahtjeva protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od Æ 100 mm. Javna vodovodna mreža ugrađuje se u pravilu na javnoj površini.

Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina na udaljenostima određenima posebnim propisima.

Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacijskih cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.

Način i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera i ventila, određuje Komunalno društvo, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.

 

Odvodnja otpadnih voda

 

Članak 49.

 

Dugoročno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda sa zone obuhvata mora biti u skladu s dugoročnim rješenjem kanalizacijskog sustava Grada Hvara. Rješenje odvodnje otpadnih voda zasniva se na postavkama PPUG Hvara, prvenstveno planiranog kolektora prema Milni.

Na predmetnom području obuhvata primjenjuje se razdjelni tip odvodnje, tj. zasebno se prikupljaju sanitarne otpadne vode, a zasebno oborinske vode.

Izgradnja kolektora odvodnje utvrđena ovim Planom izvodit će se u skladu s posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju.

Pri projektiraju i izvođenju javne kanalizacije obvezatno je pridržavati se važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

 

Članak 50.

 

Sanitarno – fekalne otpadne vode moraju se izravno upuštati sustavom interne odvodnje otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda s konačnim pročišćavanjem na uređaju za pročišćavanje (koji se nalazi van obuhvata ovoga Plana).

Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Na kanalima treba predvidjeti revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno. Sve kanalizacijske vodove treba izvesti od vodonepropusnih cijevi.

U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati otpadne tvari, kojima se narušava projektirani hidraulički režim toka vode u cjevovodima, stabilnost objekata, rad strojeva na kanalizacijskim crpkama, tehnički nadzor i održavanje ili povećanju troškova u pogonu.

Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitetu vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalnog poduzeća, to jest do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad-tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.

Sve otpadne vode prije upuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno u sabirne jame, trebaju se dovesti na nivo kvalitete komunalnih otpadnih voda.

Otpadne vode iz kuhinja restorana, hotela i sličnih građevina prije upuštanja u interni sustav sanitarne odvodnje moraju se propustiti kroz mastolov.

Pri projektiraju i izvođenju javne kanalizacije obvezatno je pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 51.

 

Oborinske vode su vode koje dotječu u kanalizaciju s naseljenog područja. Uvjetno čiste oborinske vode (s krovnih površina i dr.) mogu se ispuštati po površini terena u okviru građevinske čestice, na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba. U slučaju da ne postoje uvjeti za ispuštanje po površini terena, potrebno je predvidjeti izravno upuštanje sustavom interne odvodnje oborinskih voda u prijemnik, dok se drenažne vode trebaju upustiti putem slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda.

Oborinske vode s asfaltiranih i betoniranih površina koje nisu potencijalno onečišćene potrebno je upustiti u sustav interne odvodnje oborinskih voda putem slivnika s pjeskolovom, dok je potencijalno onečišćene oborinske vode (s parkirališnih površina za kamione, manipulativne površine i dr.) prije upuštanja u sustav potrebno pročistiti u odgovarajućim objektima za obradu. Manipulativne, parkirališne i prometne površine potrebno je predvidjeti s optimalnim padom radi što brže odvodnje oborinskih voda, na način da se spriječi razlijevanje istih po okolnom terenu kao i procjeđivanje u podzemlje.

 

Članak 52.

 

Do izgradnje sustava javne odvodnje, odvodnja sanitarnih otpadnih voda iz građevina može se privremeno riješiti izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama bez ispusta, uz uvjet redovitog pražnjenja i održavanja istih. Za slučajeve gradnje većih građevina, s preko 10 ES, sanitarne otpadne vode potrebno je pročistiti putem uređaja za biološko pročišćavanje te iste upustiti u tern putem upojnih bunara.

Sabirna jama mora biti potpuno ukopana. Udaljenost sabirne jame od susjedne međe mora biti najmanje 1,00 metra a od uređaja i građevina za opskrbu pitkom vodom (bunari ili cisterne) najmanje 15,00 metara.

U slučajevima gradnje većih građevina (koje koriste preko 10 ES) potrebno je sagraditi uređaje za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara koje treba locirati na čestici u skladu s hidrogeološkim uvjetima.

Granične vrijednosti opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sabirne jame moraju biti u skladu s propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevinske parcele moraju se priključiti na mrežu u roku od 6 mjeseci.

 

Uređenje voda i zaštita vodnih građevina

 

Članak 53.

 

U cilju sprječavanja poplava postojeći vodotoci i kanali trebaju se redovito čistiti od izraslog biljnog materijala i održavati.

Na bujičnim tokovima potrebno je provesti zaštitu od erozije i uređenje bujica koja obuhvaća biološke i hidrotehničke radove (čišćenje korita bujica, po potrebi obloga korita i dr.). Utjecaj vegetacijskog pokrivača, prvenstveno šuma, zatim travnjaka i mnogih višegodišnjih kultura je vrlo značajan za režim otjecanja i razvoj erozijskih procesa na bujičnom slivu te je potrebno voditi rasčuna o održavanju vegetacijskog pokrivača u bujičnom slivu. Biološki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja bujica odnos se na održavanje zelenila u slivnom području, krčenje raslinja i izgradnju terasa. Izgradnjom i uređenjem područja u urbaniziranim područjima postojeći bujični kanali postaju glavni odvodni kolektori oborinskih voda s urbaniziranih područja te površinskih voda s ostalih dijelova slivnog područja.

U svrhu tehničkog održavanja vodotoka i građenja vodnih građevina, uz korita i kanale bujičnih tokova određuje se inundacijski pojas minimalne širine 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama.Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“ iz razloga izbjegavanja imovinsko-pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god. velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda“.

 

Članak 54.

 

Postojeće javne cisterne (gustirne, pioveri) i pripadajuće naplavne površine unutar i izvan građevinskih područja moraju se održavati i popravljati kako bi ih se ponovno privelo i/ili zadržalo u funkciji. One su ujedno i uspomena na prošla vremena i dopuna postojećeg sustava odnosno dragocjena pričuva u slučajevima nestanka ili zagađenja vode iz vodoopskrbnog sustava.

 

6.   Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

 

Parkovi s 3E turističkim točkama

 

Članak 55.

 

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru. Parkovne površine treba oblikovati na način da se uklope u sustav otvorenih prostora naselja te osmisliti sadržaje koji će doprinijeti kvaliteti boravka u tom prostoru.

Rješenjem treba osmisliti prostorne i funkcionalne sklopove prilagođene predviđenom profilu korisnika (lokalno stanovništvo, turisti, djeca), omogućiti polifunkcionalnost te osigurati jednostavnost i ekonomičnost održavanja.

U parkovima je dozvoljena izgradnja staza, izvedba raznih vrsta popločenja, uređenje dječjih igrališta i igrališta za različite sportove, uređenje fontana i drugih vodenih elemenata te postava elemenata urbane opreme (klupe, rasvjeta, ograde i sl.).

Prilikom izvedbe javnih zelenih površina, gdje god to konfiguracija terena omogućuje, treba se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

U parkovima “Z3″ (koji su smješteni na glavnim ulaznim točkama u naselje) preporučuje se postaviti informativne ploče s informacijama na nekoliko svjetskih jezika o povijesti naselja.

U parkovima s “3E turističkim točkama” (Z3)  moguća je izgradnja “3E” turističkih točaka.

“3E” točke odnose se na koncept aktivnog turizma koji je baziran na “3E principu”: zabava, uzbuđenje, obrazovanje (Entertainment, Excitement, Education) gdje je potencijal unutar zone koju zahvaća ovaj UPU definiran kulturno-povijesnim, ali i značajnim prirodnim lokalitetima koji danas nisu prezentirani na način koji bi im bio primjeren.

Na površinama parkova s “3E” točkama dozvoljeno je uređenje i izgradnja manjih otvorenih paviljonskih građevina u kojima se mogu održavati izložbe i manja predavanja, koncerti i sl. te dobiti informacije o turističkoj ponudi naselja i šireg područja (info-punkt, multimedijalne info-ploče i sl.). Moguć je smještaj manjih sportskih terena za tradicijske sportove (boćalište i sl.)

Građevine otvorenih paviljona mogu zauzeti najviše 15% površine parka, ali ne mogu biti veće od 70 m2. Najveća visina građevine je 6 metara. Građevine mogu koristiti tradicionalne materijale i oblike ili koristiti suvremeni oblikovni jezik.

Maksimalna tlocrtna izgrađenost parka (što uključuje i popločene tj. neupojne površine) može zauzimati najviše 25% površine parka.

Na javnim zelenim površinama i ostalim zelenim površinama moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta te infrastrukturnih građevina i poteza. Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine.

U sklopu projekata krajobraznog uređenja parkovnih površina potrebno je posebno obraditi najvažnije pješačke veze koje su načelno ucrtane u grafičkom prilogu 2a Promet. Ucrtane trase su načelne i potrebno ih je prilagoditi konfiguraciji terena te konceptu uređenja parkovnih prostora.

 

Područja s obvezom izrade jedinstvenog projekta perivojno-parternog uređenja

 

Članak 56.

 

Na grafičkom prilogu 4 Način i uvjeti gradnje označeni su prostori za koje je obavezna izrada jedinstvenog projekta perivojno-parternog uređenja. Radi se o sustavu javnih prostora koji se protežu od pristupne ceste u naselje (u sjeverozapadnom dijelu plana), preko središnjeg parkinga (od kuda se odvaja cesta za Malo Grablje) do parka (kod postojeće trafostanice) i dalje na istok do sv. Vida.

Uređenje navedenih površina potrebno je osmisliti u sklopu cjelovitog urbanističko-krajobraznog projekta koja obuhvaća i planirane info točke na ulazu u naselje (kod zgrade pošte odnosno centralnog parkinga, ulazni trg te zelene površine s turističko-informativnim uslugama).

Parkirališta je potrebno oblikovati na način da se izbjegnu velike asfaltirane površine – preporučuje se neasfaltirana površina (šljunčana površina s dobro riješenom drenažom) ili popločenje betonskim prefabrikatima koji se teksturom i koloritom uklapaju u sliku naselja.

Pješačke površine i staze treba pažljivo oblikovati, a preporučuje se suvremena interpretacija tradicionalnih oblika popločenja kakve nalazimo u naselju. Na prostoru ulaza u naselje je potrebno osmisliti sustav turističko-informativnih oznaka (putokazi, info panoi, info-kiosci, stupovi za zastave i sl.). Cijeli prostor treba imati suvremeno arhitektonsko oblikovanje koje će, polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske baštine sredine, ne preuzimajući izravno tradicionalne oblike i estetiku ostvariti nove vrijednosti koje predstavljaju logičan kontinuitet u povijesnom razvoju arhitekture.

 

7.   Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

 

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

 

Članak 57.

 

Na području obuhvata plana za sada ne nalazi niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

 

Članak 58.

 

Prostornim planom uređenja Grada Hvara, cijelo područje Grada Hvara zaštićeno je kao osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz, što čini dio značajnog krajobraza. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 07/05) U njemu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Mjere zaštite zaštićenog krajobraza definirane su PPUG-om Hvara, a na području UPU-a posebice se stavlja naglasak na:

-        zapuštene poljoprivredne površine u okolini naselja potrebno je reafirmirati u smislu sadnje trajnih kultura, poglavito vinograda i maslinika.

-        prilikom izgradnje turističkih puteva i staza treba izbjegavati njihovo vođenje preko nekadašnjih polja ili krčenjem reprezentativnih dijelova prirodnog obraštaja.

 

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

 

Članak 59.

 

U skladu s valorizacijom prostorne organizacije i arhitekture za zaštićenu zonu naselja utvrđen je sustav mjera zaštite B.

Unutar obuhvata Plana nema pojedinačno zaštićenih spomenika kulture.

Za zonu B (područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture) odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne planske matrice i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih građevina unutar kojih je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture. Uz mogućnost intervencija u povijesne strukture kod prilagođavanja novim funkcijama i sadržajima, odnosno uz metode sanacije, konzervacije, konzervatorske rekonstrukcije i rekompozicije, u zoni B moguća je i zamjenska gradnja na mjestima ruševnih tradicijskih gradnji i ruševina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu koja mora biti tipološki usklađena s okolinom i poštovati osnovne karakteristike prostora u pogledu položaja na parceli, volumena i oblikovanja građevina.

 

Opći uvjeti zaštite kulturnog naslijeđa

 

Članak 60.

 

Zaštita graditeljske baštine temelji se na načelu integralne zaštite prostora, te na očuvanju autentičnosti putem predviđenog očuvanja izvornih obilježja prostora. Modaliteti zaštite određuju se prema kriteriju zoniranja, te prema propisanim mjerama zaštite.

Kulturna baština Velog Grablja ima kulturno-povijesnu, ambijentalnu, arhitektonsku, etnološku i dokumentarnu vrijednost. Zaštita graditeljske baštine Velog Grablja provode se s ciljevima temeljenim na Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH, a to su:

-        očuvanje povijesne slike naselja i okolnog prostora kao nedjeljive cjeline;

-        vrednovanje i zaštita mjesne graditeljske baštine, te njezino prenošenje slijedećim generacijama;

-        očuvanje i obnova svih građevina i sklopova s kulturno-povijesnim ili ambijentalnim obilježjima,  te povijesnih javnih prostora i puteva i njihove opreme;

-        sprječavanje radnji koje bi ugrozile integritet i kulturni identitet mjesta i njegove materijalne baštine;

-        zaštita i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao osnovne prostorne vrijednosti te toponima koji ga opisuju;

-        očuvanje povijesnih trasa i oblikovanja puteva, te povijesne parcelacije i krajolika;

-        očuvanje izvornih, tradicijskih sadržaja mjesta, zajedno s njegovom nematerijalnom baštinom – autohtonih poljoprivrednih kultura, tradicionalnog načina obrade zemlje, vještina i obrta, običaja, leksika i toponima, itd.;

-        reguliranje svih oblika izgradnje i općenito svih intervencija u prostoru, kako bi se očuvao izvorni izgled prostora.

 

Rekonstrukcija tradicijskih stambeno-gospodarskih i gospodarskih građevina

 

Članak 61.

 

Nije dozvoljeno povećavati kapacitet građevina podizanjem nadozida u potkrovlju i izvedbom luminara, niti je dozvoljeno graditi balkone.

Dogradnje je potrebno oblikovno uskladiti s izvornom graditeljskom strukturom.

Vertikalne komunikacije između prvog i viših katova potrebno je planirati unutar građevine.

Svi radovi i građevinski detalji na građevinama (zidanje kamenom u vapnenom mortu, način fugiranja, način žbukanja prigodno pigmentiranom produžnom ili vapnenom žbukom, način izvođenja strehe s “grundalom” od lomljenih kamenih ploča, izrada drvenog dvostrešnog krovišta i drvene međukatne konstrukcije, pokrivanje krovova utorenim crijepom ili kamenim pločama, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske vanjske stolarije s škurama, zadržavanje lučnih kamenih nadvoja ulaza u gospodarske prostore u prizemljima stambeno-gospodarskih građevina, izvedba prozorskih otvora u obliku vertikalno položenog pravokutnika itd.) trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja te u skladu s tipološkim karakteristikama cjeline. U intervencijama na povijesnim tradicijskim građevinama nije dozvoljeno korištenje PVC stolarije.

Povijesne građevine potrebno je obnoviti cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, poljoprivrednom površinom, pristupom, gustirnama i sl.).

 

Zamjenska gradnja i rušenja

 

Članak 62.

 

Uklanjanje povijesnih građevina, odnosno zamjenska gradnja moguća je isključivo kod ruševina i to na temelju prethodne detaljne analize i valorizacije, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

U slučaju zamjenske gradnje, kao i kod rekonstrukcije postojećih zgrada, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru – oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na parceli, uređenje parcele, način priključenja parcele i građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu – moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti pojedine lokacije.

 

Putovi

 

Članak 63.

 

Unutar izgrađene strukture Velog Grablja putovi su prilagođeni mjerilu i karakteru naselja te ih treba zadržati u postojećem profilu i gdje je moguće kao pješačke komunikacije. Posebno se štiti skladno izvedeno tradicijsko opločenje dijela puteva (kameni obluci – kogule), i javnih površina koje su u Velom Grablju iznimno dobro očuvane. Sve putove u naselju poželjno je urediti na tradicijski način – kogulima, položenim u zemljanom naboju.

 

Ostale izgrađene strukture

 

Članak 64.

 

Garaže i parkirališna mjesta u tipologiji ugrađene gradnje ne uvjetuju se na građevinskoj parceli.

Kod projektiranja razvoda kanalizacije potrebno je poštovati postojeću parternu obradu putova.

Postojeće gustirne koristiti za opskrbu sanitarnom vodom.

Elektroinstalacije treba voditi podzemno. Način i mjesto postave priključnih ormarića i brojila na povijesnim i tradicijskim građevinama treba dogovoriti s nadležnom konzervatorskom službom. Položaj i oblikovanje trafostanice također treba dogovoriti s nadležnom konzervatorskom službom.

Solarne kolektore nije dozvoljeno postavljati na krovove u zaštićenom dijelu naselja. Mogu se eventualno smjestiti na napuštenim poljoprivrednim površinama izvan izgrađene strukture naselja.

Gradnja otvorenih bazena u zoni B nije dozvoljena.

U zoni B nije dozvoljeno rušenje suhozidnih gradnji. Kod eventualnog širenja putova suhozidne ograde potrebno je izmjestiti.

 

Upravni postupak u zoni B

 

Članak 65.

 

Sve građevinske i druge intervencije na građevinama u zoni zaštite B podliježu upravnom postupku, tj. potrebno je na temelju arhitektonskog snimka postojećeg stanja i idejnog projekta ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku ishođenja uvjeta građenja odnosno izdavanja građevinske dozvole) nadležnog Konzervatorskog odjela. Navedeno je odobrenje neophodno i za radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, a za koje prema Zakonu o gradnji nije potrebna građevinska dozvola.

Za sve intervencije uređenja putova i javnih površina u zoni B režima zaštite potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

 

Članak 66.

 

Podrobne konzervatorske smjernice za naselje kao cjelinu te za svaku pojedinačnu građevinu navedene su u Konzervatorskoj studiji koja je sastavni dio ovoga UPU-a. Konzervatorske smjernice sastoje se od:

-        Smjernica za obnovu stambeno-gospodarskih građevina

-        Smjernica za obnovu gospodarskih građevina

-        Smjernica za obnovu javnih prometnih površina

-        Smjernica za provođenje infrastrukture

-        Smjernica za novu gradnju

Navedene smjernice iz Konzervatorske studije predstavljaju obavezne smjernice kojih se treba pridržavati kod svih zahvata na postojećim građevinama ili ostacima ruševina unutar obuhvata Plana.

 

8.   Postupanje s otpadom

 

Članak 67.

 

Na području obuhvata UPU-a s otpadom će se postupati u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom na otoku Hvaru kako je određeno PPUG Hvara.

Na području UPU-a potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom te riješiti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, PET ambalaža i sl.). Posude/spremnike na javnim površinama postavlja se tako da je do njih omogućen pristup komunalnom vozilu, te da ne ometaju normalno prometovanje na javnim prometnim površinama (preglednost raskrižja, nesmetani prolaz biciklista, pješaka i osoba s invaliditetom).

Postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te opasnim otpadom mora se provoditi u skladu s posebnim propisima.

 

9.   Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

 

Članak 68.

 

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Unutar područja obuhvata UPU-a ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Unutar područja obuhvata UPU-a ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovoga članka.

 

Članak 69.

 

Ovim UPU-om utvrđene su mjere koje se na području obuhvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

-      provedba mjera zaštite zraka,

-      provedba mjera zaštite tla,

-      provedba mjera zaštite voda,

-      provedba mjera zaštite od buke,

-      provedba mjera zaštite od požara i eksplozije,

-      provedba mjera zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

 

9.1.   ZAŠTITA I POBOLJŠANJE KAKVOĆE ZRAKA

 

Članak 70.

 

Zaštita zraka provodi se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od dopuštene pozitivnim zakonskim propisima.

Unutar obuhvata plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju.

Oblikovanjem sustava prometnica, smještajem javnih parkirališnih površina na rubove naselja te orijentacijom na javni prijevoz osigurati će se rasterećenje naselja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom.

 

9.2.   ZAŠTITA TLA

 

Članak 71.

 

Zaštita tla ostvarena je odabirom namjene površina i djelatnostima koje ne zagađuju tlo. Osmišljavanjem neizgrađenih i javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

Specifičan vid zagađenja tla u naseljenim cjelinama je nekontrolirano odlaganje krutog i tekućeg otpada. Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (modernizacija i proširivanje mreže odvodnje otpadnih voda, kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima).

 

9.3.   ČUVANJE I POBOLJŠANJE KVALITETE VODA

 

Članak 72.

 

Vode će se od onečišćenja očuvati izgradnjom mreže odvodnje otpadnih voda sa sustavom za pročišćavanje te postupanjem s otpadom u suglasju s pozitivnim propisima.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

U transformatorskim stanicama potrebno je predvidjeti tipske transformatore s vodonepropusnom AB tankvanom za prijem eventualnog curenja trafo-ulja.

Za pripremu odnosno izradu dokumentacije na području UPU-a, za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, te za oblike korištenja voda i vodnog dobra u skladu s važećim zakonima i propisima potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete od strane “Hrvatskih voda”.

 

9.4.   SMANJENJE PREKOMJERNE BUKE

 

Članak 73.

 

Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i sadržaja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se:

-      lociranjem građevina koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajuću udaljenost od stambenih i javnih građevina,

-      ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad,

-      regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili isključenjem iz prometa određenih vrsta vozila.

 

9.5.   MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

 

Članak 74.

 

U postupku izdavanja akta provedbe dokumenata prostornog uređenja za zahvate u prostoru za provedbu mjera zaštite od požara treba primijeniti posebnu važeću zakonsku regulativu.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine.

U cijelom će se području obuhvata izvesti hidrantska mreža, izvedena u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

U slučaju da će se u građevinama stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupati sukladno odredbama važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

Mjere zaštite od požara u skladu su s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornošću na važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara te Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata.

Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostrukom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze treba projektirati i izvesti u skladu s važećim hrvatskim normama (HRN DIN 4102) ili priznatim pravilima tehničke prakse kojem je građevina projektirana.

Stambene zgrade treba projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00.

Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106.

Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama, austrijskim standardom TRVB N 138 ili američkim smjernicama NFPA 101 (09.)

Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (09.)

Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (09.).

Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.

U projektnoj dokumentaciji unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, potrebno je navesti norme i propise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

 

9.6.   MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

 

Članak 75.

 

Mjere zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti sastoje se od osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.

Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora.

Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:

-      mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina i slično),

-      mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

-      mjere koje omogućavaju fleksibilnost prometa i infrastrukture u izvanrednim uvjetima,

-      mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,

-      mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).

 

Zaštita od elementarnih nepogoda

 

Članak 76.

 

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti s posebnim propisima za VIII. seizmičku zonu prema MSK ljestvici.

Za novu izgradnju propisane su najveće dopuštene visine građevina i njihova najmanja udaljenost od regulacijskog pravca čime se osigurava zahtjev za minimalnu udaljenost građevina od ruba javne prometne površine (veći od h/2 pri čemu h označava visinu građevine u metrima).

Glavne kolne prometnice (kojima se ostvaruju veze na cestu Hvar – Brusje – Stari Grad) predviđene su kao glavni pravci evakuacije.

Površina malog parkirališta na ulazu u naselje načelna je lokacija za postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).

 

Zaštita od ratnih opasnosti

 

Članak 77.

 

Mjere zaštite od ratnih opasnosti planiraju se da bi se otklonile ili umanjile posljedice ratnih djelovanja. Prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN br. 2/91 i 74/93) skloništa za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljenim mjestima u kojima živi preko 2000 stanovnika, pa prema tome na području obuhvata UPU-a nema obaveze izgradnje skloništa. Sklanjanje ljudi u slučaju ratnih opasnosti osigurava se u zaklonima, prilagođavanjem podrumskih i drugih pogodnih prostorija te privremenim izmještanjem stanovništva, što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

 

Zaštita od bujica

 

Članak 78.

 

Zaštita od poplava je prijeko potrebna djelatnost koja bitno utječe na proizvodnju dobara i životni standard. Ta djelatnost, počevši od izbora rješenja zaštite, izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na ekonomskoj racionalnosti. Kriteriji zaštite od poplava usvajaju se zavisno od namjene i načina korištenja područja.

Područjem UPU-a prolazi vodotok bujičnog karaktera. Zaštita od poplava provodi se:

-       planiranjem inundacijskih pojasa oko vodotoka,

-       sustavnim uređenjem bujica i radovima u slivu u cilju smanjenja erozijske sposobnosti povremenih vodotoka,

-       radovima na zaštiti od erozije i uređenju bujica koja obuhvaća biološke održavanje vegetacijskog pokrivača u bujičnom slivu, održavanje zelenila u slivnom području, krčenje raslinja, izgradnju terasa) i hidrotehničke radove (čišćenje korita bujica),

-       planiranjem i izvedbom adekvatnog sustava odvodnje oborinskih voda.

Izgradnjom sustava oborinske odvodnje postojeći bujični kanali postati će glavni odvodni kolektori oborinskih voda naselja te površinskih voda s ostalih dijelova slivnog područja.

Zaštitu od štetnog djelovanja bujičnih voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim planovima obrane od poplava te prema Planu obrane od poplava na lokalnim vodama Splitsko-dalmatinske županije.

Za potrebe tehničkog održavanja, uz korita i kanale bujičnih tokova određuje se inundacijski pojas minimalne širine 3 m od gornjeg ruba korita odnosno čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja bujica.

 

Ostale mjere zaštite

 

Članak 79.

 

                Mjere zaštite u slučaju katastrofe ili velike nesreće obuhvaćaju osiguravanje prikladnih zaklona te omogućavanje opskrbe vodom i energijom za vrijeme uklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom. Glavne kolne prometnice prema cesti Hvar – Brusje – Stari Grad predviđene su kao glavni pravci evakuacije. Površina parkirališta na ulazu u naselje načelna je lokacija za postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).

                Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti temeljem posebnih propisa. Načelna lokacija sirene za uzbunjivanje stanovništva je na zgradi Zadružnog doma. Ukoliko se dokaže da sirene na drugim lokacijama (unutar ili izvan obuhvata UPU-a) osiguravaju funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a ne treba smještavati dodatne sirene.

10.           Mjere provedbe plana

 

Članak 80.

 

Provedba UPU-a primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje.

Za provedbu UPU-a, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi UPU-a, odredbe PPUG Hvara, te odgovarajući zakonski i podzakonski propisi.

 

III.   ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 81.

 

(1)  Elaborat Urbanistički plan uređenja Velo Grablje izrađen je u 6 (šest) izvornika Plana, ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Hvara.

(2)  Po jedan izvornik Plana, zajedno s ovom Odlukom, dostavlja se:

1.   Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske

2.   Javnoj ustanovi Županijski zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije

3.   Upravnom odjelu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije  – Ispostava Hvar

4.   Ministarstvu kulture – Konzervatorskom odjelu u Splitu

5.   Tajništvu Grada Hvara

(3)  Jedan izvornik Plana zajedno s ovom Odlukom čuva se u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Hvara – Služba za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje.

(4)  Uvid u Plan može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Hvara – Služba za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije – Ispostava Hvar, Hvar, Fabrika bb.

 

Članak 82.

 

(1)   Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD  HVAR

GRADSKO VIJEĆE

Klasa: 350-01/11-01/52

Urbroj: 2128-01-02-14-65

Hvar, 14. studeni  2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje,129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11,144/12 i 19/13-­pročišćeni tekst), članka 39. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine», broj: 153/13) i članka 26. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11­-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 21. sjednici održanoj 14. studenog 2014, godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru

Grada Hvara 2007. – 2014.

I.

 

Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., izrađeno od tvrtke APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti iz Zagreba.

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 350-01/13-01/193

URBROJ: 2128-01-02-14-56

Hvar, 14. studeni 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA HVARA 2007.-2014.

 

ELABORAT: IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA HVARA 2007.-2014.

 

IZRAĐIVAČ: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

Jedinstveni upravni odjel Grada Hvara

Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje,
graditeljstvo i zaštitu okoliša

Voditelj službe:

Doro Abdulmar, dipl.ing.građ.

 

IZRAĐIVAČ NACRTA IZVJEŠĆA:

A P E d.o.o.

Zagreb, Ozaljska 61

Direktorica:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

 

KOORDINATORI:

ZA GRAD HVAR:

Doro Abdulmar, dipl.ing.građ.

Ita Pavičić, dipl.ing.arh.

ZA APE d.o.o.:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

 

STRUČNI TIM :

Nikša Božić, dipl.ing.arh.

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Estera Gobac Trninić, dipl.ing.biol.

 

I.       Polazišta

 

1.1.   Ciljevi izrade izvješća

 

Izrada Izvješća o stanju u prostoru Grada Hvara za razdoblje 2007.-2012. (u daljnjem tekstu Izvješće), počiva na činjenici da je svaki prostor jedinstven i specifičan u svakom segmentu svog postojanja, kako u odnosu na geoprometni položaj, razinu društvene i gospodarske razvijenosti u odnosu na RH i županiju tako i u odnosu na ostale prostorne pokazatelje.

Osnovni cilj izrade Izvješća je stvaranje dokumenta u kojem će, na temelju stvarnih podataka i analiza, biti definirane potrebe i mogućnosti promatranog prostora te predložene aktivnosti za što učinkovitije unaprjeđenje održivog razvoja u tom prostoru.

 

1.2.   Zakonodavno-institucionalni okvir

 

Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13 – u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 117/12), određena je obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru za područje jedinica lokalne i područne samouprave kao dokument praćenja stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje.

Izrada Izvješća i prikupljanje podataka započeto je temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) te Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 117/12).

Sukladno čl. 9 Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru Grad Hvar je pristupio izradi Izvješća o stanju u prostoru te je sukladno čl.9 st.4. izradu Nacrta Izvješća povjerio tvrtki APE d.o.o. iz Zagreba.

U izradi Izvješća sudjelovala su nadležna državna tijela, tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, javne ustanove i pravne osobe s javnim ovlastima određene posebnim propisima, koje obavljaju poslove od utjecaja na sadržaj Izvješća na području Grada Hvara.

Izvješće sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.

Izvješće razmatra predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne samouprave te se isto objavljuje u službenom glasilu.

Prethodno Izvješće o stanju u prostoru usvojilo je Gradsko vijeće Grada Hvara u svibnju 2007. godine (Službeni glasnik Grada Hvara br. 3/07).

 

1.3.   Osnovna prostorna obilježja Grada Hvara

 

1.3.1. Geoprometni položaj

 

Grad Hvar zauzima zapadni dio otoka Hvara. Kopneni dio gradskog teritorija zauzima površinu 75,8 km², dok ukupna površina Grada (uključivo i morski dio) iznosi 586,03 km². Svojom veličinom (75,8 km²) i brojem stanovnika (4.251 prema Popisu iz 2011.) grad Hvar spada u površinom prosječne, a gustoćom stanovništva (56 st/km²) manje od prosjeka naseljene jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Grad Hvar  graniči sa gradom Starim Gradom i općinom Jelsa na istoku, a na ostalim stranama ima morske granice s općinom Milna (otok Brač), gradom Visom i Dubrovačko neretvanskom županijom na jugu.

Područje Grada Hvara i statistički obuhvaća 8 naselja: Brusje, Hvar, Jagodna, Malo Grablje, Milna, Sveta Nedjelja, Velo Grablje i Zaraće. Staro naselje Malo Grablje nema stalnih stanovnika.

 

Kartografski prilog 1: Položaj Grada Hvara

 

 

 

Područjem grada Hvara prolazi trasa državne ceste br 116 Sućuraj – Hvar, s odvojkom za Milnu te županijska cesta br. 6252 Stari Grad – Brusje – Hvar. Grad je sa županijskim središtem Splitom povezan izravnim državnim brzobrodskim linijama. Trajektni promet odvija se iz trajektne luke u Starom Gradu.

 

1.3.2. Demografska obilježja

 

Razmještaj i struktura stanovništva

 

Na području Grada Hvara, prema podacima popisa stanovništva 2001. g. živjelo je 4.138 stanovnika, što je u odnosu na prostor Splitsko-dalmatinske županije činilo udio od 0,89 % stanovništva Županije. Prema rezultatima popisa 2011. taj udio iznosi 0,93 %, odnosno na području Grada živi 4.251 stanovnika, dok je na području Županije registrirano 454.798 stanovnika.

Na području Grada Hvara, prema popisu stanovništva, 1991. godine je živjelo 4.143 stanovnika, 2001. godine 4.138, a 2011. godine 4.251, što čini blagi rast broja stanovnika 2011./1991. za 2,6 %, a 2011./ 2001. godinu za 2,73 %.

Tablica 1: Kretanje broja stanovnika prema tri zadnja popisa stanovništva

NASELJE	BROJ STANOVNIKA 1991.	BROJ STANOVNIKA 2001.	BROJ STANOVNIKA 2011.	INDEKS 2011/2001.	INDEKS 2011/1991.
BRUSJE	241	206	194	94,17	80,50
HVAR	3643	3672	3771	102,70	103,51
JAGODNA*	-	-	30	-	-
MALO GRABLJE	-	0	0	-	-
MILNA	73	90	104	115,55	142,47
SVETA NEDJELJA*	141	148	131	88,51	92,91
VELO GRABLJE	45	21	7	33,33	15,55
ZARAČE	-	1	14	-	-
UKUPNO:	4143	4138	4251	102,73	102,61

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

* Naselje Jagodna izdvojeno je iz naselja Sv. Nedjelja 2008. godine (Odluka o izdvajanju naselja Jagodna od naselja Sv. Nedjelja – Sl. glasnik Grada Hvara 1/2008.)

 

Razmještaj i struktura kućanstava (domaćinstava)

 

Prema popisu stanovništva 2011. godine u Gradu Hvaru je zabilježeno 1.553 kućanstava*, dok je 2001. godine bilo 1.381. To je rast od 12,45 %. Rast broja kućanstava nešto je veći od rasta broja stanovnika.

 

Tablica 2: Broj kućanstava i indeks kretanja

NASELJE	broj kućanstava prema popisnim godinama		indeks
	2001.	2011.*
BRUSJE	65	63	96,92
HVAR	1227	1353	110,27
JAGODNA	-	13	-
MALO GRABLJE	-	-	-
MILNA	30	33	110
SVETA NEDJELJA	47	56	119,15
VELO GRABLJE	11	6	54,55
ZARAČE	1	7	700
UKUPNO:	1.381	1.531	110,86

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.

* U tablici su navedeni podaci o broju kućanstava iskazani su u prvim rezultatima popisa stanovištva 2011. godine, po naseljima. Za Grad Hvar u konačnim rezultatima broj kućanstava povećan je za 22 kućanstva (u odnosu na prve rezultate), ali nije iskazan po naseljima.

 

U kretanju broja kućanstava vidljiv je rast u naseljima Zarače, Hvar i Sveta Nedjelja, dok Velo Grablje bilježi najveći pad.

Prosječan broj članova domaćinstava prikazan je u sljedećoj tablici:

 

Tablica 3: Članovi domaćinstava i indeks kretanja

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

 

Od 2001. godine do 2011. godine zamjećuje se blagi pad (-8,36 %) broja članova kućanstava (domaćinstava) na području Grada Hvara.

 

Socijalno-gospodarska struktura

 

Indeks i stupanj razvijenosti

 

Kao pokazatelj ekonomskog rasta i razvijenosti određenog područja koristi se indeks razvijenosti prema kojemu se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine (Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti NN 158/13.), a na temelju članka 24. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09.).

Splitsko-dalmatinska županija svrstana je u II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave (koju čine županije čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske).

Grad Hvar ima indeks razvijenosti 122,39 %, te pripada u IV. skupinu (jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske).

Vrijednost indeksa razvijenosti sadržana je u tablici Ocjenjivanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti (MRRFEU).

 

Tablica 4: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti – izvod za Grad Hvar

Osnovni pokazatelji	Vrijednosti pokazatelja za Grad Hvar	Vrijednosti pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek
Prosječni dohodak percapita 2010. – 2012.	27.709	95,2 %
Prosječni izvorni prihodi percapita 2010. – 2012.	5.570	194,7 %
Prosječna stopa nezaposlenosti 2010. – 2012.	9,9 %	115,9 %
Kretanje stanovništva 2010. – 2001..	108,5	115,5 %
Udio obrazovanog stanov. u dobi 16-65 god. 2011.	84,5 %	115,2 %

Izvor podataka: MRRŠVG_UIRR, Izračun JLS 27.12.2013.

 

Tržište rada

Na području Grada Hvara, prema podacima DZS-a, u ožujku 2012.g. bilo je zaposleno 906 stanovnika u pravnim osobama.

 

Zaposleni

 

Tablica 5: Broj i udio zaposlenih od ukupno radno sposobnog stanovništva (15-64 godine) prema spolu

 

	Spol	Radno sposobno stanovništvo	Zaposleni
			ukupno	%
Grad Hvar	sv.	2.901	1.675	57,7
	m	1.409	918	65,2
	ž	1.492	757	50,7
Splitsko-dalmatinska županija	sv.	304.915	149.412	49,0
	m	152.220	80.371	52,8
	ž	152.695	69.041	45,2

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Djelatnost	Ukupno	%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	5	0,55
Rudarstvo i vađenje	-	-
Prerađivačka industrija	56	6,18
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	-	-
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadon te djelatnosti sanacije okoliša	49	5,41
Građevinarstvo	13	1,43
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla	117	12,91
Prijevoz i skladištenje	31	3,42
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane	290	32,01
Informacije i komunikacije	5	0,55
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja	24	2,65
Poslovanje nekretninama	7	0,77
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	8	0,88
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti	9	0,99
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	93	10,26
Obrazovanje	105	11,59
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	55	6,07
Umjetnost, zabava i rekreacija	26	2,87
Ostale uslužne djelatnosti	13	1,43
Grad Hvar	906	100

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Statističko izvješće 1502/2013. – Zaposleni u pravnim osobama po županijama i gradovima / općinama, prema NKD-u 2007, stanje 31. ožujka 2012.

 

Graf 1: Zaposleni po djelatnostima

 

 

Statističko-analitičke informacije u Mjesečnom statističkom biltenu što ga izdaje Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured u Splitu ne sadrži informacije o broju nezaposlenih i stopama nezaposlenosti na razini jedinica lokalne samouprave. Prema podacima iz tablice Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini što ga izdaje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prosječna stopa nezaposlenosti u Gradu Hvaru u razdoblju 2010-2012. godine iznosila je 9,9%

 

Tablica 8: Broj nezaposlenih prema spolu i razini obrazovanja

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Nezaposlene osobe po općinama i gradovima stanovanja, razini obrazovanja i spolu na dan 30.11.2012.

 

	Spol	Radno sposobno stanovništvo	Nezaposleni
			ukupno	%
Grad Hvar	sv.	2.901	196	6,8
	m	1.409	101	7,2
	ž	1.492	95	6,4
Splitsko-dalmatinska županija	sv.	304.915	35.718	11,7
	m	152.220	17.962	11,8
	ž	152.695	17.756	11,6
Republika Hrvatska	sv.	2.873.828	398.976	13,9
	m	1.435.402	214.083	14,9
	ž	1.438.426	184.893	12,9

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

 

Tablica 10: Broj i udio ekonomski neaktivnog stanovništva staro 15 i više godina prema spolu

 

	Ukupno stanovnika	Ekonomski neaktivno stanovništvo
		ukupno	M	% *	Ž	% *
Grad Hvar	4.251	1.758	708	16,7	1.050	24,7
Splitsko-dalmatinska županija	454.798	195.153	84.963	18,7	110.190	24,2
RH	4.284.889	1.834.014	761.664	17,8	1.072.350	25,0

* postotak ekonomski neaktivnog stanosvništva prema spolu izračunat je u odnosu na ukupan broj stanovnika

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

 

1.4.   Grad Hvar u okviru prostornoga uređenja Splitsko-dalmatinske županije

 

Područje Grada Hvara sa 75,50 km² kopnenog dijela svojeg teritorija zauzima 0,53% površine Splitsko-dalmatinske županije, a broj stanovnika iznosi 0,93 % od županijskog.

Grad Hvar spada u otočnu mikroregiju u sklopu Splitsko-dalmatinske županije, u prostornu cjelinu „Otok Hvar“ kojega uz Grad Hvar još čine Općine Jelsa i Sućuraj te grad Stari Grad.

Prema Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske, otok Hvar pripada velikim otocima, nositeljima razvitka, sa posebno naglašenim kvalitetama za razvoj turizma u svim vidovima. Prirodne osobine i povijesni razvitak otoka Hvara uvjetovali su specifičan i kontinuirani prostorni razvoj temeljen na poljoprivredi, ribarstvu i pomorstvu. Industrijska urbanizacija 50-tih i 60-tih godina ovaj prostor nije praktično ni dotakla, a turistički razvoj 60-tih i 70-tih godina nije jače ugrozio njegove kvalitete. Prva i najvažnija karakteristika i posebnost prostora je da se radi o otoku, sa izrazitom koncentracijom područja vrijedne prirodne i kulturne baštine, kvalitetnom klimom i krajobrazom, te dobrim geografskim i prometnim položajem.

U pogledu prostornog razvoja sustava naselja, uspostava Splitsko-dalmatinske županije, gradova i općina na ovom prostoru, donekle utječe i na prostorno funkcionalne veze, pa time i na sustav naselja i sustav središnjih funkcija. Naselje Hvar je naime prestalo biti administrativno središte cijelog otoka, ali je i dalje zadržalo neke od središnjih funkcija. Realno je pretpostaviti da će se područje zapadnog dijela Hvara, a posebno naselja Hvar, Stari Grad i Jelsa razvijati na način da se dopunjuju u funkcijama, uz blagi funkcionalni primat Hvara obzirom na broj stanovnika i veću koncentraciju središnjih funkcija. U tom smislu bi naselje Hvar imalo karakter većeg nadlokalnog centra za zapadni dio otoka. Ostala naselja Grada imala bi samo funkcije na razini svakodnevnih potreba stanovništva.

U funkcionalnoj strukturi Županije splitsko-dalmatinske uloga ovog prostora bazirana je prije svega na činjenici da se radi o jednom od većih i po svim prostornim kvalitetima i razvojnim potencijalima najznačajnijih otoka. Tijekom svog povijesnog razvitka gospodarstvo otoka se temeljilo na moru (ribarstvu i pomorstvu) i plodnoj zemlji. Očuvani okoliš i kvalitetni krajobraz temeljni su uvjeti za razvoj kvalitetnog turizma, koji je već sada osnovna gospodarska grana, ali nedovoljno razvijena i diversificirana obzirom na raspoložive resurse. Prepreku kvalitetnom turističkom razvoju predstavljaju nedovoljni infrastrukturni kapaciteti.

Osnovni razvojni resursi grada Hvara su posebno vrijedna prirodna i kulturna baština, te njegov geoprometni položaj. Prirodne vrijednosti i povijesni razvoj, odnosno graditeljska baština razlog su posebne važnosti ovog prostora za obzirni razvitak države i u županije. To znači prije svega nužnost trajne i dosljedne zaštite postojećih vrijednosti, koje su naglim razvojem turizma od šezdesetih godina, a posebno potpunim pomanjkanjem kontrole opsega i kvalitete građenja u posljednjem desetljeću, već opasno ugrožene.

 

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije na području Grada definirano je:

 

Razvoj grada i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava:

• Prostorni plan županije Splitsko dalmatinske, usvojen 2003. godine, na području Grada Hvara u 2015. godini prognozira ukupno 4.500 stalnih, te 2.000 povremenih stanovnika. Plan nadalje predviđa boravak 10.500 turista, te za ove potrebe određuje maksimalnu površinu građevinskog područja za mješovite namjene i turizam 425 ha, uz minimalnu gustoću od 40 stanovnika ili turista po hektaru. Predviđa se i ukupno 24 ha površine za proizvodne gospodarske namjene. Obzirom na mogućnosti razvoja stanovništva (stagnacija između 1991. i 2001. godine) a time i ograničene mogućnosti rasta radno sposobnog stanovništva ovim bi se saturirao kapacitet razvoja turizma u odnosu na stanovništvo.

 

Sustav središnjih naselja Splitsko-dalmatinske županije:

• Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije naselje Hvar svrstano je u kategoriju „manje regionalno (manje razvojno) središte“ dok su ostala naselja Grada Hvara svrstana u kategoriju „ostala naselja“.

 

Kartografski prilog 2: Položaj Grada Hvara u Splitsko-dalmatinskoj županiji

                Izvor podataka: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije.

 

 

 

II.           Analiza i ocjena stanja i trendova prostornog razvoja

 

2.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Grada Hvara

Prostornim planom uređenja te njegovim izmjenama i dopunama utvrđene su sljedeće namjene površina:

 

Kartografski prilog 3: Korištenje i namjena površina (izvod iz PPUG Hvara)

 

Izvor podataka:  PPUG Hvar, 2007.

 

Tablica 11: Korištenje i namjena površina

Oznaka	Namjena	Ukupno ha	% od površine Grada	stan/ha ha/stan
GP	Građevinska područja naselja	173,9	2,3	29
	Izgrađeni dio GP	135,4	1,8	30
	Izgrađene strukture izvan naselja – ukupno	184,4	2,5
T1	Gospodarska namjena – turizam	143,5	1,9
I2	Proizvodna – zanatska	9,8	0,2
K3	Poslovna – komunalna	3,9	0,1
R	Sport i rekreacija	27,2	0,3
P3	Poljoprivredne površine (ostale)	1238,5	16,3	* 0,24
	Šumske površine ukupno	4147,3	54,7	* 0,83
Š2	-       zaštitne	3081,2	40,6	* 0,61
Š3	-       šume posebne namjene	1032,9	13,6	* 0,20
Z1	-       javne zelene površine	33,2	0,4	* 0,01
PŠ	Ostale poljoprivredne i šumske površine	1843,7	24,3	* 0,37
V	Vodne površine ukupno	-	-	-
	Grad Hvar ukupno	7585,2	100,00

Izvor: PPUG Hvara, 2007.

 

Površina GPn po stanovniku:            0,041 ha/stanovniku

Izgrađena površina GPn po stanovniku:         0,032 ha/stanovniku

Neizgrađena površina GPn po stanovniku:     0,009 ha/stanovniku

Broj stanova

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011.g. u Gradu Hvaru je zabilježeno 1.553 privatnih kućanstava od čega 1.130 obiteljskih kućanstava, 396 samačkih te 27 višečlanih kućanstava.

Ukupno je popisano 4.314 stanova od čega 2.047 stanova za stalno stanovanje. Od 2.047 stanova za stalno stanovanje 1.542 stanova je stalno nastanjeno, 453 privremeno, a 52 stan su napuštena. Povremeno se koristi 1.056 stanova za odmor i rekreaciju, a 62 stana u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. 1.145 stanova koristi se samo za iznajmljivanje turistima, a 4 stana za obavljanje drugih djelatnosti.

 

Tablica 12: Analiza broja stanova

*kao broj nastanjenih stanova uzet je broj „stalno nastanjenih stanova za stalno stanovanje“

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011., Popis stanovništva 2001.

 

Tablica 13: Prosječan broj stanova na 1000 stanovnika po naseljima

Naselje	Ukupan broj stanova	Broj stanova za stalno stanovanje	Prosječan broj stanovnika prema ukupnom broju stanova	Broj stanova (sve vrste) na 1000 stanovnika	Broj nastanjenih stanova na 1000 stanovnika
BRUSJE	179	75	1,09	918	384
HVAR	3480	1775	1,07	930	474
JAGODNA	88	17	0,34	2.933	566
MALO GRABLJE	3	2	-	-	-
MILNA	159	37	0,64	1.558	362
SVETA NEDJELJA	262	65	0,50	1.984	492
VELO GRABLJE	90	36	0,07	12.857	5.142
ZARAČE	43	14	0,28	3.583	1.166
Ukupno	4.304	2.021	0,98	1.015	476

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.

 

Tablica 14: Broj soba nastanjenih stanova

sobnost	1	2	3	4	5		6		7	8 i više	ukupno
Broj nastanjenih stanovi	127	351	525	393		105		33	4	4	1.542
m2	4.459	19.751	41.321	40.399		13.353		5.245	816	1.300	126.644

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

 

Prosječan broj stanovnika prema broju stanova iznosi prosječno za cijelo područje Grada 0,98 stanovnika po stambenoj jedinici.

Ukupno na području Grada Hvara ima 2.047 stanova za stalno stanovanje od čega je njih 1.542 stalno nastanjeno.

Ukupno je popisano 4.314 stanova te gustoća stanova iznosi 56,9 stana/km².

Broj i građevinska veličina za nove zgrade i dograđene dijelove postojećih zgrada za koje su izdana odobrenja za građenje dani su u sljedećoj tablici za godine 2009-2011 za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku.

 

Tablica 15: Gustoća izgrađenih stanova

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća Građevinarstvo 2009, 2010 i 2011.

Na području Grada Hvara u promatrane tri godine (2009-2011) izgrađeno je prosječno 7,6 stambenih zgrada godišnje.

 

Tablica 16: Gustoća izgrađenih stanova prema sobnosti

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća Građevinarstvo  2009, 2010 i 2011

 

Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost)

 

Predškolsko obrazovanje

 

U Hvaru djeluje dječji vrtić „Vanđela Božitković“ koji u pedagoškoj godini 2013/14. ima upisanih 188 djece. Djeca su raspoređena u 9 odgojnih skupina, od čega 3 jasličke i 6 vrtićkih. Vrtić ne provodi posebne programe predškole i igraonica, s izuzetkom ljetne igraonice koju pohađa oko 30 djece. Vrtić djeluje u zgradi sagrađenoj 1979. godine, nadograđenoj 2010. godine. Unutarnji prostor čini 1100 m², a vanjski 1500 m².

 

Tablica 17: Broj djece u dječjem vrtiću i jaslicama

                                               Izvor: Podaci Dječjeg vrtića „Vanđela Božitković“ Hvar

 

Osnovnoškolsko obrazovanje

 

U Hvaru djeluje Osnovna škola Hvar koju u školskoj godini 2013/14. pohađa 295 djece u 16 razrednih odjela. Danas u školi radi 35 djelatnika. Prosječan broj zaposlenika u zadnjih 10 godina bio je 31.

Osim obaveznog obrazovanja škola učenicima nudi i niz vannastavnih aktivnosti – vatrogastvo, sportske grupe, izviđači, informatika, novinarstvo, dramska grupa itd

 

Tablica 18: Broj učenika u osnovnoj školi

                                                   Izvor: Podaci Osnovne škole Hvar

 

Srednje škole

 

U Hvaru djeluje Srednja škola Hvar na centralnoj lokaciji u Hvaru te u izdvojenoj lokaciji u Jelsi. U školskoj godini 2013/14 odjele u Hvaru je pohađalo 142 učenika. Škola ima četiri usmjerenja: opća gimnazija, turističko-hotelijerski komercijalist, kuhar i konobar.

 

 

Tablica 19: Broj učenika u srednjoj školi

Školska godina	Broj upisanih učenika
2008/2009	166
2009/2010	132
2010/2011	132
2011/2012	169
2012/2013	155
2013/2014	142

                                                               Izvor: Podaci Srednje škole Hvar

 

Broj upisanih učenika u predškolske ustanove (2013./2014.) na 1000 stanovnika: 44,19

Broj upisanih učenika u OŠ (2013./2014.) na 1000 stanovnika: 69,39

Broj upisanih učenika u SŠ (2013./2014.) na 1000 stanovnika: 33,40

 

Kultura, umjetnost i sport

Na području Grada nalaze se:

-     Muzej Hvarske baštine, Hanibala Lucića 8, 21450 Hvar

-     Gradska knjižnica i čitaonica Hvar, Vicka Butorovića 2a

 

 

U Registru udruga RH upisane su sljedeće udruge kulturne djelatnosti sa sjedištem u Gradu Hvaru:

1. “Dignitea”-Udruga za održivi razvoj grada i o…, Hvar
2. “Forske užonce”, Hvar
3. Dramski studio mladih, Hvar
4. Folklorno društvo “Šaltin”, Hvar
5. Forski tići-Hvar, Hvar
6. Glazbeno scensko udruženje Stella Maris Hvar, Hvar
7. Hvarska umjetnička udruga, Hvar
8. Hvarska gradska glazba, Hvar
9. Hvarsko pučko kazalište, Hvar
10. Klapa “Bodulke”, Hvar
11. Klapa “Galešnik”, Hvar
12. Plesni studio mladih, Hvar
13. Pjevačko društvo “Hvar”, Hvar
14. Udruga “Baletni studio Hvar”, Hvar
15. Udruženje glazbenih pedagoga hvara, Hvar
16. Umjetnička udruga “Galerija Boras”, Hvar
17. Udruga za promociju kulture Ma.Me, Hvar
18. Zajednica Talijana “G. F. Biondi”, Hvar
19. Udruga za zaštitu i revitalizaciju Velog Grablja „Pjover“, Velo Grablje

 

U Registru udruga RH upisane su sljedeće udruge sportske djelatnosti sa sjedištem u Gradu Hvaru:

1. “Klub Hvar Marathon ” , Hvar
2. Biciklistički klub “Luka”, Hvar
3. Boćarski klub “Gdinj”, Hvar
4. Boćarski klub “Zlatan otok”, Hvar
5. Boćarski klub “Ružmarin” Hvar, Hvar
6. For sport, Hvar
7. Jedriličarski klub Reful, Hvar
8. Jedriličarski klub “Zvir”, Hvar
9. Košarkaški klub “Hvar”, Hvar
10. Nogometni klub “Hvar”, Hvar
11. Pikado klub “For”, Hvar
12. Planinarsko društvo Hvar, Hvar
13. Rukometni klub “Hvar”, Hvar
14. Ronilački klub “Pelegrin”, Hvar
15. Sportsko ribolovni klub “Kurenat”, Hvar
16. Tenis klub “Hvar”, Hvar
17. Udruga za mali nogomet – Hvar, Hvar
18. Udruga za sport Hvar, Hvar
19. Vaterpolo klub “Hvar”; Hvar
20. Ženski malonogometni klub “Gandores”-Hvar
21. Ženski rukometni klub “Hvar”

U Gradu djeluje Zajednica sportskih udruga Grada Hvara.

Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži:

-     Školski športski klub – Srednja škola Hvar

Zdravstvena zaštita

 

U Gradu djeluje Dom zdravlja Hvar na lokaciji Ul.Jurja Dubokovića 3, Hvar. U sklopu Doma zdravlja postoje ordinacije interne i fizikalne medicine.

Na području Grada djeluju i tri ordinacije opće medicine, po jedna pedijatrijska, oftalmološka i ginekološka ordinacija, jedna ordinacija fizikalne medicine i rehabilitacije te tri stomatološke ordinacije.

Postoji jedna ljekarna i jedan optički zanatsko-trgovački obrt.

 

Socijalna skrb

 

U Hvaru djeluje Centar za socijalnu skrb Split, podružnica Hvar.

 

2.2. Sustav naselja

 

2.2.1.       Struktura naselja

 

Razmještaj i tipologija naselja

 

Grad Hvar statistički čini osam naselja: Hvar, Brusje, Jagodna, Malo Grablje, Milna, Sv.Nedilja,  Velo Grablje i Zarače. Staro naselje Malo Grablje nema stanovnika, a nakon kraćeg razdoblja bez stanovnika naselje Zaraće bilježi stalne stanovnike prema zadnjem popisu. Obzirom na mogućnosti razvoja seoskog turizma i kvalitetne uvjete stanovanja predviđa se revitalizacija ovih naselja.

Postojeću funkcionalnu organizaciju prostora karakterizira nesrazmjer između naselja Hvar i ostalih naselja, kako u pogledu broja stanovnika tako i u komunalnoj i urbanoj opremi. U naselju Hvar locirani su praktično svi društveni i javni sadržaji – dječji vrtić, osnovna škola, srednja škola, glazbena škola, dom zdravlja, športska društva i klubovi, kulturna društva, policijska stanica, gradska uprava, ispostave županijske uprave i dr. U Brusju, Velom Grablju, Milni i Sv. Nedilji postoje crkve i groblja, te trgovine osnovne opskrbe.

 

Tablica 20: Tipologija naselja

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., tipologija prema: Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj, Metodološke upute 67, DZS, Zagreb, 2011.

 

Tablica 21: Udio broja stanovnika u pojedinom tipu naselja u ukupnom broju stanovnika

                  Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011

 

Na području Grada Hvara postoji 6 ruralnih i prijelaznih naselja u kojima živi 11,3% stanovništva Grada, postoji 1 naselje koje je administrativno sjedište grada s više od 1000 stanovnika dok jedno naselje nema ni jednog stanovnika.

 

Gustoća naselja

 

Na području Grada Hvara nalazimo 8 naselja na ukupno 75,8 km², odnosno gustoća naselja (broj naselja/1000 km²) iznosi: 105,54.

 

 

 

Gustoća naseljenosti

Gustoća naseljenosti (opća) iznosi: 56,08 stanovnika/km²

 

Tablica 22: Gustoća naseljenosti po naseljima

NASELJE	Broj stanovnika 2011	Površina naselja	Gustoća st/km2
BRUSJE	194	18,68	10,38
HVAR	3771	22,01	171,33
JAGODNA *	30	-
MALO GRABLJE	0	3,24	-
MILNA	104	3,29	31,61
SVETA NEDJELJA *	131	8,35	19,28
VELO GRABLJE	7	14,27	0,49
ZARAČE	14	7,66	1,82

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku,  Popis stanovništva 2011.

* Podaci o površini naselja preuzeti su iz publikacije Leksikon naselja Hrvatske. Za naselje Jagodna nema podataka o površini – gustoća stanovništva iskazana je u podacima za naselje Sveta Nedjelja kojoj je navedeno naselje nekad pripadalo.

Gustoća naseljenosti središnjeg naselja Grada Hvara iznosi: 171,33 stanovnika/km²

 

Gustoća naseljenosti GP naselja iznosi: 24,44 stanovnika/ha
(površina GP naselja iznosi: 173,9 ha)

Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela GP naselja iznosi: 31,39 stanovnika/ha
(površina izgrađenog dijela GP naselja iznosi:135,4 ha)

 

Ruralna gustoća stanovništva

Na području Grada Hvara prema Popisu poljoprivrede (DZS, 2003. g) poljoprivredna domaćinstva obrađuju ukupno 337,01 ha poljoprivrednog zemljišta (oranica i vrtova, povrtnjaka, livada, pašnjaka, voćnjaka i rasadnika), dok se 197,67 ha poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje. To bi značilo u odnosu na broj poljoprivrednog stanovništva:

• 1.261 stan./km² korištenog poljoprivrednog zemljišta
• 2.150 stan./km² nekorištenog poljoprivrednog zemljišta

 

2.2.2.    Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini

 

Razmještaj i tipologija naselja

 

Obzirom na postojeće karakteristike naselja Grad Hvar ima funkciju središnjeg naselja otoka Hvara, a stanovništvo još gravitira prema Starom Gradu zbog njegove uloge glavnog prometnog središta te prema županijskom središtu Splitu.

Sva naselja na području Grada s izuzetkom samog Hvara su ruralnog karaktera i imaju manje od 200 stanovnika.

 

2.2.3.    Izdvojena građevinska područja izvan naselja

 

Ukupna površina izdvojenih površina za razvoj izvan naselja prema PPUG Hvara iznosi: 184,4 ha.

 

Tablica 23: Struktura površine IGPn

                       Izvor podataka:  PPUG Hvar

 

2.3.          Gospodarske djelatnosti

Prema podacima FINA-e (Registar BizNet) u 2012. godini na području Grada Hvara ukupno je bilo 163 aktivnih tvrtki. Najveći broj zaposlenih imaju tvrtke Sunčani Hvar (260) i Komunalno Hvar (48). Ostale tvrtke imaju ispod 20 zaposlenih.

Prema podacima Ministarstva obrta i poduzetništva (obrtni registar) na području Grada Hvara prijavljeno je 378 obrta, među kojim prevladavaju uslužne djelatnosti, ugostiteljstvo i turizam te trgovina.

                Gospodarske zone proizvodne – pretežito zanatske namjene planirane su na području Brusja i u Viri. Gospodarske djelatnosti poslovne pretežito komunalne namjene uključuju poslovne građevine i pogone servisa i skladišta u funkciji servisiranja i održavanja infrastrukture i komunalnog gospodarstva, a moguć je i smještaj građevina proizvodnog obrtništva te infrastrukturni objekti i uređaji.

Ukupna površina ovih zona je 9,8 ha.

                Gospodarska namjena – poslovna, pretežito komunalna uključuje poslovne građevine i pogone servisa i skladišta u funkciji servisiranja i održavanja infrastrukture i komunalnog gospodarstva, a moguć je i smještaj građevina proizvodnog obrtništva te infrastrukturni objekti i uređaji.

Ova je namjena PPUG-om planirana u dvije posebne zone izvan naselja zone, u Viri i na području bivšeg kamenoloma Propod. Zona u Viri namijenjena je za suhu marinu, a postojeće područje kamenoloma Propod planirano je za smještaj građevina i uređaja infrastrukture i komunalnog gospodarstva. Na ovom se području planira i lokacija nove TS 35 kV Hvar.

Ukupna površina zona je 3,9 ha.

Ukupna površina zona gospodarske namjene – proizvodne i poslovne planiranih PPUG Hvara iznosi 13,7 ha.

 

2.3.1. Turizam, sport i rekreacija

 

                Sportsko-rekreacijska namjena u naselju posebno je izdvojena Prostornim planom i obuhvaća sadržaje u području Pokonjeg Dola i istočno od  Male Garške, odnosno sjeverno od Šamoreta dolca.

Zona R1 Mala Garška – Šamoreta dolac, površine 29,4 ha  namijenjena je za sportski  centar, koji sadrži sportsku dvoranu, plivačke bazene, otvorena igrališta te prateće sadržaje Za izgradnju i uređenje zone obvezno je izraditi UPU.

Zona R1 Pokonji Dol, površine 0,8 ha namijenjena je  rekreacijskim aktivnostima vezanim uz more, a moguće je i uređenje otvorenih igrališta za male športove, kao odbojka, badmington i sl. Za zonu je obvezna izrada UPU, koji je obuhvaćen UPU-om turističke zone Pokonji dol.

PPUG-om se planira uređenje i proširenje postojećih sportskih lučica u Maloj Grškoj i Križnoj luci.

                Sportsko-rekreacijska namjena u izdvojenim građevinskim područjima planira se izgradnja zone rekreacije R2 u istočnom dijelu poluotoka Pelegrin, površine 111 ha.

U zoni se planira isključivo uređivanje  rekreacijskih terena i sadržaja, kao što su trim staze, biciklističke staze i sl.          Pri uređenju zone mora se čuvati postojeće karakteristike terena i vegetacije.

Građevine u funkciji  rekreacije kao što su biciklističke staze, trim staze, izletišta, obalna šetnica  i sl. mogu se prema PPUG Hvara realizirati i izvan građevinskog područja.

 

Tablica 24: Zone sporta i rekreacije

.
	Namjena izdvojenih građevinskih područja	Površina (ha)
	Zone sporta i rekreacije unutar građevinskih područja naselja
1.	Zona R1 Mala Garška – Šamoreta dolac	29,4
2.	Zona R1 Pokonji Dol	0,8
	Zone sporta i rekreacije u izdvojenim građevinskim područjima
3.	Zona R2 Pelegrin	111
	Ukupno	141,20

Izvor podataka:  PPUG Hvar

 

Ugostiteljsko-turistička namjena unutar građevinskog područja naselja

 

PPUG Hvara planira u izgrađenim turističkim zonama unutar naselja Hvar (Križna luka, Gradska luka – Majerovica) održavanje, rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina isključivo u svrhu podizanja kategorije. U izgrađenoj zoni Mala Garška zadržavaju se postojeće hotelske građevine uz moguću rekonstrukciju, obnovu, ili zamjenu, te gradnju pratećih sadržaja.

Zona T2 Pokonji Dol je neizgrađena turistička zona u naselju u kojoj se planira izgradnja turističkog naselja visoke kategorije. Površina zone je 25,2 ha a kapacitet maksimalno 1300 turista.

U  turističkoj  zoni unutar naselja T1 u Milni planira se gradnja  hotela. U turističkoj zoni unutar naselja T2 u Sv. Nedilji planira se gradnja turističkog naselja.

 

Ugostiteljsko-turistička namjena u izdvojenom građevinskom području

 

U izdvojenim zonama ugostiteljsko-turističke namjene izvan građevinskog područja naselja PPUG Hvara planira izgradnju hotela (T1) i turističkih naselja (T2).

-     Zona T2, turističko naselje Jagodni bad, ima površinu 13,3 ha, a maksimalni ukupni kapacitet zone je 900 postelja.

-     Zona  T2 Plaža 1. površine 10,7 ha i kapaciteta 1000 postelja namjenjena je izgradnji turističkog naselja.

-     Zona T2 Plaža 2, površine 4,0 ha i kapaciteta 200 postelja namijenjena je izgradnji turističkog naselja.

-     Zona T1 i T2 Vela Garška* planira se za gradnju hotela visoke kategorije (T1) i turističkog naselja (T2), sve sa minimalno 4 zvjezdice. Ukupna površina zone je 22,4 ha, a maksimalni kapacitet 1900 postelja.

-     Zona T3 Vira planira se za autokamp. Površina zone je 13 ha, a maksimalni kapacitet zone 800 postelja.

-     Zona T2 Jagodna – Zastupac*  određuje se za izgradnju turističkog naselja. Površina zone je 10,2  ha, a maksimalni kapacitet 600 postelja.

-     Zona T2 Lozna* određuje se za izgradnju turističkog naselja, kategorije minimalno 3 zvjezdice. Površina zone je 6 ha, a maksimalni kapacitet 350 postelja.

                Ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene u izdvojenim građevinskim područjima planirana važećim PPUG Hvara iznosi 79,60 ha, s planiranim maksimalnim kapacitetom 5.750 postelja.

Planirane površine UtIGPin prema ukupnom broju planiranih postelja: 0,013 ha/postelji

* Napomena:

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije koje su usvojene 2013. godine (“Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije” 9/13) zone T1 i T2 Vela Garška, T2 Jagodna-Zastupac te T2 Lozna su ukinute.

 

U ovom poglavlju analizirane su zone ugostiteljsko-turističke namjene prema trenutno važećem Prostornom planu uređenja Grada Hvara. U tijeku je izrada Izmjena i dopuna PPUG Hvara koje će morati biti usklađene s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije.

Prema Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije na području Grada Hvara planirane su sljedeće izdvojene zone ugostiteljsko-turističke namjene:

-     Zona T2 Sviračina (naselje Brusje) površine 7,00 ha i maksimalnog kapaciteta 320 postelja;

-     Zona T3 Vira (naselje Hvar) površine 13,00 ha i maksimalnog kapaciteta 800 postelja;

-     Zona Plaža (naselja Malo Grablje – Zarače) površine 14,70 ha i maksimalnog kapaciteta 1.200 postelja;

-     Zona Jagodni Bad (naselje Sveta Nedjelja) površine 13,30 ha i maksimalnog kapaciteta 900 postelja.

Po usklađenju PPUG Hvara s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije i ukidanja zona Vela Garška, Jagodna-Zastupac i Lozna ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene u izdvojenim građevinskim područjima biti će smanjena za 31,6 ha i iznosit će 48 ha, a  planirani maksimalni kapacitet smanjit će se za 2.530 postelja i iznositi će 3.220 postelja.

 

Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata

 

Tablica 25: Broj turista prema površini

 

Izvor: Turistička zajednica Grada Hvara

 

Tablica 26: Broj dolazaka i noćenja prema vrstama objekata

 

Izvor: Turistička zajednica Grada Hvara

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Graf 2: Broj turističkih dolazaka po kategorijama smještaja

 

 

Osnovni smještajni kapaciteti prema broju postelja

 

Broj osnovnih smještajnih kapaciteta (hotela i pansiona) na području Grada za 2011. g. iznosio je 2.065 postelja.

 

Komplementarni smještajni kapaciteti prema broju postelja/stanova

 

Broj komplementarnih smještajnih kapaciteta (apartmani i sobe) na području Grada Hvara za 2011. g. iznosio je 5.082 postelja.

 

Graf 3: Broj turističkih noćenja po kategorijama smještaja

 

 

Broj postelja

 

Tablica 27: Broj postelja

	Godina	Broj postelja
		Hoteli	Privatni smještaj	Kampovi	Ostali smještaj	Ukupno postelja	Ukupno postelja na 1000 stanovnika	Ukupni broj postelja / km2
2011.		2066	5082	621	71	7839	1844	103,41

Izvor: Podaci Ureda državne uprave u SD županiji, Služba za gospodarstvo, Ispostava Hvar

 

 

 

 

 

 

Procjena ukupnih turističkih kapaciteta

 

Za procjenu realnog broja postojećih turističkih kapaciteta u obzir treba uzeti i neprijavljene goste u privatnom smještaju. Službenih podataka o broju neprijavljenih gostiju nema, no procjene Ministarstva turizma^[1] i lokalnih turističkih zajednica^[2] kažu da se taj broj na razini Hrvatske kreće u rasponu između 10 i 30% pružatelja ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu koji ne uplaćuje boravišnu pristojbu i ne prijavljuje svoje goste, već iznajmljuju sobe i apartmane «na crno».

Ukoliko se uzme pretpostavka da se ta brojka na Hvaru kreće oko 25% iznajmljivača koji ne prijavljuju svoje kapacitete i goste tada se može pretpostaviti da u kategoriji „privatni smještaj“ postoji dodatnih 1.300 postelja što bi dalo podatak o ukupnom broju postelja u Gradu Hvaru od preko 9.100 turističkih postelja.

S istom pretpostavkom podataka o broju neprijavljenih gostiju procjena broja dolazaka i noćenja u privatnom smještaju za 2013 godinu realno bi bila povećana za dodatnih 13.000 dolazaka odnosno dodatnih 72.000 noćenja.

Bez detaljnijih istraživanja odnosno službenih podataka nemoguće je dati realnu procjenu stravnog broja gostiju koja bi obuhvaćala i neprijavljene goste te se ovi podaci u Izvješću daju kao ilustrativni podatak koji može poslužiti za okvirno dimenzioniranje infrastrukturnog opterećenja u daljnjem prostornom i urbanističkom planiranju.

Sukladno propisanoj metodologiji za izradu Izvješća o stanju u prostoru za službeni iskaz podataka u tablici u poglavlju 2.6. korišteni su samo službeno dostupni podaci.

 

Plažni kapaciteti

 

Uzimajući u obzir prirodne i rekreativne karakteristike plaža, Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine, 1995.), određuje dva glavna tipa plaža: prirodne i uređene plaže (poglavlje 2.1.1).

„Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.“ (Čl. 53., st. 2)

„Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja.“ (Čl. 53., st. 3)

 

Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08) plaže se dijele na:

1. 1.     Uređene javne plaže koje služe većem broju turističkih objekata i građana;
2. 2.     Uređene posebne plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednog smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti;
3. 3.     Prirodne plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje te koje se ne smiju ograđivati s vanjske strane.

Hrvatski propisi uređenim tipovima plaža smatraju i hridinaste obale te umjetna plažna područja (kao što su betonirane obale). Međutim, geološki promatrano, samo pješčana i šljunčana obalna područja mogu biti smatrana plažama^[3]. Za ostala područja adekvatni termini su kupališta i/ili kamena (hridinasta) obala.

Upravljanje plažnim područjima Hrvatske trenutačno je regulirano (poglavlje 2.1.2) pomoću dva glavna dokumenta: Uredba o kakvoći mora za kupanje i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje stanje kakvoće mora provodi se za ukupno 11 uređenih plaža na području Grada Hvara^[4]:

1. Autokamp Vira, kupalište
2. Gradska Plaža
3. Gradska plaža Bonj
4. Hotel Amfora
5. Hvarska Milna – istok
6. Hvarska Milna – zapad
7. Palmižana, Pakleni otoci
8. Plaža Dominikanski samostan
9. Uvala Križna Luka
10. Uvala Pokonji Dol – istok
11. Uvala Pokonji Dol – zapad

Ne postoje dostupni podaci o trenutnom kapacitetu uređenih plaža i drugih kupališta na području Grada Hvara.

 

Svjetska turistička organizacija definirala je prihvatni kapacitet kao „maksimalni broj ljudi koji istovremeno mogu posjetiti neko turističko odredište bez da uzrokuju uništenje njegovog fizičkog, ekonomskog i društveno kulturnog okoliša i neprihvatljivo smanjenje kvalitete zadovoljstva posjetitelja” (WTO, 1981.).

Za procjenu prihvatnog kapaciteta plaža u Hrvatskoj u sklopu projekta COAST u dokumentu „Smjernice i prioritetne akcije za održivo upravljanje plažama u Hrvatskoj” predložen je novi model koji se temelji na UNEP/PAP procjeni prihvatnog kapaciteta u okviru integralnog upravljanja obalnim područjem te na metodologiji Cifuentesa.

Ovim modelom najprije se određuje fizički (prostorni) prihvatni kapacitet. Drugi korak uključuje određivanje stvarnog prihvatnog kapaciteta modificiranog korektivnim faktorima, koji uključuju ekološke i socio‐ekonomske faktore, s obzirom na specifičnu situaciju plaže i na raspoloživost podataka. Važno je uzeti u obzir i kapacitet upravljanja plažom kako bi se odredio efektivni odnosno dopustivi nosivi kapacitet.

Predloženi dopustivi prihvatni kapaciteti određuje se kao broj između najniže i najviše prihvatljive razine broja ljudi na nekoj plaži. One su u relativno velikim rasponima jer optimalni kapacitet ovisi o standardu koji se želi ili može ponuditi kupaču: plaže s „višim“ standardom imat će i veći raspoloživi prostor po osobi nego plaže s „nižim“ standardom. Na institucijama zaduženim za planiranje i upravljanje plažama je da definiraju (da se opredijele) za razinu standarda koji će ponuditi kupačima.

Navedeni dokument dostupan je na stranicama UNDP-a^[5] i može predstavljati kvalitetno metodološko polazište za određivanje prihvatnog kapaciteta plaža Grada Hvara.

 

Ostalo

 

Na području Grada nema proizvodnih pogona električne energije, zona za korištenje obnovljivih izvora energije, vodocrpilišta i drugih komunalno-gospodarskih pogona.

 

2.4.          Opremljenost prostora infrastrukturom

 

2.4.1.       Prometna infrastruktura

 

Cestovni promet

Područjem Grada Hvara prolaze:

Državne ceste

-     državna cesta D116 Hvar – Milna – Starigrad (traj. luka) – Sućuraj        12,76 km

Županijske ceste

-     županijska cesta Ž6252 Hvar (D116) – Brusje – Stari Grad (D116)        14,69 km

-     županijska cesta Ž6269 Vira – Hvar (D116)                                           3,21 km

-     županijska cesta Ž6280 Dubovica (D116) – Sv. Nedjelja (L67190)       6,44 km

-     županijska cesta Ž6203 Uvala M. Garška – Ž6269                                 5,97 km

Lokalne ceste

-     na području Grada nema lokalnih cesta

Duljina nerazvrstanih cesta iznosi: 79,16 km.

 

Tablica 28: Udio pojedinih vrsta cesta i cestovna gustoća

Izvor: Oznake cesta preuzete su iz Odluke o razvrstavanju javnih cesta. Podaci o duljinama dobiveni su elektroničkom analizom analogne verzije PPUG-a (moguća su manja odstupanja u odnosu na službeno utvrđene duljine).

 

Državne ceste su punom dužinom asfaltirane, ali na nekim dijelovima potrebna su određena poboljšanja. Županijske ceste su većinom asfaltirane, i većim dijelom udovoljavaju potrebama prometa koji se njima odvija.

Županijska cesta br. 6252 Stari Grad – Brusje – Hvar posebno je važna za naselja Velo Grablje i Brusje. Cesta je vrlo uska i nepovoljna za promet, a posebno za javni autobusni promet koji se na njoj odvija.

Postojeće županijske i lokalne ceste su u dosta lošem stanju (nepovoljni tehnički elementi prometnica, profili nedostatne propusne moći, nepovoljni nagibi) te zahtijevaju rekonstrukciju uz poboljšanje tehničkih karakteristika a što se posebno odnosi na:

-     rekonstrukcija ŽC6203 Stari Grad – Brusje – Hvar

-     izgradnja planirane županijske ceste Dubovica – Sv- Nedilja

-     izgradnja planirane lokalne ceste D116 – Opuzena Glavica.

Trenutno najveći problem predstavlja cestovna veza naselja Sv. Nedilja s ostatkom grada, koje se odvija preko teritorija općine Jelsa i grada Starog Grada. Za prometnicu prema Sv. Nedilji duljine 6.400 m izdana je lokacijska dozvola, a izrada izvedbenih projekata je u tijeku.

Izrađeno je idejno rješenje kao podloga za dobivanje lokacijske dozvole za lokalnu cestu D116 – Opuzena Glavica.

 

 

Promet u mirovanju

 

Rješavanju problema prometa u mirovanju do sada se nije pristupalo sustavno. U manjim (ruralnim) naseljima Grada Hvara koriste se sve raspoložive površine za parkiranje, a zbog relativno velikog raspoloživog prostora i relativno male naseljenosti problem nije posebno izražen.

Poseban problem predstavlja parkiranje uz plaže u ljetnim mjesecima koji također nije sustavno riješen već ga karakterizira stihijsko rješavanje i improvizirani parking duž postojećih prometnica.

Problem parkiranja u ljetnim mjesecima (za vrijeme glavne turističke sezone) posebno je izražen u naselju Hvar. U gradu postoji mali broj uređenih površina za parkiranje. Najveća koncentracija javnih površina za parkiranje vozila locirana je na parkiralištu “Dolac” smještenom uz staru gradsku jezgru, kapaciteta oko 270 parkirališnih mjesta.             Manje parkiralište nalazi se iznad Marinac Dolca na parkiralištu izgrađenom prvenstveno za potrebe hotela. Postoje i manje parkirališne površine uz hotele “Sirena” i “Bodul” koje danas ne zadovoljavaju ukupne potrebe.

Izgrađena javna gradska parkirališta jedva da pokrivaju potrebe vansezonskog režima budući da imaju veliko gravitacijsko područje koje opslužuju. Tijekom turističke sezone u funkciji se nalaze i uređena parkirališta uz pojedine hotelske građevine. Neki hoteli uopće nemaju riješen parkirališni prostor već se koriste parkiralištima na značajnim udaljenostima od samih hotela gdje ne postoje mjesta koja bi bila rezervirana samo za hotelske goste.

Posebno opterećenje prometnih i parkirališnih površina predstavljaju gosti koji odsjedaju u privatnom smještaju koji nema riješene parkirališne potrebe na vlastitoj čestici, a ti gosti u velikom postotku koriste upravo automobil za dolazak na destinaciju. Današnje parkirališne površine, kako u okviru javnih parkirališta tako i u okviru raspoloživih površina za prometnu cirkulaciju ne mogu zadovoljiti puno opterećenje prometnog sustava.

GUP-om Grada Hvara planirane su površine za parkiranje locirane na prostorima Križne Luke, Zastupa te rubno uz područje Dolca kraj središnjeg dijela grada. U okviru izrade Izmjena i dopuna GUP-a naselja Hvar izrađena je 2001. godine Prostorno-prometna studija^[6] kojom su analizirani prometna situacija u središnjem naselju Hvar te je prema pretpostavljenom prometnom opterećenju Studija dala prijedloge za rješenje parkirališnih potreba na javnim parkiralištima po gradskim zonama ovisno o vrsti prometnog opterećenja i pretpostavljenom stupnju motorizacije.

S obzirom na nedostatak raspoloživog prostora, njegovu vrijednost i specifične karakteristike Studija je predložila da se potrebe za parkirališnim mjestima u budućnosti rješavaju izgradnjom javnih parkirališta i javnih garaža.

 

Kartografski prilog 4: Ukupne potrebe parking mjesta po lokacijama I zonama za planirane kapacitete Hvara (Izvor: Prostorno-prometna studija Grada Hvara, 2001. god.; stručni izrađivač studije: Urbanistički institut Hrvatske Zagreb)

 

 

Plan rješavanja parkirališnih potreba naveden u Prostorno-prometnoj studiji iz 2001. godine uglavnom nije realiziran. Prilikom izrade novih prostorno-planskih dokumenata za naselje Hvar (GUP ili UPU) biti će potrebno novelirati postojeću ili izraditi novu prometnu studiju koja treba dati planske smjernice za rješavanje problema prometa u mirovanju.

 

Kartografski prilog 5: Zone koncentracije korisnika prostora s distribucijom lokacija za promet u mirovanju (Izvor: Prostorno-prometna studija Grada Hvara, 2001. god.; stručni izrađivač studije: Urbanistički institut Hrvatske Zagreb)

 

Zračni promet

Na području Grada Hvara nalaze se dva heliodroma:

• heliodrom Smokovik
• heliodrom Palmižana

 

Pomorski promet

Luka Hvar je luka javnog prometa županijskog značaja i luka za potrebe državnih tijela državnog značaja. Uvođenjem velikih trajekata na prekojadranskim i dužobalnim linijama i dogradnjom luke Stari Grad Hvar je izgubio dužobalnu i prekojadransku liniju. Novoizgrađena dionica državne ceste između trajektnog pristaništa i naselja Hvar i uvođenje brzih lokalnih linija između Splita i luke Hvar samo donekle kompenziraju nedostatak izravne dužobalne i međunarodne veze. Iako postoji nekoliko varijanti prijedloga za rješavanje ovog problema osjetljivost prostora nalaže da se prije donošenja konačne odluke o razvoju luke Hvar izradi konzervatorski elaborat te provedu detaljna istraživanja mora i podmorja.

Na području grada je uređena luka nautičkog turizma u uvali Palmižana na Paklenim otocima. Luka Hvar u turističkoj sezoni funkcionira kao privezište za jahte i kao pristan turističkih brodova, za što ne postoje adekvatni uvjeti.

U luci Vira postoji mogućnost priveza ribarskih brodova.

 

Građevine pomorskog prometa od važnosti za državu:

• luka Hvar – morska luka za potrebe državnih tijela

Građevine pomorskog prometa od važnosti za županiju:

• luka Hvar – županijska luka za javni promet
• luka nautičkog turizma – marina Palmižana
• športsko rekreacijske luke Mala Garška i Križna luka

 

Luke prema vrstama:

Luka javnog prometa županijskog značaja

• luka Hvar

Luka javnog prometa lokalnog značaja

• luka u uvali Vira

Luke posebne namjene:

Luke nautičkog turizma – marina

• marina u uvali Palmižana – postojeća

Športsko rekreacijske  luke:

• Mala Garška
• Križna luka
• Vira

Privezišta:

• privezište u  uvali Podstine
• privezište u uvali Vela Milna – u okviru naselja
• privezište u Stinivi

Privezi u okviru turističkih zona

• privez u uvali Vela Garška^[7]
• privez u okviru turističke zone Plaža

Podaci o broju brodova koji uplovljavaju i isplovljavaju iz svih luka, privezišta i priveza u Gradu Hvaru nije dostupan.

Podaci o broju brodova na području Grada Hvara nisu ažurirani. Prema službenim podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na dan 1. srpnja 2014. u Lučkoj ispostavi Hvar bilo je upisano ukupno 1428 brodica od čega 1012 za osobne potrebe i 417 za gospodarske potrebe. Prema procjenama realan broj je otprilike 900 brodica za osobne potrebe i 500 brodica za gospodarske svrhe^[8].

Kapacitet luke i lučkog područja nije određen prostorno-planskom dokumentacijom ni na županijskoj ni na lokalnoj razini. Podaci o današnjem korištenju i stanju vezova za stalne i povremene stanovnike nisu dostupni. Poseban problem predstavlja prikupljanje otpada te prihvat i obrada otpadnih voda u marinama, sidrištima i privezištima koja nemaju predviđenu adekvatnu infrastrukturu.

 

Korištenje akvatorija

Današnje korištenje akvatorija može se podijeliti na četiti osnovne kategorije korisnika. Glavnu kategoriju predstavlja prostor nužan za odvijanje pomorskog putničkog prometa koji se odvija preko luke javnog prometa locirane u središnjem dijelu grada. Na tom području izgrađena je potrebna pomorska infrastruktura – obala za privez, koja danas ne omogućava privez većih brodova. Osim priveza unutar akvatorija danas su rezervirani kordori za pristup putničkih brodova do gradske luke.

Drugu kategoriju korisnika akvatorija predstavljaju stanovnici koji dijelove priobalnog područja koriste za privez plovila u formi komunalnih vezova. Podaci o točnom broju brodica nisu dostupni. Za potrebe veza lokalnih brodica danas se koriste dijelovi prostora gradske luke, ukupno područje Križne Luke, manji prostori u uvali između Franjevačkog samostana i hotela Dalmacija te u manjem broju prostor uvale Od Sabjuna.

Korištenje akvatorija za turističke potrebe danas je prisutno u obalnom području od uvale Pokonji Dol do uvale Mala Garška. U tom prostoru izgrađena je turistička lučica u uvali Mala Garška dok sep rivez manjih turističkih plovila osigurava na istovjetnim lokacijama uz lokalno stanovništvo. Veća turistička plovila, dužine preko 10 m, locirana su na krajnjem sjevernom dijelu operativne obale putničke luke u centralnoj zoni grada gdje se omogućava privez većih turističkih brodova.

Poseban vid korištenja akvatorija predstavlja nautički turizam koji koristi usluge marine Palmižana.

Važno je kod zoniranja namjene akvatorija na pojedine korisnike u prostorno-planskoj dokumentaciji odrediti i sačuvati najkvalitetnije prirodne prostore za plažne i rekreativne aktivnosti, a uređenje prostora za smještaj plovila predvidjeti u dijelovima obalnog prostora koji nemaju posebne kvalitete ili su zbog zatečene namjene već predodređeni za takvu vrstu korištenja.

 

2.4.2.       Infrastruktura elektroničkih komunikacija

 

Prema podacima HAKOM-a (Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije) na prostoru Grada Hvara u listopadu 2013. evidentirano je:

-     17 baznih postaja,

-     12 lokacija na kojima se nalaze bazne postaje, uzimajući u obzir da bazne postaje različitih operatera mogu biti na istom antenkom stupu.

Od navedenih 12 lokacija četiri se odnose na antenske stupove odnosno nosače u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža, jedna na antenski stup ostalih infrastrukturnih operatora te sedam na antenske prihvate na postojećim zgradama.

U skladu s podacima o tržištu elektroničkih komunikacija koje HAKOM prikuplja na tromjesečnoj i godišnjoj razini, u Splitsko-dalmatinskoj županiji na kraju 2012. godine ukupan broj širokopojasnih priključaka iznosio je 98.458, dok je gustoća širokopojasnih priključaka u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila 21,65%.

 

2.4.3.       Opskrba energijom

 

Opskrba električnom energijom

Otok Hvar se napaja preko vodova otočne veze Kopno-Brač-Hvar-Korčula-Pelješac-Kopno, a osnovno napajanje je iz trafostanice 110/35 kV “Stari Grad”.

Iz navedene trafostanice se napaja trafostanica 35/10 kV “Hvar” koja je temeljna trafostanica za Grad Hvar. Trafostanica ima mogućnost napajanja preko “starog” dalekovoda 35 kV, odnosno preko novopoloženog kabela 35 kV iz trafostanice 110/35 kV “Stari Grad”. Navedenim vodovima se prosljeđuje energija i do otoka Visa.

Rekonstrukcijom 10(20) kV električne mreže koja je rađena u sklopu polaganja kabela 35 kV položena su četiri kabela iz rafostanice 35/10 kV “Hvar”. Navedene aktivnosti omogućile su ukidanje postojećih 10 kV dalekovoda u samom gradu, tako da se sada grad Hvar napaja preko tri kabelska izvoda 10(20) kV. Južni dio Grada (prema Milni) napaja se uz “stari” dalekovod 10 kV i preko novopoloženog kabela 10(20) kV.

Sjeverni dio općine (prema Grablju) napaja se preko postojećeg dalekovoda 10 kV koji ima mogućnost rezervnog napajanja iz trafostanice 35/10 kV “Stari Grad”.

Kad je u pitanju potrošnja postoji velika neujednačenost potrošnje u zimskom i ljetnom periodu kao rezultat razvijene turističke ponude.

Na području grada Hvara ima 40 trafostanica 10/0,4 kV koje se napajaju iz TS 35/10 kV “Hvar” preko dva zračna 10 kV izvoda i četiri kabelska izvoda 10(20) kV.

 

Tablica 29: Opskrba električnom energijom

Izvori: HEP ODS, Elektrodalmacija – Split, Pogon Hvar (SN i NN).
Podatak o duljini 110 kV i 35 kV vodova dobiven je elektroničkom analizom analogne verzije PPUG-a (moguća su manja odstupanja u odnosu na službeno utvrđene duljine).

 

Tablica 30: Potrošnja električne energije

*Broj stanovnika (4.251)  je uzet prema rezultatima popisa stanovništva 2011.g. (Izvor: DZS)

**Broj zaposlenih (906) je prema podacima iz tablice „Zaposleni u pravnim osobama u gradu Hvaru, prema NKD-u 2007., stanje na dan 31.03.2011.“ (Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1419/2010., Zaposlenost i plaće u 2009., Statistička izvješća 1449/2011., Zaposlenost i plaće u 2010.

 

2.4.4.       Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda

 

Opskrba pitkom vodom

 

Područja grada Hvara rješava se regionalnim vodoopskrbnim sustavom Omiš – Brač – Hvar – Vis – Šolta, sa rijeke Cetine – vodozahvat Zakučac, te 3 lokalna kaptažna sustava na području Jelse i jedan na području Starog Grada. U postojećem sustavu je predviđeno 270 l/sek. iz regionalnog vodovoda i 70 l/sek. iz lokalnih izvora. Sada je za zapadni dio otoka osigurano 140 l/sek.

Regionalni vodovod se dograđuje postupno, ali kapacitet vodoopskrbe već predstavlja ozbiljno ograničenje za razvoj i izgradnju. Prema postavkama važećeg PPO Hvar bi za planirani broj stanovnika i turističkih postelja na otoku trebalo osigurati ukupno 412 l/sek, što je više nego što omogućava planirani kapacitet regionalnog vodovoda.

Distributer pitke vode za područje Grada Hvara je Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa.

Na područji Grada Hvara nalaze se sljedeće vodospreme:

1. Prekidna komora Sv.Nedjelja, 1 vodna komora kapaciteta 10 m³
2. Vodosprema Sv.Nedjelja, 2 vodne komore kapaciteta 75 m³, ukupno 150 m³
3. Prekidna komora Zarače, 2 vodne komore kapaciteta 50 m³, ukupno 100 m³
4. Vodosprema Grablje, 2 vodne komore kapaciteta 75 m³, ukupno 150 m³
5. Prekidna komora Hvar, 1 vodna komora kapaciteta 160 m³
6. Vodosprema Hvar I, 1 vodna komora kapaciteta 1000 m³
7. Vodosprema Hvar II, 1 vodna komora kapaciteta 1100 m³
8. Vodosprema Hvar III, 2 vodne komore kapaciteta 1225 m³, ukupno 2450 m³
9. Vodosprema Milna, 2 vodne komore kapaciteta 75 m³, ukupno 150 m³*

* Vodosprema Milna nalazi se u završnoj fazi izgradnje.

Prema podacima Hvarskog vodovoda broj priključaka na javnu mrežu iznosi:

-     Gospodarstvo, uključujući i hotele: 245

-     Domaćinstva: 2270

-     Privremeno stanovanje: 760

 

Broj priključaka na vlastite izvore (bunari, gustirne): 45

Potrošnja vode po stanovniku u posljednje četiri godine:

 

Tablica 31: Potrošnja vode za piće

Tablica 32: Potrošnja vode po potrošaču u posljednje četiri godine:

Kategorija potrošača	Potrošnja vode (m3)
	2009.	2010.	2011.	2012.
Gospodarstvo	766	750	805	884
Domaćinstva	238	226	230	240
Povremeno stanovanje	119	113	115	120

glavna mreža                                                          46,7 km

mjesna mreža                                                         22 km

Broj priključaka na javnu mrežu                            3275

Broj domaćinstava priključenih na javnu mrežu:   2270

Broj priključaka na vlastiti izvor                            45

Broj stanovnika priključen na javnu mrežu            (nema podataka)

Potrošnja vode po stanovniku:                               240 m³ /domaćinstvu/godišnje

odnosno 136,54 m³/stanovniku/godišnje, odnosno 11,39 m³/stanovniku/mjesečno

 

Odvodnja otpadnih voda

 

Sustav odvodnje otpadnih voda izgrađen je 1968. godine ali samo za naselje Hvar. Veliki broj građevinskih područja u obalnom dijelu nije povoljan za rješavanje problema sakupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskog sustava planirana je u nekoliko segmenata.

Otpadne vode naselja Hvar prikupljaju se i pročišćavaju na uređaju za pročišćavanje te ispuštaju u Hvarski kanal na lokaciji Galiola kod uvale Vira. Kapacitet uređaja je 140 l/s. Nadležno komunalno poduzeće u trenutku izrade Izvješća nije raspolagalo s podatkom o kapacitetu u mjernim jedinicama ES (ekvivalent stanovnika).

Započeta je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i gradnju sustava razdjelne kanalizacije naselja Hvar i gravitacijskog područja naselja Milna. Za Milnu je u planiran zasebni gravitacijski sustav koji obuhvaća i Velo i Malo Grablje, a u sklopu izrade DPU Plaža taj je sustav produžen do Zarača.

Planirani su zasebni sustavi Brusje – uvala Stiniva, sustav Sv. Nedilja te kanalizacija zone Jagodni bad – Česminov bad koja bi se povezivala sa sustavom Ivan Dolca u općini Jelsa. Svi sustavi obuhvaćaju uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i podmorske ispuste.

Na kanalizacijsku mrežu priključeno je 1958 domaćinstava sa približno 3500 stanovnika koji ispuštaju u prosjeku oko 0,130 m³/danu otpadnih voda.

Nema industrijskih objekata priključenih na sustav odvodnje otpadnih voda.

U prigradskim naseljima koja još nisu obuhvaćena sustavom odvodnje otpadnih voda, uglavnom se koriste sabirne jame ili se vode bez ikakvog tretmana ispuštaju izravno u prirodne vodotoke ili depresije.

Duljina odvodnih kanala iznosi približno 16.670 m od čega se 10.580 m odnosi na glavni kolektor, 5.700 na sekundarnu mrežu te 390 m tlačnih vodova.

 

Broj vodocrpilišta prema zahvatu i kapacitet

 

Na području Grada Hvara ne postoje aktivna vodocrpilišta.

 

2.4.5.       Gospodarenje otpadom

 

Postojeći deponij na cesti Hvar – Brusje potpuno je neuređen i neadekvatan. U sklopu izrade PPO Hvar 1992. god. istražena je lokacija Vitarnja iznad Dubovice kao zajednička lokacija za zapadni dio otoka. Za ovu lokaciju je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Obzirom na složenost problema predviđaju se daljnja istraživanja i analize, posebno hidrogeološke i tehnološko ekološke.

Na temelju PPŽ u tijeku je proces određivanja konačne lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom, koji će utjecati na konačno rješenje evakuacije otpada Grada Hvara. Do realizacije tog centra potrebno je aktivirati lokaciju Vitarnja za sanitarno deponiranje otpada, a po realizaciji županijskog centra za zbrinjavanje otpada na ovoj lokaciji organizirati će se sabiralište otpada za otok Hvar, sukladno županijskom planu gospodarenja otpadom.

Koncesiju za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na području Grada Hvara ima komunalna tvrtka Hvar d.o.o.

Ovlašteni obrađivači koji sudjeluju u obradi odvojeno sakupljenog otpada su: Unija papir d.o.o. (papir), Tenor d.o.o. (metalna ambalaža), Adriatic Blizna d.o.o. (mineralna i otpadna ulja), Vitrex d.o.o. (jestiva ulja).

 

Odlagalište otpada Stanišće

Odlagalište Stanišće je u vlasništvu Grada Hvara, komunalnog Hvar d.o.o. i lokalnog stanovništva. Otpad na odlagalište odvozi komunalno poduzeće Hvar d.o.o. iz Hvara koji njime i upravlja. Površina odlagališta je oko 2,5 ha. Odlagalište ima prilaz asfaltiranom cestom Hvar-Brusje-Stari Grad, a s ostale tri strane odlagalište je okruženo miješanom šumom bora i česmine. Na odlagalištu nema osnovne infrastrukture tj. prikupljanja procjednih voda, odvodnje oborinskih voda, otplinjavanja, vaga, struja i voda. Točnu količinu otpada koji je odložen na odlagalištu nemoguće je odrediti tako da postoje samo procjene o količini. Godišnje se na odlagalištu odloži oko 3 do 4 tone otpada.

Odlagalište Stanišće ne zadovoljava kriterije odlagališta otpada I kategorije, te ga je potrebno sanirati.

U Hvaru se nalazi i nesanirano odlagalište uglavnom građevinskog otpada (pored teniskih terena, u blizini postojećih kuća). Procjenjuje se da je tu dovezeno između 70 i 80 tisuća metara kubnih otpada. Odlagalište nema potrebnu dokumentaciju ni osnovnu infrastrukturu, te ga je potrebno u potpunosti sanirati.

Na području Grada Hvara nema odlagališta opasnog otpada. Infektivni otpad iz Doma zdravlja odlaže se na odlagalištu, a otpadna ulja I i II kategorije zbrinjava benzinska crpka na kojoj su i sakupljena.

 

2.5.          Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja

 

2.5.1.       Korištenje prirodnih resursa

 

 

Poljoprivreda

Prema iskazu namjene površina u Prostornom planu uređenja Grada Hvara na području Grada postoji ukupno 1283 ha poljoprivrednih površina u kategoriji „P3 –poljoprivredne površine-ostale“ te 1843 ha zemljišta u kategoriji „Ostale poljoprivredne i šumske površine“.

 

         Tablica 33: Površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta po kategorijama

 

        Izvor podataka:  PPUG Hvar

 

Šumarstvo

Prema iskazu namjene površina u Prostornom planu uređenja Grada Hvara na području Grada postoji ukupno 4147 ha šumskih površina od čega se 3081 ha odnosi na zaštitne šume, 1032 ha na šume posebne namjene a 33 ha na šumske površine u sustavu javnih zelenih površina.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području Grada Hvara prema podacima Hrvatskih šuma iznosi: 3.880,26 ha

Od toga 1870,87 ha se odnosi na površinu šuma i šumskog zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume (šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu RH gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Hvar i obuhvaćene su gospodarskom jedinicom “Sveti Nikola”), a  2009,39 ha na površinu šuma i šumskog zemljišta kojim gospodare šumoposjednici temeljem šumskogospodarskih planova (na području Grada Hvara obuhvaćene su gospodarskom jedinicom “Hvar – Stari Grad”).

 

Vodne građevine

Na području Grada Hvara nema slivnih područja, vodocrpilišta niti zona sanitarne zaštite. Na ovom je području prioritetno pitanje zaštite obalnog mora, koje je ugroženo disperznim izgrađivanjem uz obalu te nepostojećim ili nedakvatnim sustavima odvodnje otpadnih voda.

 

Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina

Na području Grada Hvara ne postoje aktivna područja na kojima se vrši eksploatacija mineralnih sirovina. Predviđena je zona za istraživanje mogućnosti eksploatacije mineralnih sirovina na lokaciji Tetovica kod Brusja.

Za napuštena područja eksploatacije propisana je obveza vlasnika odnosno korisnika prostora da izvede sanaciju zone ili dijelova zone po pojedinim cjelinama. Postojeće područje kamenoloma Propod planirano je za biološku sanaciju i prenamjenu za objekte i uređaje infrastrukture i komunalnog gospodarstva.

 

2.5.2.       Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti

 

Na području Grada Hvara prema Zakonu o zaštiti prirode upisani su Pakleni otoci u kategoriji značajnog krajobraza, te čempres u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.

Lucićev perivoj u Hvaru je evidentiran kao spomenik parkovne arhitekture.

Upis poluotoka Pelegrin, otočića Lukavci i akvatorija Paklenih otoka u zaštićene dijelove prirodepredloženi su u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije u kategoriji značajnog krajobraza.

Prostornim planom uređenja Grada Hvara predložena je prekategorizacija područja Paklenih otoka iz kategorije značajni krajobraz u kategoriju Park prirode. Također je predložena zaštita Šumice u naselju Hvar u kategoriji park-šuma. Osim toga, PPUG-om se štite smrča u Majerovici, te pećina, čempres i bor u Sv. Nedilji.

 

 

 

 

Tablica 34: Zaštićena područja

Kategorija zaštite	Naziv područja	Godina proglašenja	Površina na području Grada (ha)	Udio na području Grada (%)	ha/100 stanovnika
Značajni krajobraz	Pakleni (Paklinski) otoci	1968.	719,73	9,48	16,93
Spomenik prirode (pojedinačno stablo)	Starodnevni čempres u vrtu Franjevačkog samostana	1961.	-	-	-
UKUPNO:			719,73	9,48	16,93

Izvor: Podaci o površinama dobiveni elektroničkom analizom analogne verzije PPUG-a (moguća su manja odstupanja u odnosu na službeno utvrđenu površinu)

 

                Ekološka mreža je sustav područja u kojima se strože propisuju zaštitne mjere i provodi intenzivniji monitoring, izrađuju planovi upravljanje i određuju načini gospodarenja područjem.

U ekološku mrežu RH upisana su sljedeća područja na prostoru Grada Hvara:

 

Tablica 35: Područja ekološke mreže RH

Naziv područja	Oznaka	Ukupna površina područja (ha)	Površina na području Grada (ha)	Udio (%)	ha/100 stanovnika

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove-               Pakleni otoci

HR3000095

1984,29

1984,29

3.38

46.67

-               Pelegrin – podmorje

HR3000115

170,51

170,51

0.29

4.01

-               Otok Hvar – od Uvale Dubovica do rta Nedjelja

HR3000135

105,80

105,80

0.18

2.48

-               Hvar – od Prvog boka do Lučišća

-

HR2001429

983,59

983,59

1.67

23.13

-               Hvar – od uvale Vitarna do uvale Maslinica

HR3000456

269,98

257,72

0.43

6.06

-               Hvar – od Maslinice do Grebišća

HR2001428

3244,04

169,15

0.28

3.97

-               Područje oko špilje u uvali Pišćena, Hvar

-

HR2001338

1738,32

1664,52

2.84

39.15

-               Južna obala Hvara – od rta Nedjelja do uvale Česminica

-

HR3000457

1598,69

106,98

0.18

2.51

-               Markova špilja

HR2000084

0

0

0

0

-               Špilja pod Kapelu

-

HR2000165

0

0

0

0

-               Bunar kod Franjevačkog samostana u Hvaru

HR2001244

0

0

0

0

-               Bunar na Hvaru

-

HR2001245

0

0

0

0

 

Međunarodno važno područje za ptice-               Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

HR1000036

82687,44

6851,57

11.69

161.17

UKUPNO:

12.294.13

20.97

289.20

 

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Napomena: Kao površina Grada uzet je podatak o ukupnoj površini kopnenog i morskog dijela što iznosi 58.603,81 ha!

 

2.5.3.       Zaštita i očuvanje kulturnih dobara

 

Prema Podacima iz Registra zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture na području Grada Hvara nalaze se:

 

Tablica 36: Broj i udio zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara

Pravni status	Vrsta	Broj	Udio (%)
Zaštićena kulturna dobra	Arheološka baština	15	15
	Profana graditeljska baština	53	54
	Sakralna graditeljska baština	13	13
	Sakralno-profana graditeljska baština	6	6
	Kulturno-povijesna cjelina	5	5
	Ostalo	3	3
Preventivno zaštićena kulturna dobra	Arheološka baština	2	2
	Sakralna graditeljska baština	1	1
	Ostalo	1	1
UKUPNO:		99	100

Izvor: Ministarstvo kulture

 

 

Tablica 37: Popis nepokretnih kulturnih dobara po naseljima za područje Grada Hvara

	Oznaka dobra	Mjesto	Naziv	Vrsta kulturnog dobra
1.	RST-0221-1964.	Brusje	Crkva sv. Jurja	NKD – pojedinačno
2.	P-4008	Brusje	Krušna peć	NKD – pojedinačno
3.	RST-0691-1973.	Brusje	Seosko groblje	NKD – pojedinačno
4.	Z-46	Hvar	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
5.	Z-81	Hvar	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
6.	Z-66	Hvar	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
7.	Z-45	Hvar	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
8.	Z-79	Hvar	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
9.	Z-229	Hvar	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
10.	Z-5610	Hvar	Arheološko nalazište Grapčeva špilja na otoku Hvaru	NKD – pojedinačno
11.	Z-5794	Hvar	Arheološko nalazište Markova špilja	NKD – pojedinačno
12.	RST-0215-1964.	Hvar	Arsenal s fontikom i kazalištem	NKD – pojedinačno
13.	RST-0542-1970.	Hvar	Baterija Andreas s okolnom borovom šumom	NKD – pojedinačno
14.	Z-5085	Hvar	Benediktinski samostan sv. Ivana i sv. Antuna	NKD – pojedinačno
15.	Z-6013	Hvar	Bivši hospicij i tvrđava Veneranda	NKD – pojedinačno
16.	Z-5868	Hvar	Crkva “Zvijezda mora”	NKD – pojedinačno
17.	RST-0218-1964.	Hvar	Crkva i zvonik sv. Marka	NKD – pojedinačno
18.	Z-5037	Hvar	Crkva sv. Duha	NKD – pojedinačno
19.	RST-0403-1969.	Hvar	Crkva sv. Klementa	NKD – pojedinačno
20.	Z-5044	Hvar	Crkva sv. Kuzme i Damjana	NKD – pojedinačno
21.	Z-5810	Hvar	Crkva sv. Nikole na groblju	NKD – pojedinačno
22.	Z-5817	Hvar	Crkva sv. Roka	NKD – pojedinačno
23.	Z-5091	Hvar	Franjevački samostan Gospe od Milosti	NKD – pojedinačno
24.	RST-0570-1971	Hvar	Gotička kuća	NKD – pojedinačno
25.	RST-0565-1971.	Hvar	Gotička kuća	NKD – pojedinačno
26.	RST-0480-1970.	Hvar	Gotička kuća	NKD – pojedinačno
27.	Z-5108	Hvar	Gradske zidine	NKD – pojedinačno
28.	RST-0693	Hvar	Hidroarheološko nalazište	NKD – pojedinačno
29.	P-3896	Hvar	Kameni portal crkve Gospe od Anuncijate	NKD – pojedinačno
30.	RST-1114	Hvar	Kasnoantički zidovi u kući Gazarović	NKD – pojedinačno
31.	Z-5084	Hvar	Katedrala sv. Stjepana Pape	NKD – pojedinačno
32.	RST-0481-1970.	Hvar	Kompleks crkve sv. Ivana	NKD – pojedinačno
33.	RST-0430-1970.	Hvar	Kompleks gotičko-baroknih kuća	NKD – pojedinačno
34.	RST-0295-1965.	Hvar	Kompleks kuća Gazzari	NKD – pojedinačno
35.	RST-0623-1971.	Hvar	Kuća	NKD – pojedinačno
36.	RST-0694-1973.	Hvar	Kuća	NKD – pojedinačno
37.	Z-5150	Hvar	Kuća Barišić	Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
38.	RST-0916-1976.	Hvar	Kuća Bibić	NKD – pojedinačno
39.	RST-723 je 24/73-1973	Hvar	Kuća Bracanović	NKD – pojedinačno
40.	Z-5149	Hvar	Kuća Bučić	NKD – pojedinačno
41.	RST-0601-1971.	Hvar	Kuća Domančić	NKD – pojedinačno
42.	RST-0482-1970.	Hvar	Kuća Dujmović	NKD – pojedinačno
43.	Z-5143	Hvar	Kuća Fazanić	NKD – pojedinačno
44.	RST-0284-1965.	Hvar	Kuća Gargurić	NKD – pojedinačno
45.	RST-524	Hvar	Kuća Gilve	NKD – pojedinačno
46.	Z-5152	Hvar	Kuća Jurić	NKD – pojedinačno
47.	Z-5109	Hvar	Kuća Machiedo	NKD – pojedinačno
48.	Z-5147	Hvar	Kuća Machiedo (Bonini), Pred Katedralom	NKD – pojedinačno
49.	RST-0619-1971.	Hvar	Kuća Marchi	NKD – pojedinačno
50.	Z-5146	Hvar	Kuća Marchi (Stajlić)	NKD – pojedinačno
51.	RST-0914-1976.	Hvar	Kuća Maričić	NKD – pojedinačno
52.	Z-5145	Hvar	Kuća Maričić-Domančić	NKD – pojedinačno
53.	Z-5154	Hvar	Kuća Marić	NKD – pojedinačno
54.	RST-0915-1976.	Hvar	Kuća Matijević	NKD – pojedinačno
55.	RST-0762-1974.	Hvar	Kuća Matković	NKD – pojedinačno
56.	RST-0903-1976.	Hvar	Kuća Mihovilčević	NKD – pojedinačno
57.	Z-5153	Hvar	Kuća Novak	NKD – pojedinačno
58.	RST-0612-1971.	Hvar	Kuća Padovan	NKD – pojedinačno
59.	Z-5142	Hvar	Kuća Rosso	NKD – pojedinačno
60.	Z-5148	Hvar	Kuća Stanušić-Bibić	NKD – pojedinačno
61.	RST-0297-1965.	Hvar	Kuća Strossmayer	NKD – pojedinačno
62.	RST-0599-1971.	Hvar	Kuća Vučetić	NKD – pojedinačno
63.	RST-0695-1973.	Hvar	Kuća Vučetić	NKD – pojedinačno
64.	RST-0935-1976.	Hvar	Kuća Vučetić	NKD – pojedinačno
65.	Z-5560	Hvar	Kulturno-povijesna cjelina grada Hvara	NKD – kulturno – povijesna cjelina
66.	RST-0219-1964.	Hvar	Loža i kula-sat	NKD – pojedinačno
67.	Z-5167	Hvar	Luka “Mandrač”	NKD – pojedinačno
68.	RST-484, 24/354-1970.	Hvar	Ljetnikovac Božić-Ivanić	NKD – pojedinačno
69.	RST-1027-1978.	Hvar	Macel (klaonica)	NKD – pojedinačno
70.	Z-230	Hvar	Novovjekovni brodolom	NKD – pojedinačno
71.	Z-5770	Hvar	Ostaci brodoloma ispred uvale Lučišće	NKD – pojedinačno
72.	Z-5771	Hvar	Ostaci brodoloma ispred uvale Zaraće	NKD – pojedinačno
73.	P-3252	Hvar	Ostaci potonulog američkog aviona B-24 Liberator	NKD – pojedinačno
74.	RST-0579-1971.	Hvar	Palača Hektorović	NKD – pojedinačno
75.	RST-1431	Hvar	Palača Ivanić	NKD – pojedinačno
76.	RST-0479-1970.	Hvar	Palača Paladinić (Paladini)	NKD – pojedinačno
77.	RST-0475-1970.	Hvar	Palača Paladinić u Grodi	NKD – pojedinačno
78.	Z-5144	Hvar	Palača Radošević (Vukašinović-Dojmi)	NKD – pojedinačno
79.	P-2878	Hvar	Rimska vila u uvali Soline	NKD – pojedinačno
80.	Z-4637	Hvar	Ruralna cjelina Zaraće	NKD – kulturno – povijesna cjelina
81.	Z-5875	Hvar	Ruševni ostaci crkve sv. Pelegrina	NKD – pojedinačno
82.	RST-0209-1964.	Hvar	Samostan sv. Ivana i sv. Antuna	NKD – pojedinačno
83.	Z-5805	Hvar	Sklop crkve sv. Magdalene s arheološkim nalazištem	NKD – pojedinačno
84.	Z-5829	Hvar	Sklop građevina na otočiću Galešniku	NKD – pojedinačno
85.	RST-1418-1996.	Hvar	Svjetionik Pokonji Do	NKD – pojedinačno
86.	Z-5157	Hvar	Tvrđava “Napoljun” (Napoleon)	NKD – pojedinačno
87.	RST-0214-1964.	Hvar	Tvrđava Španjol	NKD – pojedinačno
88.	RST-1028	Hvar	Uvala Vira – prapovijesne gomile	NKD – pojedinačno
89.	RST-0618-1972.	Hvar	Vojna izvidnica	NKD – pojedinačno
90.	RST-0213-1964.	Hvar	Zapadna obala “Fabrika”	NKD – kulturno – povijesna cjelina
91.	RST-902	Hvar	Zgrada bivšeg hotela “Slavija”	NKD – pojedinačno
92.	Z-4478	Malo Grablje	Ruralna cjelina Malo Grablje	NKD – kulturno – povijesna cjelina
93.	RST-0527-1971.	Sveta Nedjelja	Pustinjački stan sa crkvom	NKD – pojedinačno
94.	Z-64	Velo Grablje	Antički brodolom	NKD – pojedinačno
95.	RST-0454-1970.	Velo Grablje	Crkva sv. Vida	NKD – pojedinačno
96.	RST-0514-1971.	Velo Grablje	Ljetnikovac Kasandrić	NKD – pojedinačno
97.	Z-4648	Velo Grablje	Ruralna cjelina Velo Grablje	NKD – kulturno – povijesna cjelina
98.	RST-1319-1988.	Velo Grablje	Stambeno-gospodarske zgrade	NKD – pojedinačno
99.	RST-0485-1970.	Zaraće	Crkva Blažene Djevice Marije	NKD – pojedinačno

Napomena: NKD – Nepokretno kulturno dobro, Z – zaštićeno kulturno dobro; P – preventivno zaštićeno kulturno dobro

Izvor: Ministarstvo kulture

 

Ugrožena kulturna dobra na području Grada Hvara su:

1. Kula sat
2. Palača Vukašinović
3. zidine tvrđave Španjola
4. Zvonik crkve Sv. Stjepana
5. Crkva Sv.Marka
6. Kuća Zaninović
7. Crkva Sv. Ivana

 

2.5.4.       Područja posebnih karakteristika

 

Područja od posebnog državnog interesa

 

Prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13) niti jedan dio Grada Hvara ne pripada skupini područja od posebne državne skrbi.

Prostor Grada Hvara ne nalazi se u brdsko-planinskom području.

Zakonom o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) posebna je pažnja posvećena otocima koje zakon tretira kao hrvatsko prirodno bogatstvo od osobitoga nacionalnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja koji su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.

Otok Hvar svrstan je u drugu skupinu otoka – otoci i otočne skupine za koje se donose programi održivog razvitka otoka. Sadržaj i metodologiju izrade programa održivog razvitka otoka propisuje Vlada RH.

Sadržaj i metodologiju izrade programa održivog razvitka otoka propisuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz prethodno mišljenje Ministarstva financija te ministarstava i državnih upravnih organizacija koji su predlagatelji državnih programa iz članka 27. ovoga Zakona.

Prvoj skupini otoka, u koju se ubrajaju mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci svrstani su i okolni otočići otoka Hvara: Borovac, Borovac (drugi), Dobri otok, Gališnik (Gaešnik), Gojca, Jerolim, Karbun, Marinkovac, Paržanj, Planikovac, Pokonji Dol, Stambeder, Sv. Klement, Vodnjak Mali, Vodnjak Veli, Zečevo.

Napomena: Popis „prve skupine otoka“ uključuje otoke navedene u čl.2.st.2. Zakona o otocima, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o otocima (NN 33/06).

Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/11) status TUG područja (područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi) dodijeljen je katastarskim općinama Brusje, Hvar i Grablje.

 

2.5.5.       Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća

 

Ugroženost od požara

Područje Grada Hvara karakteriziraju naselja s gustom gradnjom i lošom prometnom mrežom i smanjenom pristupačnošću. Daljnja karakteristika koja povećava opasnost od požara su neobrađene poljoprivredne površine često obrasle makijom i neuređenom borovom šumom. Ovimpodručjima prolaze i električne mreže srednjeg i niskog napona, koje povećavaju opasnost od požara. Istodobno je problematična i opskrba vodom, radi ograničenog kapaciteta podmorskog cjevovoda.

Problem opskrbe vodom te neadekvatne i neodržavane hidrantske mreže u naseljima, zatim dijelom nepristupačna područja izvan naselja obrasla šumom ili makijom su osnovni problemi u gašenju požara na području Grada.

 

Ugroženost od potresa

Područje Grada Hvara pripada zoni koju može pogoditi potres jačine do VII stupnja MSC ljestvice, što je potres koji može izazvati lakše do srednje teških posljedica. Da bi se spriječile teže posljedice potrebno je planirati i projektirati građevine otporne na predviđene jačine, tako da se predvide otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, a ojačavanje konstrukcija za stare zgrade, koje su građene prije 1964. god. Zgrade građene nakon 1964. god. u načelu su otporne na potres jačine VII stupnja MSC ljestvice.

U slučaju jačeg potresa može se očekivati i nemogućnost opskrbe vodom radi oštećenja vodovodne mreže. Građevine u obuhvatu Grada moraju se u pravilu graditi na udaljenosti 5,0m od granice građevne čestice kako bi se osigurali dovoljno široki i sigurni evakuacijski putevi te nesmetan pristup interventnih vozila.

 

Opasnost od akcidentnih situacija

Opasnost postoji od zagađenja obalnog mora koje može nastati radi havarije brodova koji prevoze naftne derivate ili opasne terete. Isto tako, postoji opasnost od zagađenja okoliša u slučaju prevrtanja cisterni koje prevoze opasne terete.

 

Poplave

Opasnost od poplava je mala ali postoji nakon obilnijih padalina u vidu bujičnih tokova. U cilju sprječavanja poplava postojeći vodotoci i kanali trebaju se redovito čistiti od izraslog biljnog materijala i održavati. Na bujičnim tokovima potrebno je provesti zaštitu od erozije i uređenje bujica koja obuhvaća biološke i hidrotehničke radove (čišćenje korita bujica, po potrebi obloga korita i dr.). Utjecaj vegetacijskog pokrivača, prvenstveno šuma, zatim travnjaka i mnogih višegodišnjih kultura je vrlo značajan za režim otjecanja i razvoj erozijskih procesa na bujičnom slivu te je potrebno voditi računa o održavanju vegetacijskog pokrivača u bujičnom slivu. Biološki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja bujica odnose se na održavanje zelenila u slivnom području, krčenje raslinja i izgradnju terasa.

 

Suša

Učinci suše najveće posljedice imaju na ratarske kulture, šume i trajne nasade vinograda i voćnjaka. Posljedice suše mogu se očitovati i u nedostatku vode potrebne za napajanje stoke kao i nedostatkom pitke vode za stanovnike područja koja se vodom ne opskrbljuju putem vodovodne mreže. Navodnjavanje se malo primjenjuje, uglavnom na okućnicama gdje učinci suše mogu imati negativna obilježja.

 

 

 

Nevrijeme

Za ostale opasnosti, kao što su olujno nevrijeme,  toplinski val i/ili tuča postoji mogućnost pojave na području Grada. Nadležne službe organizirane su i mogu pružiti informacije i pomoć u sklopu redovitih mjera zaštite i spašavanja stanovništva.

 

Tehničko-tehnološke opasnosti i prijetnje

Na području Grada ne postoje lokacije i proizvodni pogodni s opasnim tvarima koji bi bili rizični za stanovništvo odnosno javnost izvan lokacije gospodarskog subjekta.

 

Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Epidemiološka situacija na području Grada Hvara je dobra i nema sanitarnih opasnosti koje ugrožavaju zdravlje stanovništva.

Veterinarska stanica provodi propisana preventivna cijepljenja, dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza.

Nuklerarne i radiološke nesreće

Analiza ove vrste tehničko-tehnološke katastrofe izrađuje se isključivo na državnoj razini.

 

Ratna djelovanja i terorizam

Vrsta, intenzitet i učinci ratnog djelovanja i terorizma analiziraju se na osnovu strategijskih dokumenata obrane MORH-a i MUP-a te se izrađuju na državnoj razini.

Izvori: Plan zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti za Grad Hvar, Plan zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti – urbanistički uvjeti za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Hvara, svibanj 2013.

 

2.5.6.       Zaštita okoliša u prostornom uređenju

 

Područja i lokacije onečišćenja okoliša

                Područja i lokaliteti ugroženi emisijama u zrak i bukom

Na području Grada Hvara ne postoje proizvodna postrojenja koja onečišćuju zrak. Štetne emisije u zrak nastaju samo kao rezultat kolnog prometa, a kolni promet uzrokuje i onečišćenja bukom.

 

Opožarena područja

2009. godine na području Grada Hvara dogodila su se tri požara na površinama kojima gospodare Hrvatske šume (dva ispod Puljana, jedan na otoku Jerolimu). Ukupno je opožareno 5,35 ha. površine. Za privatne površine nema dostupnih podataka.

2010. godine nije bilo požara na površinama kojima gospodare Hrvatske šume, a dogodila su se dva požara na privatnim površinama (kamp Vira i Pribinje). Ukupno je opožareno 3,19 ha.

2011. i 2012. godine nije bilo požara na području Grada Hvara.

2013. godine nije bilo požara na površinama kojima gospodare Hrvatske šume, a u jednom požaru na privatnim površinama (lokacijia Sviračina) opožareno je 6,18 ha površine.

 

2.5.          Trendovi prostornog razvoja

Od osam naselja Grada Hvara samo Hvar i Milna imaju zabilježen demografski rast. Sva ostala naselja Grada Hvara pokazuju negativne demografske trendove. Naselje Malo Grablje nema zabilježenih stanovnika u dva posljednja popisa. U međupopisnom razdoblju 2001.-2011. rast broja kućanstava nešto je veći od rasta broja stanovnika. Ukupno na području Grada Hvara ima 2.047 stanova za stalno stanovanje od čega je njih 1.542 stalno nastanjeno.

Grad Hvar po indeksu razvijenosti pripada u IV. skupinu (jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske).

Postojeću funkcionalnu organizaciju prostora karakterizira nesrazmjer između naselja Hvar i ostalih naselja, kako u pogledu broja stanovnika tako i u komunalnoj i urbanoj opremi. U naselju Hvar locirani su praktično svi društveni i javni sadržaji – dječji vrtić, osnovna škola, srednja škola, glazbena škola, dom zdravlja, športska društva i klubovi, kulturna društva, policijska stanica, gradska uprava, ispostave županijske uprave i dr. U Brusju, Velom Grablju, Milni i Sv. Nedilji postoje crkve i groblja, te trgovine osnovne opskrbe.

Turizam je najvažnija gospodarska grana kojom se bavi stanovništvo.

Prostorni plan županije Splitsko dalmatinske, usvojen 2003. godine, na području Grada Hvara u 2015. godini prognozirao je ukupno 4.500 stalnih, te 2.000 povremenih stanovnika. Plan je nadalje predviđao boravak 10.500 turista, te za ove potrebe određuje maksimalnu površinu građevinskog područja za mješovite namjene i turizam 425 ha, uz minimalnu gustoću od 40 stanovnika ili turista po hektaru.

U odnosu na planske projekcije iz županijskog prostornog plana moguće je zaključiti kako Hvar još nije dosegao planirani broj stalnih stanovnika (prema popisu 2011. godine u Hvaru živi 4.251 stanovnika). Podatak o povremenim stanovnicima nije dostupan, ali može se isčitati iz podataka o 1056 stanova koji se koriste „za odmor i rekreaciju“.

Županijski je prostorni plan propisao minimalnu gustioću 40 stanovnika po hektaru, dok je ostvarena gustoća u građevinskim područjima naselja Grada Hvara 24,44 stanovnika/ha (31,39 stanovnika /ha u izgrađenim dijelovima naselja). Iz ovog podatka vidljivo je kako još ne postoje planske pretpostavke za znatnija proširenja građevinskih područja naselja, ali ovo će prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije trebati provjeriti u odnosu na pojedina naselja, osobito za središnje naselje Hvar.

Prostornim planom SDŽ predviđeno je i ukupno 24 ha površine za proizvodne gospodarske namjene. Proizvodna namjena u PPUG Hvara planirana je na površini 13,7 ha te u ovom dijelu postoji mogućnost za proširenja, ali ista su opravdana samo uz dodatne mjere za podupiranje razvoja proizvodnih gospodarskih grana, malog i srednjeg poduzetništva i obrta.

Ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene u izdvojenim građevinskim područjima planirana važećim PPUG Hvara iznosi 79,60 ha, s planiranim maksimalnim kapacitetom 5.750 postelja. Po usklađenju PPUG Hvara s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije i ukidanja zona Vela Garška, Jagodna-Zastupac i Lozna ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene u izdvojenim građevinskim područjima biti će smanjena za 31,6 ha i iznosit će 48 ha, a  planirani maksimalni kapacitet smanjit će se za 2.530 postelja i iznositi će 3.220 postelja.

Infrastrukturni sustavi zadovoljavaju današnje potrebe. Otok se napaja preko vodova otočne elektroopksrbne veze Kopno-Brač-Hvar-Korčula-Pelješac-Kopno, a osnovno napajanje je iz trafostanice 110/35 kV “Stari Grad”. Kad je u pitanju potrošnja postoji velika neujednačenost potrošnje u zimskom i ljetnom periodu kao rezultat razvijene turističke ponude.

U postojećem sustavu vodoopskrbe za otok Hvar je predviđeno 270 l/sek. iz regionalnog vodovoda i 70 l/sek. iz lokalnih izvora. Sada je za zapadni dio otoka osigurano 140 l/sek.

Za naselje Hvar izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 140 l/s. što zadovoljava današnje potrebe središnjeg naselja.

Potrebno je ulagati napore za opremanje svih naselja Grada Hvara osnovnom komunalnom i društvenom infrastrukturom jer je to osnovni preduvjet za zaustavljanje negativnih demografskih kretanja i za budući gospodarski razvoj.

Prilikom osmišljavanja gospodarskog razvoja potrebno je, uvažavajući lokalne specifičnosti, težiti uravnoteženom razvoju kako bi se prevladala ovisnost o turizmu kao glavnoj gospodarskoj djelatnosti. Znatne mogućnosti postoje u komplementarnim djelatnostima koje koriste potencijale turističkog tržišta za razvoj lokalnih proizvoda.

 

2.6.          Obvezni prostorni pokazatelji