Službeni glasnik – br. 07 / 2014

 pdf

SLUŽBENI GLASNIK

GRADA HVARA

 

GODINA XXI.  BROJ 7.                                        Godišnja pretplata iznosi 1.000,00 Kn –

Hvar, 22. rujna 2014. godine                                    plaća se na račun broj : 2500009- 1815300001

 

 

          Na temelju članka 109. Zakona o proračunu («Narodne novine» br. 87/08 i 136/12), Pravilnika o  polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna („Narodne novine“, broj: 24/13) te članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara» br. 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11 – pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19.rujna 2014. godine, d o n o s i

 

 

 

P O L U G O D I Š NJ I    I Z V J E Š T A J

O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA HVARA ZA 2014. GODINU

 

 

Članak 1.

 

Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Hvara za 2014. godinu sadrži:

 

  1. Opći dio Proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na razini odjeljka ekonomske klasifikacije,
  2. Posebni dio Proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije,
  3. Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu  novca i kapitala,
  4. Izvještaj o korištenju proračunske zalihe,
  5. Izvještaj o danim jamstvima i izdacima po jamstvima, te
  6. Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.

 

 

Članak 2.

                Ovaj Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Hvara za 2014.godinu stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Hvara».

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

G R A D    H V A R

Gradsko vijeće

 

Klasa: 400-01/14-01/08
Urbroj: 2128/01-02-14-03

Hvar,  19.09.2014. godine

 

PREDSJEDNIK  GRADSKOG VIJEĆA:

                                                                                                                                             Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Naziv:  GRAD HVAR                                                                      Matični broj: 02541122

Adresa:  21450 HVAR

Šifra djelatnosti: 8411

Žiro-račun: 2500009-1815300001

OIB: 01250166084

 

       OBRAZLOŽENJE

OSTVARENIH PRIHODA I PRIMITAKA, RASHODA I IZDATAKA

ZA 01-06/2014.GODINU                                                                  

PRIHODI  I  PRIMICI

  1. Prihodi poslovanja u odnosu na plan ostvareni su sa 29,71%, što je s obzirom da se većina prihoda ostvaruje u II polugodištu realno ostvarenje.
  2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u odnosu na plan su ostvareni sa 18,60%, a ovise uglavnom o realizaciji planirane prodaje zemljišta.
  3. Primici od povrata zajmova nisu do sada ostvareni, a ovise o naplati po regresnom zahtjevu od strane Sportskog centra Hvar.
  4. Ukupni prihodi i primici u odnosu na godišnji plan su realizirani sa 29,52%.
  5. Ukupno ostvareni prihodi su za 7,89% veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 

RASHODI  I  IZDACI

 

  1. Rashodi poslovanja u odnosu na godišnji plan izvršeni sa 37,86%. Pojedinačno izvršenje prikazano je u tabelarnom prikazu o izvršenju proračuna. Nije bilo izvršenja iznad planiranih iznosa.
  2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su izvršeni sa 19,74%, nije bilo izvršenja iznad planiranih iznosa.
  3. Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova izvršeni su sa 109,36%, tj. došlo je do prekoračenja planiranog iznosa zbog prisilne naplate po izdanom jamstvu Sportskom centru Hvar.
  4. Ukupna realizacija rashoda i izdataka u odnosu na godišnji plan je 33,07%, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine je 207,88%. Veliko povećanje u odnosu na prethodnu godinu je vezano za nepostojanje proračuna u prvom polugodištu 2013. godine kada se određeni izdaci nisu mogli izvršavati, kao i isplate u ovoj godini koje se odnose na naknadu za deposedirano zemljište.

 

Hvar, 11. kolovoza 2014.god.

 

Voditeljica Službe za proračun i financije:

Margita Petrić Hraste, v.r.

Zakonski predstavnik:

Rino Budrović, dipl.ing., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredbe članka 5. stavka 1. i 4., članka 86. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama («NN», broj: 67/08, 48/10-Odluka Ustavnog suda RH i 74/11) i članka 25. Statuta Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

O D L U K U

o izmjeni Odluke o poslovima premještanja i blokadi nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, visini troškova premještanja i čuvanja vozila, blokade i deblokade vozila te povjeravanju poslova

 

Članak 1.

 

U Odluci o poslovima premještanja i blokadi nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, visini troškova premještanja i čuvanja vozila, blokade i deblokade vozila te povjeravanju poslova („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 5/14) u članku 6. riječ „komunalnog“ briše se.

 

Članak 2.

 

U članku 8. riječi: „nakon plaćanja svih dužnih troškova” brišu se.

 

Članak 3.

 

U članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi: „Ukoliko je vlasnik ili korisnik premještenog vozila državljanin Republike Hrvatske ili strani državljanin, a troškove premještanja i čuvanja nije u mogućnosti podmiriti odmah, te troškove može platiti u roku od 8 dana od dana preuzimanja vozila. U tom slučaju vlasniku odnosno korisniku vozila isto će biti vraćeno odmah uz izdavanje uplatnice smavedenim rokom plaćanja.“

Stavak 3. briše se.

 

Članak 4.

 

Članak 11. briše se.

Članak 5.

 

U članku 15. stavak 4. briše se, a stavak 5. postaje stavak 4. koji se mijenja i glasi:

„Ukoliko je vlasnik ili korisnik blokiranog vozila državljanin Republike Hrvatske ili strani državljanin, a troškove blokade i deblokade nije u mogućnosti podmiriti odmah, iste može platiti u roku od 8 dana od dana postavljene blokade odnosno izvršene deblokade.“

 

Članak 6.

 

U članku 16. stavak 1. briše se, a stavci 2. i 3., postaju stavci 1. i 2.

 

Članak 7.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Hvara».

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 363-01/14-01/122

URBROJ: 2128-01-02-14-03

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredaba članaka 18. i 19. Odluke o javnim priznanjima Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 2/93, 2/95, 2/97, 2/02, 5/05, 5/07 i 5/09) i članka 26. Statuta Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09,7/09, 8/09, 1/11 i 2/11­-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ODLUKU

o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara

 

Radoslav Benčić, dodjeljuje se zlatna plaketa i uvjerenje.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 060-01/14-01/03

URBROJ: 2128/01-02-14-03

Hvar, 19. rujna 2014. godine

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredaba članaka. 7., 9. i 14. Odluke o javnim priznanjima Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 2/93, 2/95, 2/97, 2/02, 5/05, 5/07 i 5/09) i članka 26. Statuta Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11 i 2/11­pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

O D L U K U

o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara

 

MIRJANA KOLUMBIĆ, dodjeljuje se osobna nagrada Grada Hvara u obliku diplome i novčane nagrade od 5.000,00 kuna.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 060-01/14-01/04

URBROJ: 2128/01-02-14-02

Hvar, 19. rujna 2014. godine

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredaba članaka. 18. i 19. Odluke o javnim priznanjima Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 2/93, 2/95, 2/97, 2/02, 5/05, 5/07 i 5/09) i članka 26. Statuta Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11 i 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

O D L U K U

o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara

 

                Draško Baumgarten, dodjeljuje se srebrna plaketa Grada Hvara i uvjerenje.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 060-01/14-01/06

URBROJ: 2128/01-02-14-02

Hvar, 19. rujna 2014. godine

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredaba članaka 7. i 14. Odluke o javnim priznanjima Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 2/93, 2/95, 2/97, 2/02, 5/05, 5/07 i 5/09) i članka 26. Statuta Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11 i 2/11­pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

O D L U K U

o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara

 

FREE FOR RADIO, dodjeljuje se kolektivna nagrada Grada Hvara u obliku diplome i plakete.

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

Klasa: 060-01/14-01/03

URBROJ: 2128/01-02-14-04

Hvar, 19. rujna 2014. godine

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 25. Statuta Grada Hvara (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) te članka 7. st.3. Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata koji se školuju na srednjim i visokim učilištima (“Službeni glasnik Grada Hvara”, broj 11/10) Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ODLUKU

O RASPISIVANJU NATJEČAJA ZA

STIPENDIJU GRADA HVARA

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom raspisuje se natječaj za Stipendiju Grada Hvara.

 

Članak 2.

 

Stipendije dodjeljuje Grad Hvar, a namijenjene su srednjoškolskim učenicima i studentima s područja Grada Hvara koji se školuju izvan mjesta prebivališta.

Za 2014/2015. školsku godinu odobravaju se 2 učeničke i 5 studentskih stipendija za stipendiranje učenika i studenata Grada Hvara, od 01. rujna 2014. do 30. lipnja 2015. godine. Sukladno č1. 12 Pravilnika, Gradonačelnik može donijeti Odluku da se jedna Stipendija dodijeli kandidatu koji u natječaju nije prikupio dovoljan broj bodova za dodjelu Stipendije a koji ima izuzetno težak socijalni status.

 

Članak 3.

 

Za učenike srednjih škola koji se školuju izvan Grada Hvara visina Stipendije iznosi 800,00 kuna mjesečno, a za studente koji se školuju na višim i visokim učilištima 1.000,00 kuna mjesečno.

Za učenika ili studenta iz socijalno ugrožene obitelji, prema posebnoj odluci Gradonačelnika, visina Stipendije iznosi 1.600,00 mjesečno.

 

Članak 4.

 

Na temelju ove Odluke Gradonačelnik Grada Hvara raspisati će natječaj koji će se objaviti na oglasnoj ploči i na službenim internetskim stranicama Grada.

 

Članak 5.

 

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana donošenja, a objaviti će se u “Službenom glasniku Grada Hvara”.

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

Gradsko vijeće

 

KLASA: 602-04/ 14-0 l /01

URBROJ: 2128-01-02-14-02

Hvar, 19. rujna 2014. godine

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-­pročišćeni tekst), članka 6. stavak 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora («NN», broj: 125/11), članka 3. stavak 3. i 4. Odluke o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 2/12) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ODLUKU

o ponudi sklapanja novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme za poslovni prostor broj: 1. i 2, u objektu tvrdave Španjola-Fortica

 

Članak 1.

 

Grad Hvar kao zakupodavac nudi dosadašnjim zakupnicima sklapanje novog ugovora o zakupu za poslovne prostore broj: 1. i 2. u objektu tvrdave Španjola-Fortica, označena kao čest. zgr. 147 i čest. zem. 343/2 k.o. Hvar, kako slijedi:

1./  poslovni prostor broj: 1, površine 43,53 m2, zakupnik Trgovački obrt «BISTRI», vlasnik Katarina Škare iz Hvara, za obavljanje djelatnosti trgovine na malo: suvenirnica (isključuje prehrambene artikle), iznos zakupnine je 1.131,78 kuna mjesečno (43,53 m2 x 26,00 kuna = 1.131,78 kuna) plus porez na dodanu vrijednost (PDV),

2./  poslovni prostor broj: 2, površine 34,31 m2, zakupnik Obrt za proizvodnju i trgovinu «KAIROS», vlasnik Suzana Barbarić iz Hvara, za obavljanje djelatnosti trgovine na malo: suvenirnica (isključuje prehrambene artikle), iznos zakupnine je 1.132,23 kuna mjesečno (34,31 m2 x 33,00 kune = 1.132,23 kune) plus porez na dodanu vrijednost (PDV),              sukladno Odluci o utvrdivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrđave Španjola-Fortica KLASA: 372-03/14-01/16 URBROJ: 2128-01-01/1-14-01 od 10. rujna 2014. godine.

Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se na odredeno vrijeme od jedne godine i to od 01. siječnja do 31. prosinca 2015. godine, uz podmirenje dospjelih obveza prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička i pravna osoba pridržava rokova plaćanja, uz dostavu sredstva osiguranja plaćanja – zadužnicu ovjerenu od javnog bilježnika na iznos zakupnine i troškova, ovjerenu od javnog bilježnika.

 

Članak 2.

 

Određuje se rok od 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, za prihvat ponude i podmirenje dospjelih obveza, te dostavu potvrde Grada Hvara, Komunalno Hvar d.o.o. i Porezne uprave o podmirenim obvezama, te zadužnice iz članka 1. ove Odluke Gradu Hvaru, a radi sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora, u protivnom se neće sklopiti ugovor sa dosadašnjim zakupnikom, već se pokrenuti postupak dodjele poslovnog prostora putem javnog natječaja.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 372-01/14-01/15

URBROJ: 2128-01-02-14-02

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-­pročišćeni tekst), članka 6. stavak 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora («NN», broj: 125/11), članka 3. stavak 3. i 4. Odluke o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 2/12) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ODLUKU

o ponudi sklapanja novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme za poslovni prostor broj: 3. u objektu tvrdave Španjola-Fortica

 

Članak 1.

 

Grad Hvar kao zakupodavac nudi dosadašnjem zakupniku Ugostiteljski obrt «Laguna», vlasnik Nenad Vasović iz Hvara, sklapanje novog ugovora o zakupu za poslovni prostor broj: 3 površine 30,55 m2, a sastoji se od točionika i spremišta, sa terasom kao vanjskim štekatom površine 180 m2 i sanitarnim čvorom površine 35,62 m2, koji se nalazi na središnjem platou objekta tvrđave Španjola-Fortica, označena kao čest. zgr. 147 i čest. zem. 343/2 k.o. Hvar, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti caffe bar, na određeno vrijeme i to od 15. listopada 2014. godine do 15. listopada 2015. godine.

Odlukom Gradonačelnika Grada Hvara o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrđave Španjola-Fortica Klasa:372-03/14-01/16 URBROJ:2128-01-01/1-14-01 od 10. rujna 2014. godine, utvrđena je visina zakupnine za poslovni prostor broj 3. površine 30,55 m2 x 43,00 kune = 1.313,65 kuna mjesečno plus PDV.

Terasa kao vanjski štekat površine 180 m2 visina zakupnine određena je u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno plus PDV, za period od 01. svibnja do 31. listopada.

Zakupnik poslovnog prostora broj 3 u obvezi je održavati urednim i dostupnim zajedničke sanitarne prostorije /površine 35,62 m2/ svim posjetiteljima tvrđave.

Zakupnik je dužan podmiriti dospjele obveze prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička i pravna osoba pridržava rokova plaćanja, uz dostavu sredstva osiguranja plaćanja – zadužnicu ovjerenu od javnog bilježnika na iznos zakupnine i troškova, ovjerenu od javnog bilježnika.

 

Članak 2.

 

Određuje se rok od 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, za prihvat ponude i podmirenje dospjelih obveza, te dostavu potvrde Porezne uprave o podmirenim obvezama, potvrdu Grada Hvara i tvrtki u vlasništvu Grada o podmirenim obvezama, zadužnice iz članka 1. ove Odluke Gradu Hvaru, a radi sklapanja ugovora o zakupu, u protivnom se neće sklopiti ugovor sa dosadašnjim zakupnikom, već se pokrenuti postupak dodjele poslovnog prostora putem javnog natječaja.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 372-01/14-01/18

URBROJ: 2128-01-02-14-01

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13­-pročišćeni tekst), članka 6. stavak 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora («NN», broj: 125/11), članka 3. stavak 3. i 4. Odluke o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 2/12) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09 , 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

 

 

 

 

ODLUKU

o ponudi sklapanja novog ugovora o zakupu na odredeno vrijeme za poslovni prostor u zgradi ex Bonaparte čest. zgr. 28 k.o. Hvar

 

Članak 1.

 

Grad Hvar kao zakupodavac nudi dosadašnjem zakupniku TINTINNA MARE j. d. o. o. iz Visa, Zagrebačka 80, sklapanje novog ugovora o zakupu za poslovni prostor u prizemlju zgrade ex Bonaparte, označene kao čest. zgr. 28 k.o. Hvar, na adresi: Trg sv. Stjepana 4 u Hvaru, predio Šćikovi bok, što u naravi predstavlja jednu poslovnu prostoriju površine 11 m2 bez sanitarnog čvora, na određeno vrijeme do donošenja pravomoćnog rješenja temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („NN”, broj: 92/96….), ali ne duže od jedne godine, tj. od 01. siječnja do 31. prosinca 2015. godine, za obavljanje djelatnosti mjenjačkih poslova­-mjenjačnica, visina zakupnine 2.575,00 kuna plus PDV mjesečno, uz podmirenje dospjelih obveza prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička i pravna osoba pridržava rokova plaćanja, uz dostavu sredstva osiguranja plaćanja – zadužnicu ovjerenu od javnog bilježnika na iznos zakupnine i troškova, ovjerenu od javnog bilježnika.

 

Članak 2.

 

Određuje se rok od 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, za prihvat ponude i podmirenje dospjelih obveza, te dostavu potvrde Porezne uprave o podmirenim obvezama, potvrde Grada Hvara i tvrtki u vlasništvu Grada o podmirenim obvezama, zadužnice iz članka 1. ove Odluke Gradu Hvaru, a radi sklapanja ugovora o zakupu, u protivnom se neće sklopiti ugovor sa dosadašnjim zakupnikom, već se pokrenuti postupak dodjele poslovnog prostora putem javnog natječaja.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 372-03/14-01/19

URBROJ: 2128-01-02-14-01

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13­-pročišćeni tekst) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

ZAKLJUČAK

povodom peticije Udruge za održivi razvoj Grada i otoka Hvara „DIGNITEA“

 

I.

 

Gradsko vijeće Grada Hvara kao predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave traži osnivanje vlastite lučke uprave, sukladno članku 75. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, radi učinkovitijeg upravljanja, gradnje i korištenja luke otvorene za javni promet na području Grada Hvara.

 

II.

 

Traži se obustava naplata naknade za vez u komunalnom dijelu luke do osnivanja vlastite lučke uprave na području Grada Hvara.

 

III.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 342-01/14-01/44

URBROJ: 2128-01-02-14-01

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-­pročišćeni tekst) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

o promjeni članka 75. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

 

I.

 

Predlaže se promjena članka 75. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 i 123/11-Odluka USRH) uvođenjem novog pojma: lokalna lučka uprava, koji bi glasio:

„Radi upravljanja, gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značaja za područje svake županije osniva se jedna županijska lučka uprava, a mogu se osnivati i lokalne lučke uprave.

Osnivač županijske lučke uprave iz stavka l. ovoga članka je županija (u daljnjem tekstu: županijska lučka uprava), a odluku o njenom osnivanju donosi županijska skupština.

Osnivač lokalne lučke uprave iz stavka 1. ovog članka je jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi lučka uprava (u daljnjem tekstu: lokalna lučka uprava), a odluku o njenom osnivanju donosi općinsko ili gradsko vijeće.

Odluka o osnivanju lučke uprave iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti nakon utvrđivanja lučkog područja.

Na lučke uprave iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na lučku upravu koju osniva Vlada Republike Hrvatske, ako neko pitanje za te lučke uprave nije drugačije uređeno.

Ministar će donijeti propis kojim će se odrediti kriteriji za osnivanje lokalnih lučkih uprava iz stavka l. ovoga članka.“

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 342-01/14-01/45

URBROJ: 2128-01-02-14-01

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 41. stavka l. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi («NN», broj: 10/97, 107/07 i 94/13), članka 107. Statuta Dječjeg vrtića «Vanđela Božitković» («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 12/13) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića «Vanđela Božitković» – Hvar

 

I.

 

Daje se prethodna suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića «Vanđela Božitković» – Hvar, koji je usvojen na sjednici Upravnog vijeća Dječjeg vrtića dana 06. kolovoza 2014. godine.

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Hvara».

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 601-01/14-01/12

URBROJ: 2128-01-02-14-02

Hvar, 19. rujna 2014. godine

 

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju odredbe članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13- pročišćeni tekst), članka 35.a Zakona o otocima («NN», broj: 149/99, 32/02 i 33/06) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09,7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

o očitovanju na ponudu o pravu prvokupa 1/4 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. 1428, 909, 1416

k.o. Hvar

 

I.

 

Povodom ponude ponuditelja Ljiljane Meneghello Ostojčić iz Zagreba, Prilaz Gjure Deželića 18, OIB:57584379003 putem punomoćnika Petar Ćubela, odvjetnik iz Zagreba, Vlaška 72 c od 18. kolovoz 2014. godine, Grad Hvar neće se koristiti pravom prvokupa u predmetu ponude za prodaju 1/4 dijela nekretnina označenih kao:

–   čest. zem. 4076/1 površine 447 m2, upisana u zk.ul. 1428,

–   čest. zem. 4076/4 površine 221 m2, upisana u zk.ul. 1428,

–   čest. zem. 4076/5 površine 257 m2, upisana u zk.ul. 1428,

–   čest. zem. 4079/1 površine 236 m2, upisana u zk.ul. 1428,

–   čest. zem. 4075 površine 1.503 m2, upisana u zk.ul. 909,

–   čest. zem. 4077 površine 74 m2, upisana u zk.ul. 909,

–   čest. zem. 4076/2 površine 236 m2, upisana u zk.ul. 1416,

–   čest. zem. 4076/3 površine 269 m2, upisana u zk.ul. 1416,

–   čest. zem. 4076/6 površine 525 m2, upisana u zk.ul. 1416,

–   čest. zem. 4079/2 površine 92 m2, upisana u zk.ul. 1416, sve k.o. Hvar, Pakleni otoci, za iznos kupoprodajne cijene od 130.000,00 kuna.

 

II.

 

Po zaključenju ugovora o kupoprodaji u kojem je navedena kupoprodajna cijena predmetne nekretnine u iznosu iz točke I. ovog Zaključka, ponuditelj se obvezuje dostaviti fotokopiju ugovora Gradu Hvaru.

 

III.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

 

KLASA: 940-01/14-01/64

URBROJ: 2128-01-02-14-02

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-­pročišćeni tekst), članka 21. stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom («Narodne novine», broj: 94/13) i članka 25. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) i dobivenoj Prethodnoj suglasnosti na Nacrt Plana gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje 2014.-2020. godine od Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko dalmatinske županije, KLASA: 351-02/14-01/84, URBROJ:2181/1-10-14-2 od 02. rujna 2014. godine, Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj 19. rujna 2014. godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje 2014. – 2020. godine

 

I.

 

Donosi se Plan gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje od 2014. – 2020. godine, kojeg je izradila tvrtka Zeleni servis d.o.o. iz Splita, Templarska 23, dana 09. lipnja 2014. godine.

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 350-01/14-01/40

URBROJ: 2128-01-02-14-11

Hvar, 19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl. iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

P L A N

GOSPODARENJA OTPADOM GRADA HVARA ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020- GODINE

 

Naručitelj:          GRAD HVAR

PREDMET:       Nacrt Plana gospodarenja otpadom           Grada Hvara za razdoblje 2014.- 2020.                 godine

Izrađivač:           Zeleni servis d.o.o. – Split

            

Broj projekta:    32/2014-1

            

Voditelj izrade:  Duje Šegvić mag.ing.naft.rud.

Suradnici:        Marijana Vuković        mag.biol.univ.spec.oecol.

Boška Matošić dipl. ing. kem. teh.

Smiljana Blažević dipl. iur.

Sanja Petrušić dipl.ing.kem.teh.

Datum izrade: Split, 09.06.2014.

 

ZELENI SERVIS d.o.o. – pridržava sva

neprenesena prava

ZELENI SERVIS d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima RH (NN 167/03). Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a napose umnožavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu i sukladno ugovoru između Naručitelja i Zelenog servisa.

 

Sadržaj

 

  1. 1.     UVOD

1.1.     Nazivlje u planu

1.2.     Načela gospodarenja otpadom

1.3.     Lista propisa koji uređuju gospoarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

1.4.     Planski dokumenti gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske

1.5.     Obveze jedinica lokalne samouprave

  1. 2.     OSNOVNI PODACI  O GRADU HVARU

2.1.     Položaj Grada Hvara

2.2.     Naselja Grada Hvara

2.3.     Prirodne vrijednosti

2.4.     Kulturno-povijesne vrijednosti

2.5.     Gospodarstvo

  1. 3.     ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU GRADA HVARA UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA

3.1.     Skupljanje, prijevoz i zbrinjavanje komunalnog otpada

3.2.     Procjena količina komunalnog otpada

  1. 4.     PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA OTPADA

4.1.     Djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste i količine otpada

  1. 5.     GRAĐEVINE I UREĐAJI ZA GOSPODARENJE OTPADOM
  2. 6.     PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU
  3. 7.     MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPREČAVANJA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA
  4. 8.     MJERE GOSPODARENJA OTPADOM

8.1.     Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada

8.2.     Popis projekata važnih za provedbu odredbi plana

8.3.     Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

8.4.     Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog, (glomaznog) komunalnog otpada

  1. 9.     ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM
  2. 10.  ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

1. UVOD

 

Gospodarenje otpadom je pojam koji obuhvaća niz aktivnosti, odluka i mjera u čijem provođenju je potrebna uska suradnja političkog vodstva jedinica lokalne samouprave, stručnjaka te samog stanovništva pojedinog područja. Republika Hrvatska od svog osnutka donijela je cijeli niz pravnih propisa koji za zadatak imaju pružiti osnovu i temelj uspostavljanju funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom na cijelom njenom području. Okvir sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj dan je u sljedećim dokumentima i propisima:

  • Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);
  • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05);
  • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015. (NN 85/07, 126/10, 31/11);
  • Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13);
  • Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02).

 

Tijekom procesa približavanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji usvojen je i cijeli niz pravnih propisa, uredbi i pravilnika, koji detaljnije reguliraju gospodarenje posebnim vrstama otpada.

 

Sukladno postojećim zakonskim propisima, a ponajviše Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Grad Hvar donosi Plan gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu  Plan) čijom provedbom, a s ciljem očuvanja ljudskog zdravlja te smanjenja utjecaja na okoliš, će se nastojati ostvariti sljedeće:

 

  • uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom u skladu sa Planom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije;
  • povećati udio odvojeno prikupljanog otpada;
  • recikliranje i ponovna oporaba otpada;
  • prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja;
  • smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu;
  • izdvajanje goriva iz otpada;
  • smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima;
  • smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš;
  • sanacija „divljih“ odlagališta;
  • samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

 

U skladu s člankom 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Grad Hvar je izradio Plan koji sadrži:

  • Ø Analizu te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave;
  • Ø Podatke o vrstama i količinama:
  • Proizvedenog otpada,
  • Odvojeno sakupljenog otpada,
  • Odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te
  • Ostvarivanju ciljeva;
    • Ø Podatke o:
    • Postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom,
    • Statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom;
      • Ø Podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju;
      • Ø Mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva smanjivanja i sprječavanja otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada;
      • Ø Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada;
      • Ø Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada;
      • Ø Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada;
      • Ø Popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana;
      • Ø Organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom;
      • Ø Rokove i nositelje izvršenja Plana.

 

Plan gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje 2014.-2020., a sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) donosi se prema sljedećem postupku:

 

  Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom
1. Jedinica lokalne samouprave (JLS) dužna je za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (nadležnog upravnog tijela)
2. Nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom JLS usklađen sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i Plana gospodarenja otpadom RH
3. Plan gospodarenja otpadom JLS donosi predstavničko tijelo JLS (gradsko odnosno općinsko vijeće)
4. Plan gospodarenja otpadom JLS donosi se za razdoblje od 6 godina, izmjene i dopune po potrebi.
5. Plan gospodarenja otpadom JLS objavljuje se u službenom glasilu JLS.

 

Sukladno članku 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) jedinica lokalne samouprave prethodno donošenju Plana njegov prijedlog mora objaviti radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti i to na sljedeći način:

  • Ø Putem medija JLS izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana gospodarenja otpadom dostupan te o načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi;
  • Ø Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.

 

1.1.   Nazivlje u planu

 

Ambalažni otpad definiran je u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.

 

Biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom.

 

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

 

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

 

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

 

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik.

 

Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

 

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

 

Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.

 

Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganje otpada koji se ne može drugačije iskoristiti.

 

Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Također je to i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike).

 

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

 

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11 Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

 

Materijalna oporaba je svaki postupak oporabe koji ne uključuje energetsku oporabu i preradu u materijale koji će se koristiti kao gorivo.

 

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01.

 

Morski otpad je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen.

 

Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim Zakonom o zaštiti okoliša, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

 

Nasipavanje otpada je postupak oporabe pri kojem se odgovarajući otpad koristi za nasipavanje iskopanih površina ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju i kojim se otpad koristi kao zamjena za materijal koji nije otpad sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

 

Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

 

Neusklađeno odlagalište je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i određeno je odlukom iz članka 26. Stavka 6. navedenog Zakona.

 

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja.

 

Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrađuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada.

 

Odlagalište je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

  • interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje;
  • odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine);
  • iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

 

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

 

Održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza.

 

Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša.

 

Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćivanje okoliša.

 

Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja.

 

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

 

Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Postupci oporabe su:

  • R1              Korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije;
  • R2              Obnavljanje (reklamacija)/regeneracija otapala;
  • R3              Recikliranje/obnavljanje organskih tvari koje se ne koriste kao otapala (uključujući kompostiranje i druge procese biološke prerade);
  • R4              Recikliranje/obnavljanje metala i metalnih spojeva;
  • R5              Recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala;
  • R6              Regeneracija kiselina i lužina;
  • R7              Oporaba (recovery) sastojaka koji se koriste za suzbijanje zagađenja (pollution);
  • R8              Oporaba (recovery) sastojaka iz katalizatora;
  • R9              Ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi način ponovne uporabe (re-use) nafte;
  • R10            Obrada (treatment) zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja;
  • R11            Upotreba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od postupaka od R1-R10;
  • R12            Razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od postupaka od R1-R12;
  • R13            Skladištenje otpada predviđenog za bilo koji od postupaka od R1-R-12 (osim privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja).

 

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa.

 

Otpadna ulja su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja.

 

Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici soli ili kalija.

 

Ponovna uporaba je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni.

 

Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada (prema čl. 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002).

 

Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada.

 

Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju.

 

Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju.

 

Postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada.

 

Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja.

 

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

 

Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

 

Reciklažno dvorište (RD) je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

 

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada.

 

Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.

 

Registar onečišćenja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš.

 

Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša.

Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

 

Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu.

 

Spaljivanje otpada  je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju.

 

Suspaljivanje otpada je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju.

 

Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

  • biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnim propisima;
  • vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko, u skladu sa posebnim propisima;
  • moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima;
  • tlu, čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima;
  • zemljanoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima.

 

Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

 

Termička obrada otpada su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada;

 

Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrađuje i/ili zbrinjava.

 

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša.

 

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada, a to su:

  • D1 – Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.);
  • D2 – Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu itd.);
  • D3 – Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.);
  • D4 – Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.);
  • D5 – Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.);
  • D6 – Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane;
  • D7 – Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno;
  • D8 – Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom navedenim pod D 1 – D 12;
  • D9 – Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom navedenim pod D 1 – D 12 (na primjer isparavanje, sušenje, kalciniranje itd.);
  • D10 – Spaljivanje otpada na kopnu;
  • D11 – Spaljivanje otpada na moru (Ovaj je postupak zabranjen zakonodavstvom EU-a i međunarodnim konvencijama);
  • D12 – Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.);
  • D13 – Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku navedenim pod D 1 – D 12, (ako nijedna druga oznaka D nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije odlaganja uključujući prethodnu preradu, primjerice, između ostalog, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje ili odvajanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D1 – D12);
  • D14 – Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D 1 – D 13 i
  • D15 – Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja navedenim pod D 1 – D 14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije sakupljanja).

 

Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno sakupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad).

 

1.2.   Načela gospodarenje otpadom

 

Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima:

1.   „Načelo onečišćivač plaća“ – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;

 

2.   „Načelo blizine“ – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;

 

3.   „Načelo samodostatnosti“ – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;

 

4.   „Načelo sljedivosti“ – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

 

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

  1. Sprječavanje nastanka otpada;
  2. Priprema za ponovnu uporabu;
  3. Recikliranje;
  4. Drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
  5. Zbrinjavanje otpada.

 

Ciljevi gospodarenja otpadom su:

  • Ø izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:
  • razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora;
  • tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja;
  • razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,
    • Ø oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe;
    • Ø zbrinjavanje otpada na propisani način;
    • Ø sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

 

U ostvarivanju navedenih ciljeva trebaju se uzimati u obzir najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima gospodarenja otpadom.

 

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a posebice kako bi se izbjeglo sljedeće:

  • rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti;
  • pojava neugode uzrokovane bukom i/ili mirisom;
  • štetan utjecaj na područje kulturno – povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa;
  • nastajanje eksplozije ili požara.

 

 

1.3.   Lista propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

 

PROPIS

NARODNE NOVINE

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

94/13

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

50/05, 39/09

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu

97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13

Odluka o uvjetima označavanja ambalaže

155/05, 24/06, 28/06

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

130/05

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama

40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13

Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada

51/06

Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave

59/06, 109/12

Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom

69/06, 17/07, 39/09

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima

124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima

133/06, 31/09, 156/09, 45/12, 86/13

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima

136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13

Pravilnik o gospodarenju otpadom

23/14, 51/14

Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest

42/07

Pravilnik o načinu i uvjetima termičke obrade otpada

45/07

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom

72/07

Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom

42/14, 48/14

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. – 2015. godine

85/07, 126/10, 31/11

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada

117/07, 111/11, 17/13, 62/13

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom

38/08

Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi

38/08

Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan – dioksida

70/08

Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest

89/08

Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

105/08

Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina

128/08

Naputak o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom

129/11, 137/11

 

1.4.   Planski dokumenti gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske

 

  1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05);
  2. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.- 2015. g. (NN 85/07, 126/10, 31/11);
  3. Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba;
  4. Gradski, odnosno općinski planovi gospodarenja otpadom;
  5. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.

 

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

 

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Strategija) predstavlja temeljnu viziju dugoročnog gospodarenja otpadom te ga postavlja kao nacionalni prioritet. Vizija izložena u Strategiji je „bezdeponijski koncept“ kojem se teži kao idealu za čije ostvarenje je potrebno zatvaranje kruga nastajanja otpada od izbjegavanja generiranja otpada, smanjenje količina, reciklaže i oporabe te iskorištavanja inertnog ostatka.

Strategija je sačinjena u skladu sa Europskim trendovima u gospodarenju otpadom. Ona je također i izravan odgovor na mišljenju Europske unije iz 2004. gdje se gospodarenje otpadom imenuje kao najveći pojedinačni problem zaštite okoliša i gdje Europsko vijeće odlučuje da uspostavljanje gospodarenja otpadom predstavlja prioritet i u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju.

Strategija je ustvrdila da količina otpada u državi kontinuirano raste, a istovremeno je infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti neodgovarajuća.

 

Najveći problemi identificirani u Strategiji su:

  • Više od 3.000 divljih deponija;
  • Neadekvatno zbrinjavanje medicinskog otpada;
  • Nepouzdani podaci i sustav prikupljanja podataka;
  • Otpad u moru, marinama i ribogojilištima.

 

Strategijom su definirani i osnovni strateški ciljevi u gospodarenju otpadom čije ostvarenje jamči jačanje sustava i njegovo funkcioniranje tako da se ostvari temeljna funkcija – zaštita ljudskog zdravlja i okoliša te racionalno korištenje resursa.

 

Strateški ciljevi gospodarenja otpadom:

  • Izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada;
  • Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept – Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje);
  • Smanjivanje rizika od otpada;
  • Doprinos zaposlenosti u Republici Hrvatskoj;
  • Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

 

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

(NN 85/07, 126/10, 31/11)

 

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007.- 2015. godine i njegov glavni zadatak je organiziranje i provođenje mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi propisani Strategijom:

  • uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;
  • sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta;
  • sanacija „crnih točaka“ – lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom;
  • razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom s pred-obradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

 

Plan gospodarenja otpadom sadrži podatke o vrstama, količinama i podrijetlu otpada za koje treba osigurati gospodarenje; uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada; uvjete gospodarenja opasnim otpadom; uvjete gospodarenja komunalnim otpadom; razmještaj lokacija i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove; opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom; procjenu i moguće izvore potrebnih sredstava te propisanu tehniku za procjenu troškova sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

 

Plan gospodarenja otpadom u splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje od 2007.-2015. godine

 

Jedinice područne (regionalne) samouprave (županije) imaju sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) obavezu:

  • donijeti županijske planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i pri tome surađivati s gradovima i općinama na svom području;
  • prostornim planovima utvrditi lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom i poticati županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podršku JLS;
  • sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom.

 

Plan gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji je planski dokument gospodarenja otpadom u županiji, koji je donesen u skladu sa starim Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06) za razdoblje od osam godina. Plan je usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 85/07) te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02) i Programom zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 1A/8).

 

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

 

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave je instrument kojim će se nastojati postići održivo gospodarenje otpadom. U tom smislu njegova svrha je pružiti pregled postojećeg stanja na terenu i to na način da se detaljno utvrdi sljedeće:

  • djelatnosti iz kojih nastaje otpad (sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05, 39/09);
  • vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti (sukladno Uredbi 50/05, 39/09);
  • karakteristike otpada;
  • tokovi otpada;
  • količina otpada;
  • način sakupljanja te postupanje sa otpadom;
  • planirana financijska sredstva koja su potrebna za održivo gospodarenje otpadom.

 

Cilj Plana gospodarenja otpadom je utvrditi postojeće stanje u smislu nastajanja vrsta i količina otpada, tokova otpada te planiranje istoga radi ostvarivanje strateških ciljeva gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

 

1.5.   Obveze jedinica lokalne samouprave

 

Republika Hrvatska je u srpnju 2013. godine donijela Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) koji detaljno propisuje dužnosti tijela državne uprave, regionalne i lokalne samouprave te privrednika po pitanju održivog gospodarenja otpadom.

 

Sukladno članku 28. navedenog Zakona jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati kako slijedi u tablici:

 

 

OBVEZE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE (ČL. 28)

  •  
Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada
  •  
Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada
  •  
Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada
  •  
Provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
  •  
Donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS
  •  
Provođenje izobrazno – informativne aktivnosti na svom području
  •  
Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada

 

Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više gore navedenih obveza. Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada.

 

Sukladno članku 29. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) jedinice lokalne samouprave su dužne plaćati poticajnu naknadu za smanjenje količina miješanog komunalnog otpada prema rješenju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ova mjera je propisana s ciljem poticanja jedinice lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području jedinice lokalne samouprave.

 

Sukladno članku 30. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) predstavničko tijelo JLS donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada koja sadrži kako slijedi u tablici:

 

 

SADRŽAJ ODLUKE

  •  
Kriterij obračuna količine otpada
  •  
Standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada
  •  
Najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima
  •  
Obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu
  •  
Područje pružanja javne usluge (vidi gore članak 30.)
  •  
Odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovog Zakona
  •  
Opće uvjete ugovora s korisnicima

 

Nakon donošenja odluke predstavničko tijelo JLS dužno je istu bez odlaganja dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te je objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama JLS. Iznos jedinične naknade za litru, odnosno kilogram utvrđuje odlukom davatelj usluge po ishođenoj suglasnosti izvršnog tijela JLS.

 

Članak 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) propisuje da JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada i to na način da osigura kako slijedi u tablici:

 

OBVEZE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE (ČL. 35)

  •  
Funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području
  •  
Postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini
  •  
Obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila
  •  
Uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge

Obveze koje su propisane u članku 35.  navedenog Zakona su u ovisnosti i o broju stanovnika pojedine jedinice lokalne samouprave i to kako je navedeno:

  • Jedinica koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu predmetnog Zakona smatra reciklažnim dvorištem;
  • Jedinica koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području;
  • Jedinica koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području;
  • Jedinica lokalne samouprave dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu predmetnog Zakona smatra reciklažnim dvorištem.

 

Člankom 39. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) propisana je obaveza jedinici lokalne samouprave da o svom trošku, na odgovarajući način osigura godišnje provedbu izobrazno – informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga kao što su televizija i radio.

 

Izvješće o provedbi gore navedenih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom kojeg prema članku 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) jedinica lokalne samouprave treba dostaviti jednom godišnje do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu jedinici područne (regionalne) samouprave. Navedeno izvješće JLS je prema navedenom Zakonu dužna i objaviti u svom službenom glasilu.

 

2. OSNOVNI PODACI O GRADU HVARU

 

2.1.     Položaj Grada Hvara

 

Grad Hvar smješten je u zaljevu na jugozapadnom kraju otoka Hvara. Obuhvaća ukupno 7586 ha (75,86 km2) i 6 naselja. Okrenut je prema jugu, za razliku od susjednih grada Starog Grada i općine Jelsa, koji su okrenuti prema zapadu, odnosno sjeveru. Južno od gradske luke nalaze se Pakleni otoci.

 

Prema Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske, otok Hvar pripada velikim otocima, nositeljima razvitka, sa posebno naglašenim kvalitetama za  razvoj turizma.

 

Grad Hvar odlikuju ugodna klima, prirodne i krajobrazne vrijednosti, među kojima treba posebno istaknuti Paklene otoke koji su zaštićeni u kategoriji zaštićenog  krajobraza te graditeljska baština visoke razine vrijednosti. Položaj i smještaj  grada su izrazito  povoljni  za razvoj pomorskog prometa i nautičkog turizma, djelatnosti koje Hvar povezuju sa širim prostorima i podloga su za razvitak kvalitetnog turizma. S druge strane, iznimna kvaliteta  prostora uzrok je velikim zahtjevima za stambenom, turističkom i vikend izgradnjom, koje prati sve veća preopterećenost  postojeće infrastrukture.

 

 

Tablica 1. Površina te broj stanovnika, kućanstava i gustoća naseljenosti na području Grada Hvara prema popisu iz 2011. godine

Naselja

Površina (km2)

Broj stanovnika

Broj kućanstava

Gustoća naseljenosti (st/km2)

GRAD HVAR

75,86

4251

1553

56,03

Izvor: DZS

 

 

Prema popisu stanovništva 2011. godine u naseljima grada Hvara nalazilo se 4251 stanovnika, prosječne gustoće naseljenosti od 56,03 st/km2.

 

2.2.     Naselja Grada Hvara

 

Područje grada Hvara obuhvaća 6 naselja: Brusje, Hvar, Milna, Velom Grablje,  Sv. Nedjelja i Zaraće. Staro naselje Malo Grablje nema stalnih stanovnika, a u Velom Grablju je  2011. živjelo 7 stanovnika. Izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina (NN 86/06) određeno je naselje Jagodna, koje je do tada bilo dio naselja Sv. Nedjelja.

 

Problem ukupnog razvoja Grada Hvara  je doseljavanje stanovnika u naselje Hvar, uz naglašenu depopulaciju naselja u unutrašnjosti otoka. Pri tome je rast izgradnje  brži od rasta stanovništva, pa se na obalnom području  koncentrirala izgradnja velikog broja stambenih objekata te objekata koji se koriste za turizam ili kao kuće za odmor. Ovu izgradnju  ne prati adekvatna izgradnja infrastrukturnih sustava,  niti razvoj gospodarskih djelatnosti.  Problem infrastrukturnog opremanja ovog područja je i velika razlika u potrebnim kapacitetima u ljetnom razdoblju  u odnosu na  ostatak godine.

 

Slika 1. Položaj grada Hvara

 

2.3.     Prirodne vrijednosti

 

Prostorni plan uređenja mora primarno štititi dijelove prirode koji su prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) upisani ili predloženi za upis u upisnik zaštićenih dijelova prirode pri nadležnom Ministarstvu. Na području grada Hvara zaštićeni su Pakleni otoci i otočić Galešnik kao značajni krajobraz te horizontalni čempres u parku Franjevačkog samostana u gradu Hvaru kao pojedinačni spomenik. Također je predložena je zaštita rta Pelegrin kao značajni krajobraz te Lucićev perivoj kao hortikulturni spomenik.

 

2.4.     Kulturno – povijesne vrijednosti

 

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) zaštićeni su slijedeće urbane i ruralne cjeline , arheološki lokaliteti i pojedinačni spomenici:

 

1.   Urbana cjelina grada Hvara (RST 540).

  • Ruralna cjelina Brusje
  • Ruralna cjelina Velo Grablje
  • Ruralna cjelina Malo Grablje
  • Ruralna cjelina Zarače
  • Ruralna cjelina Sv. Nedjelja

2.   Arheološki lokaliteti su:

  • Hidroarheološko nalazište Palmižana (RST 871)
  • Villa rustica Soline (RST 878)
  • Pretpovijesne gomile Vira  (RST  869)
  • Pretpovijesna utvrda Lompić, uvala Gračišće (nije naveden u popisu)
  • Evidentirano je arheološko nalazište u Hvarskim Njivama.
  • Podmorje otoka do izobate 50 m predstavlja hidroarheoloišku zonu

3.   Pojedinačni spomenici u zaštićenoj povijesnoj cjelini grada Hvara:

  • Arsenal sa fontikom i kazalištem RST 215
  • Gradska tvrđava Fortica ( Španjola) RST 214
  • Gradske zidine ( Br.reg. 210, R 35/58-64) RST 210
  • Katedrala i biskupski dvor (Br.reg. 206, R 81/50) RST206
  • Loža i sat kula (Br. reg. 219, R 24/199-68) RST 219
  • Zapadna obala Fabrika (Br.reg. 213, R 35/56-64) RST 213
  • Mandrač (Br.reg. 212, R35/44-64) RST 212
  • Gradsko groblje RST 359
  • Gotička palača Hektorović (Br.reg. 579, R 24/73-71) RST 579
  • Ljetnikovac Hanibala Lucića (nema rješenja)
  • Crkva Sv. Kuzme i Damjana( Br.reg. 211) RST211
  • Crkva Sv. Duha (Br.reg. 208) RST 208
  • Crkva Zvijezda mora RST 283
  • Crkva i samostan benediktinki RST  209
  • Crkva Sv. Roka RST 216
  • Crkva Sv. Venerande RST 220
  • Crkva Sv. Marije Magdalene  RST 402
  • Franjevački samostan i crkva (RST 205
  • Crkva Sv. Marka s ostacima dominikanskog samostana RST 218
  • Gotička kuća RST 482
  • Gotička kuća Strossmayer RST 297
  • Gotička kuća RST 478
  • Gotička kuća RST 480
  • Gotička kuća uz bunar RST 565
  • Gotička kuća u  Grodi RST 570
  • Gradske zidine RST 210
  • Kasnoantički zidovi u kući  Gazarović RST1114
  • Hotel Slavija RST 902
  • Kompleks Gazzari RST 487
  • Kompleks kuća Gazzari RST 295
  • Kompleks kuća uz crkvu Sv Ivana RST 481
  • Kuća Barišić  RST 296
  • Kuća Bibić RST 916
  • Kuća Bracanović RST 723
  • Kuća Bučić RST 610
  • Kuća Domančić RST  601
  • Kuća Gargurić RST  284
  • Kuća Jurić RST 1108
  • Kuća Machiedo RST 286
  • Kuća Machiedo (Bonin) RST 477
  • Kuća Marchi (Stalio) RST 600
  • Kuća Marchi RST 619
  • Kuća Marić RST 917
  • Kuća Maričić Domančić  RST 285
  • Kuća Maričić  RST 914
  • Kuća Matijević RST 915
  • Kuća Matković RST 762
  • Kuća Mihovilčević RST 903
  • Kuća Novak RST 16
  • Kuća Padovan RST 612
  • Kuća Rosso RST 707
  • Kuća Stanušić Bibić RST 282
  • Kuća Vučetić RST 599
  • Kuća Vučetić RST 695
  • Kuća Vučetić RST 935
  • Kuća uz Anuncijatu RST 623
  • Kuća uz bunar u Grodi RST 694
  • Macel RST 1027
  • Palača Paladinić RST 475
  • Palača Paladinić (donja) RST  479
  • Palača Radošević Vukašinović RST 15
  • Renesansna kuća RST 524
  • Sklop gotičko baroknih kuća ispred crkve Sv. Duha RST 430
  • Crkva Anuncijata E
  • Crkva Kruvenica E
  • Zdenac na Pjaci E
  • Zdenac u Grodi E
  • Renesansni stup ispred Kruvenice E
  • Gotička kuća Fazinić E
  • Spomen ploča NOB RST 854
  • Spomen ploča na zgradi Arsenala (NOB) RST 855
  • Spomen ploča palim borcima (NOB) RST 809
  • Štab mornarice NOVJ (NOB) RST 812

4.   Pojedinačni spomenici izvan zaštićene urbane cjeline grada Hvara:

  • Crkva Sv. Jurja, Brusje (RST 866)
  • Mjesno groblje, Brusje (RST 867)
  • Ruševine ljetnikovca Rinaldi, Brusje (E 692)
  • Kuća Zudenigo, uvala Maslinica (E)
  • Ljetnikovac Ilijić, uvala Maslinica (E)
  • Ljetnikovac Vidali, uvala Konopikova
  • Kuća Bučić, uvala Radonića dol
  • Ljetnikovac Bartučević, uvala  Lučišće (E 694)
  • Crkva Sv. Nikole, vrh Sv. Nikola (E)
  • Ljetnikovac Kasandrić, Dubovica (RST 903)
  • Stambeno gospodarska zgrada, Dubovica (RST  903)
  • Crkva Sv. Stjepana, Dubovica (E)
  • Ljetnikovac  Ivanić, Mala Milna (RST 874)
  • Crkva Sv. Klementa , Sv Klement (RST 877)
  • Ostaci crkve Sv. Pelegrina, rt Pelegrin ( RST 875)
  • Crkva Sv. Pelegrina, rt Pelegrin (RST 876),
  • Svjetionik Pokonji Dol, Pokonji Dol (RST 873),
  • Vojna promatračnica Smokovik (RST 865),
  • Baterija Galešnik, Galešnik (E 872)
  • Baterija Andreis, Hvar (RST 868)
  • Tvrđava   Napoleon, Hvar  (RST 870)
  • Crkva Sv. Vida, Velo Grablje (RST 905),
  • Crkva BDM , Zaraće (RST  901)

Unutrašnjost područja Grada evidentirana je kao etno zona.

Cijelo područje otoka Hvara evidentirano je kao kultivirani agrarni krajolik.

 

2.5.     Gospodarstvo

 

Gospodarski razvoj otoka Hvara bio je dugo obilježen tradicionalnim djelatnostima, poljoprivredom i ribarstvom, a u XIX st. posebno su se razvili pomorstvo i trgovina. Poznato je da su pomorci s otoka uspješno ploveći drvenim jedrenjacima trgovali po cijelom Sredozemlju i posredovali čak između luka na Crnom moru, u Sjevernoj Africi i na  portugalskoj obali Atlantskog oceana.

Razvoj željeznih brodova na parni pogon , za koje su vjerojatno trebala znatno veća sredstva od onih kojima su raspolagali lokalni brodari, oslabio je ulogu pomorstva i trgovine, a bolesti loze uništile dobar dio prosperitetnog vinogradarstva i vinarstva te trgovine vinom, pa je sve do sredine XX stoljeća otok imao raznovrsno ali u načelu slabo razvijeno gospodarstvo.

 

Tek je razvoj turizma od šezdesetih godina donio novi i značajan prosperitet, ali se nažalost i pokazalo da oslanjanje na samo jednu gospodarsku granu ne može donijeti stabilan gospodarski razvitak. Došlo je naime do neselektivnog prelaska iz primarnog u tercijarni sektor, uz zapuštanje poljoprivrede i  bez razvoja sekundarnih djelatnosti.

 

Zanimljivo je i to da je turizam u početku razdoblja intenzivnog razvitka bio uspješan i konkurentan, ali tokom vremena nije uspijevao slijediti nove razvojne trendove, tako da je već prije ratnih zbivanja bio u stagnaciji, pa i padu. Tome je doprinijela i nerazvijena  infrastruktura koje nije mogla kvalitetno pratiti nove  potrebe razvoja.

 

Iako turizam ostaje okosnica gospodarskog razvoja grada Hvara potrebno je razviti i sve one gospodarske djelatnosti koje su s turizmom komplementarne, kao što su poljoprivreda i ribarstvo, a i one koje s turizmom nisu u konfliktu, kao što su ekološki prihvatljiva proizvodnja i servisi

 

Razvoj turizma zahtijeva i značajna ulaganja u infrastrukturu, posebno za aktiviranje novih turističkih područja izvan samog naselja Hvar te ulaganje radi dosljednog i cjelovitog provođenja zaštite okoliša, a posebno zaštite mora i obale  koji su i najvažniji turistički resursi.

 

Gospodarski razvoj je baziran na turizmu, pomorstvu, poljoprivrednoj proizvodnji te proizvodnim i servisnim djelatnostima malih mjerila i čistih tehnologija.

 

Na području grada Hvara od gospodarskih subjekata aktivna su:

–        Ljekarna

–        Dom zdravlja

–        Ambulanta

–        Auto limar x 2

–        Auto mehaničar x 2

–        Trgovina mješovitom robom x 4

–        Samoposluge

–        Otkupna stanica za ribu + pakiranje ribe

 

3.  ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU GRADA HVARA UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA

 

Otpad koji nastaje na području grada Hvara i njegovih naselja svrstava se u sljedeće djelatnosti (temeljem Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05, 39/09):

 

Tablica 2. Djelatnosti iz kojih nastaje otpad na području Grada Hvara

Šifra djelatnosti

Naziv djelatnosti

02 00 00

Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lovstva i ribarstva, pripremanja i prerade hrane

08 00 00

Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe (PFDU) premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja

13 00 00

Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz poglavlja 05, 12 i 19)

15 00 00

Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

16 00 00

Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

17 00 00

Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija)

18 00 00

Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

19 00 00

Otpad iz uređaja za postupanje s otpadom, uređaja za pročišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu

20 00 00

Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke

 

3.1.     Skupljanje, prijevoz i zbrinjavanje komunalnog otpada

 

Na području grada Hvara za obavljanje komunalne djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja miješanog komunalnog i glomaznog otpada osnovana je tvrtka Komunalno Hvar d.o.o. Sakupljeni otpad se odvozi na službeno odlagalište Stanišće na području grada Hvara.

Na području grada Hvara miješani komunalni otpad se prikuplja putem 130 kontejnera kapaciteta 1100 l (tablica 3.). Kontejneri su u vlasništvu grada Hvara te su raspoređeni po svim naseljima grada Hvara.

 

Tablica 3. Broj kontejnera po naseljima Grada Hvara

 

NASELJA

BROJ KONTEJNERA (ljeti)

BROJ KONTEJNERA (zimi)

Brusje

9

9

Milna

7

7

Zarače

3

3

Sveta Nedjelja

21

21

Pakleni otoci

3

3

grad Hvar

133

87

UKUPNO

176

130

 

Dinamika odvoza miješanog komunalnog otpada van sezone je svakodnevno (u centru grada dva puta dnevno) odnosno više puta dnevno u sezoni. Sakupljanje se obavlja sa šest vozila za prijevoz komunalnog otpada a to su:

–  Mercedes rotopres                                  16 m3

–  Iveco PN                                                13 m3

–  MAN                                                        8 m3

–  ISUZU                                                     5 m3

–  MAN auto podizač                               5 -7 m3

–  Mercedes kiper                                         2 m3

Uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada tvrtka Komunalno Hvar d.o.o. naplaćuje od grada Hvara.

 

Za sakupljanje i odvoz glomaznog otpada koristi se kiper otvorenog tipa kapaciteta 2 t. Glomazni otpad odvozi se po pozivu. Uslugu sakupljanja i odvoza glomaznog otpada tvrtka Komunalno Hvar d.o.o. naplaćuje kroz fiksne troškove.

 

Cijenu za usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada grada Hvara naplaćuje svojim građanima, a obračunava se prema volumenu.

 

Dvije kategorije su za obračun:

  • fiksni dio – 12,00 kn + PDV – nepromjenjiv je i naplaćuje se jednom mjesečno,
  • varijabilni dio – 0,29 kn/l + PDV – korisnike se zadužuje u litrama otpada.

 

Vanjski obveznici (oni koji povremeno borave u naseljima grada Hvara) plaćaju prema gore navedenim cijenama.

 

Na području grada Hvar postavljeni su kontejneri za prihvat ostalog otpada kao što su kontejneri (10 komada) za papir. Po uredima, bankama i stambenim zgradama postavljene su kutije za papir. Svakodnevno se prikuplja  kartonska ambalaža iz trgovina, hotela i sl i jednom mjesečno se skuplja nepovratna plastična ambalaža iz kućanstva.

 

3.2.   Procjena količina komunalnog otpada

 

Prema podacima iz tvrtke Komunalno Hvar d.o.o. količina sakupljenog miješanog komunalnog i glomaznog otpada za razdoblje od 2010. do 2013. godine prikazano je u tablici 4.

 


 

Tablica 4. Količine sakupljenog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2013. godine

 

GODINA

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD (t)

GLOMAZNI OTPAD (t)

2013.

4202,01

466,89

2012.

4000,57

492,28

2011.

4706,28

522,92

2010.

4151,93

461,32

 

 

                Uz podatke o količini evidentiranog otpada, potrebno je poznavanje postojećeg stanja o:

a)   ukupnom broju stanovnika,

b)   broju stanovnika obuhvaćenih organiziranim odvozom otpada.

 

Organizirani odvoz otpada obuhvaća 100 % stanovništva.

Prema Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije prosječna specifična količina komunalnog otpada je 0,8 kg/stan/dan.

 

Također, radi izrade projekcije količina otpada za buduće razdoblje, potrebno je uvidjeti promjene koje su nastale u proteklom razdoblju, u prvom redu:

 

a)   promjenama broja stanovnika između dva popisa stanovništva,

b)   promjenama u ustroju teritorijalnih jedinica,

c)   migraciji stanovništva uslijed ratnih događanja,

d)   prirodnom prirastu stanovništva,

e)   socijalno-gospodarstvenoj aktivnosti.

 

Prema podacima iz tvrtke Komunalno Hvar d.o.o. procjenjuje se da mjesečna količina miješanog komunalnog otpada u 2013. godini iznosi 230,07 t.

 

GODINA

BROJ NOĆENJA

2013.

549 370

2012.

474 739

2011.

468 819

 

Specifična količina komunalnog otpada, po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom, za 2013.godinu, iznosila je:

 

Spec. Količina (kg/stan/dan)= 2760,81 x 1000 / (4251 x 365) = 1,77 kg/stan/dan

 

Broj turističkih noćenja za 2013 godinu, prema podacima iz Turističke zajednice grada Hvara, iznosi 549 370. Prema razlici u količini miješanog komunalnog otpada u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj, kolovoz i rujan) i količine u ostalim mjesecima izračunato je da specifična količina komunalnog otpada po turistu iznosi 0,65 kg/turist/dan.

 

Spec. Količina (kg/turist/dan)= 360,16 x 1000 / 549 370 = 0,65 kg/turist/dan

 

Procjena količine otpada, za razdoblje do 2020.godine, izrađena je na osnovu podataka  i procjena o:

–        broju stanovništva (DZS) i količini komunalnog otpada za 2013. god. (iz dokumentacije tvrtke komunalno Hvar d.o.o.),

–        indeks starosti za grad Hvar u 2001. i 2011. godini iznose 85,5 i 123,3; u razdoblju od 2001. do 2011. godine došlo je do rasta broja stanovnika na području grada Hvara; stoga se očekuje prirast broja stanovnika u sljedećim godinama od 2,68%,

–        prema broju turističkih noćenja, u 2012. godini prirast je iznosio 1,26 %, a u 2013.  11,58% (podaci iz Turističke zajednice grada Hvara). Stoga za izračun očekivanog broja turističkih noćenja u sljedećih 8 godina koristit ćemo srednji prirast od 6,42 %.

 


 

Tablica 5. Prikaz očekivanog kretanja količina komunalnog otpada

Godina

Broj stanovnika

Komunalni otpad od stanovništva (t/god)

Komunalni otpad od turista

(t/god)

Komunalni otpad – ukupno

(t/god)

2013.

4251

2762

1440

4202

2014.

4262

2769

1532

4294

2015.

4273

2776

1630

4392

2016.

4284

2783

1734

4496

2017.

4294

2790

1845

4607

2018.

4305

2797

1963

4725

2019.

4317

2804

2089

4851

2020.

4329

2812

2223

4985

 

 

Vrijednosti koje su navedene u tablici su procijenjene u ovisnosti o dostupnim parametrima. One kao takve ovise o mnogim faktorima od kojih su najznačajnije broj stanovnika, kvaliteta života stanovnika te sustav gospodarenja otpadom na nekom području. Unaprijeđenijem postojećeg sustava gospodarenja otpadom na području grada Hvara (odvojeno sakupljanje otpada, izdvajanje iskoristivih komponenti iz otpada, edukacija stanovništva te ostale mjere za smanjivanje i sprečavanje nastanka otpada) za očekivati je da dođe i do povećanja količine komunalnog otpada koju je potrebno zbrinuti odlaganjem na odlagalište otpada.

 

4.  PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA OTPADA

 

4.1    Djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste i količine otpada

 

Prema djelatnostima koje su na području Grada Hvara vrste otpada koje nastaju iz tih djelatnosti su podijeljene po kategorijama.

 

4.1.1 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lovstva i ribarstva, pripremanja i prerade hrane (šifra djelatnosti 02 00 00)

 

Postupanje s nusproizvodima životinjskog porijekla uređeno je Zakonom o veterinarstvu (NN 82/13, 148/13). Prema članku 102. Zakona jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati sakupljanje i propisno zbrinjavanje lešina životinja i ostalih nusproizvoda s javnih površina te snositi troškove za spomenute radnje. Poslove sakupljanja obavljaju pravne ili fizičke osobe registrirane za sakupljanje nusproizvoda.

 

Nusproizvodi životinjskog porijekla nastaju u objektima za preradu mesa, riba, jaja, mlijeka, u hladnjačama, skladištima, na tržnicama, u prodavaonicama mesa, ribarnicama, ugostiteljstvu i drugim objektima javne prehrane, na mjestima gdje se proizvode namirnice životinjskog porijekla te brojnim drugim mjestima.

 

Ovlašteni sakupljač i zbrinjavatelj otpada životinjskog porijekla je tvrtka Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca koja otpad termički obrađuje.

 

4.1.2 Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe (PFDU) premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja (šifra djelatnosti 08 00 00)

 

Otpad iz djelatnosti 08 00 00 nastaje u tiskarama. Ovdje spadaju i otpadni tiskarski toneri, koje generira danas skoro svako domaćinstvo, uredi i kancelarijski prostori. Njih treba vratiti dobavljaču, a nikako bacati u komunalni otpad, jer spadaju u opasni otpad.

 

4.1.3 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva osim jestivog ulja i otpada iz poglavlja 05, 12 i 19 (šifra djelatnosti 13 00 00)

 

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13) člankom 6. propisano je da su posjednici otpadnih ulja dužni osigurati sakupljanje i privremeno skladištenje otpadnih ulja nastalih njihovom djelatnošću. Sakupljanje i odvoz otpadnih motornih ulja vrše ovlaštene tvrtke koje su ishodile dozvolu za gospodarenje tom vrstom otpada. Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva nastaju u automehaničarskim servisima, građevinskim tvrtkama koje otpad predaju ovlaštenim sakupljačima. Postupak oporabe ove vrste otpada je R-1.

 

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) posjednik otpadnih ulja različitih kategorija, ako je to tehnički izvedivo, ne smije ih miješati međusobno i ne smije ih miješati s drugim vrstama otpada ili tvarima, ako to miješanje sprječava i/ili onemogućuje njihovu obradu.

 

4.1.4 Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način (šifra djelatnosti 15 00 00)

 

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13) uređuje postupanje sa ambalažnim otpadom te obveze prodavatelja/uvoznika. Pravilnik pozitivno djeluje na svijest stanovništva, PET i MET ambalaža se odvaja i ne završava u komunalnom otpadu. Povrat i/ili skupljanje ambalaže organizirano je preko prodajnih mjesta, uz isplatu povratne naknade potrošačima. Time je spriječeno opterećivanje odlagališta i prirode ovom vrstom otpada, otpadna ambalaža postala je sirovina za recikliranje te se iz nje rade novi proizvodi.

 

Proizvođači otpadne ambalaže koja je onečišćena opasnim tvarima, materijala za brisanje, filtarskih materijala i zaštitne odjeće koja nije specificirana na drugi način, otpad predaju ovlaštenim sakupljačima odnosno zbrinavateljima.

 

Na području naselja grada Hvara postoji odvojeno sakupljanje papira, kartona i plastike.

4.1.5 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu (šifra djelatnosti 16 00 00)

 

Iz djelatnosti 16 00 00 nastaje otpad iz održavanja vozila kao što su: otpadna vozila, gume, filtri za ulje, tekućine za kočnice, antifriz, željezne kovine, obojene kovine, plastika, staklo, stara oprema koja sadrži opasne tvari, plinovi u posudama pod tlakom i odbačene kemikalije, baterije i akumulatori i dr. Navedene vrste otpada nastaju u manjim auto-servisnim radionicama koje su, sukladno zakonskoj regulativi, odgovorne kao proizvođači/posjednici otpada predati otpad ovlaštenim sakupljačima.

 

Pravilnik o otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13) propisuje u članku 10. da je sakupljač dužan preuzeti otpadno vozilo bez naplate od posjednika otpadnog vozila. Posjednik otpadnog vozila obvezan je otpadno vozilo u cijelosti predati sakupljaču te potpisom ovjeriti ispunjeni obrazac Pratećeg lista za opasni otpad i jedan primjerak zadržati za sebe.

 

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13) propisuje u članku 5. da je ovlašteni sakupljač otpadnih guma dužan preuzeti otpadne gume bez naplate od posjednika guma.

 

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12, 86/13) člankom 8. propisuje da su prodavatelji i posjednici dužni postaviti spremnike za odvojeno skupljanje otpadnih baterija i akumulatora u svom poslovnom prostoru ili neposrednoj blizini. Prodavatelj i posjednik dužan je preuzimati otpadne baterije i akumulatore kakve ima u svom prodajnom programu, bez naknade i obveze kupnje za krajnjeg korisnika i bez obzira na proizvođača, uključujući otpadne baterije i akumulatore koje mogu biti sastavni dijelovi uređaja koji prodaje ili servisira.

 

Ove vrste otpada na području grad Hvar nastaju u autoservisima. Otpad se predaje ovlaštenim sakupljačima na postupke oporabe R-3 i R-4.

 

4.1.6 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata, uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija (šifra djelatnosti 17 00 00)

 

Sukladno Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog čijeg građenja je nastao.

 

Posjednik građevnog otpada je:

  • vlasnik građevine;
  • investitor;
  • izvođač kojem je vlasnik građevine odnosno investitor na temelju valjanog pravnog posla prenio pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad građevnim otpadom;
  • treća osoba kojoj je vlasnik građevine odnosno investitor na temelju valjanog pravnog posla prenio pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad građevnim otpadom.

 

Pravilnikom je određeno da se ova kategorija otpada ne smije odlagati na mjestu nastanka niti na lokacijama koje nisu za to predviđene te da je posjednik građevnog otpada dužan snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom (skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje građevnog otpada).

 

Jedinice lokalne samouprave dužne su putem reciklažnog dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja. Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Prema članku 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) grada Hvara (kao JLS sa više od 1.500 stanovnika) ima obvezu osigurati funkcioniranje reciklažnog dvorišta.

 

Građevinski otpad na području županije se ne zbrinjava na odgovarajući način. Gotovo sav građevinski otpad završi na odlagalištima komunalnog otpada i divljim odlagalištima, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine.

 

Na lokaciji Centar za gospodarenje otpadom i čistiji okoliš (CGO) u Lećevici predviđeno je postrojenje za postupanje s građevinskim otpadom.

 

Prema Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, br. 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13) zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada (građevinski materijal iz iskopa i obrađeni građevinski otpad) može se vršiti u napuštenim eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) i u kojima se prema prostornim mogućnostima i posebnim propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu sanacije i planiranoj namjeni devastiranog područja. Definirane lokacije za zbrinjavanja i oporabu neopasnog građevinskog otpada su:

  • Područje uz eksploatacijsko polje Sveti Juraj – Sveti Kajo (Kaštela, Solin),
  • Područje uz eksploatacijsko polje 10. kolovoz (Klis),
  • Prisike (Muć).

Na ovim lokacijama mogu se graditi postrojenja za oporabu i oplemenjivanje građevinskog otpada i mineralnih sirovina sve dok obavljanje navedene djelatnosti nije u koliziji s planiranom eksploatacijom. Prostornim planom uređenja Općine/Grada mogu se planirati i druga reciklažna dvorišta.

 

Na području grada Hvara ne postoji reciklažno dvorište za građevinski otpad.

 

Građevinski otpad ne smije sadržavati azbestne ploče, plastiku, drvo, metal, kabele i druge ne-građevinske materijale. Čistu šutu, bez udjela kabela, plastike, metala i drva moguće je reciklirati u kvalitetan građevinski materijal.

 

4.1.7 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (šifra djelatnosti 18 00 00)

 

Proizvođač medicinskog otpada dužan je na mjestu nastanka osigurati gospodarenje ovim otpadom sukladno Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07), a naročito u pogledu odvojenog skupljanja, vođenja evidencije, spremanja u odgovarajuće spremnike i privremenog skladištenja u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom.

 

Proizvođač medicinskog otpada dužan je preuzimati medicinski otpad koji nastaje obavljanjem kućne njege i ostalih sličnih aktivnosti u kojima nastaje medicinski otpad te osigurati njegovu obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje o vlastitom trošku. Djelatnici ustanova koje obavljaju kućnu njegu, patronažu i slične djelatnosti, dužni su preuzimati medicinski otpad nastao njihovom djelatnošću radi obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja. Ljekarne su dužne preuzimati stare lijekove i sličan farmaceutski otpad neovisno o podrijetlu. Na području grada Hvara nalazi se ljekarna, dom zdravlja i ambulanta.

 

4.1.8 Otpad iz uređaja za postupanje s otpadom, uređaja za pročišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu (šifra djelatnosti 19 00 00)

 

Otpad iz ove djelatnosti nastaje u  privrednim objektima koji za obavljanje svoje djelatnosti trebaju posjedovati vodopravnu dozvolu, i to kod održavanja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (separatora, taložnica, mastolov i sl.). Nastaju sljedeće vrste otpada:

  • 19 08 09 – mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i  masnoće;
  • 19 08 10* – mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09;
  • 19 08 13* – muljevi koji sadrže opasne tvari iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda.

 

Navedene vrste otpada nastaju na području grada Hvara prvenstveno u turističko-ugostiteljskim objektima koji se nalaze na području naselja.

 

4.1.9 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke (šifra djelatnosti 20 00 00)

 

Otpadno jestivo ulje

 

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13) definira „otpadno jestivo ulje“ kao svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Posjednik otpadnih ulja je pravna ili fizička osoba koja posjeduje otpadna ulja pri čijem obavljanju djelatnosti stalno ili povremeno nastaju otpadna ulja. Obveza posjednika otpadnih jestivih ulja je da osiguraju da se otpadna jestiva ulja, koja nastanu pripremom hrane skupljaju odvojeno od drugog otpada u posebnim spremnicima te su dužni osigurati sakupljanje i privremeno skladištenje otpadnih ulja nastalih njihovom djelatnošću.

 

Na području grada Hvara brojni su uslužni objekti koji pripremaju hranu, odnosno restorani i hoteli, koji predaju otpadna jestiva ulja, na postupanje shodno zakonu, ovlaštenoj tvrtki.

 

Električni i elektronički otpad

 

Prema Pravilniku o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (čl. 3 NN 42/14, 48/14) električni i elektronički otpad (EE otpad) je: otpadna električna i elektronička oprema uključujući sve komponente, podsklopove i potrošne materijale koji u trenutku odbacivanja čine dio proizvoda, koji nastaju u gospodarstvu (komercijalne, industrijske, institucionalne i druge djelatnosti) i u kućanstvu. EE otpad iz kućanstva podrazumijeva: hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, štednjake, električne radijatore, klima-uređaje, TV prijamnike, male kućanske aparate i drugi EE otpad mase veće od 30 kg.

 

Stanovništvo grada Hvara može putem ovlaštenih zbrinjavatelja besplatno zbrinuti EE-otpad koji se generira u njihovim domaćinstvima. EE otpad iz kućanstva ovlašteni skupljač je dužan preuzeti unutar 30 dana od dana poziva.

 

Posjednik EE otpada obvezan je EE otpad predati u cijelosti i u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti ili dijelova. Takvim EE otpadom smatraju se i prethodno nerastavljeni dijelovi EE opreme koja se sastoji od više cjelina (npr. monitori računala, elektromotori crpki ili kompresora i sl.).

 

Potrebno je organizirati i informirati stanovništvo o odvojenom prikupljanju elektroničkog otpadu.

 

Stanovništvo grada  može na besplatni telefon 0800 444 110 naručiti odvoz EE- otpada koji obavlja ovlašteni koncesionar Tehnomobil d.o.o. (tel.382-011; mob. 091 315 4000) bez naplate.  EE otpad iz kućanstva skupljač je dužan preuzeti unutar 30 dana od dana poziva.

Potrebno je educirati stanovništvo da elektronički otpad ne bacaju u glomazni otpad i da se EE otpad ne smije deponirati na deponiju komunalnog otpada,  jer najveći dio EE otpada spada u kategoriju opasnih otpada koji se treba odvojeno prikupljati i predavati ovlaštenom sakupljaču.

 

Bio-otpad

 

Bio-otpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

 

Prema članku 56. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) osoba koja je ovlaštena gospodariti bio-otpadom te jedinica lokalne samouprave dužni su u dokumentima koje donose temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom osigurati odvojeno prikupljanje bio-otpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe bio-otpada.

 

Prema članku 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) definirana su ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, pri čemu je najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:

 

  • 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.
  • 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.
  • 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

 

Područje naselja Brusje, Velo Grablje, Malo Grablje, Zaraće i Sv. Nedjelja ima obilježja ruralne sredine. Stanovništvo se bavi uzgojem domaćih životinja te poljoprivrednim kulturama (vinogradarstvo, voćarstvo i ratarstvo). Na temelju tih djelatnosti cijeli bio-otpad (hrana i ostaci hrane) iz kućanstava upotrebljava se za hranjenje domaćih životinja, time je komunalni otpad neopterećen bio-otpadom.

 

Komunalni otpad

 

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

 

Prosječna specifična količina komunalnog otpada na području županije je 0,8 kg/stan/dan).

 

Temeljem Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na bazi provedenih ispitivanja sastava komunalnog otpada daje se prikaz prosječnog godišnjeg sastava komunalnog otpada:

 

Tablica 6. Sastav komunalnog otpada

 

Komponenta otpada

mas % srednja

vrijednost

Kuhinjski i bio-otpad

42,1

Papir i karton

20,0

Koža i kosti

3,1

Drvo

1,3

Tekstil

8,0

Staklo

6,8

Metali

4,1

Inertni

1,9

Plastika

12,0

Guma

0,7

Posebni

0,3

 

Iz pregleda tablice vidljivo je da je udio biorazgradivog otpada cca ¾ ukupne količine. Veći dio tog otpada može se kompostirati i reciklirati. Rezultati ove analize upućuju na zaključak da je potrebno što više odvajati otpad po vrstama kako bi se postigao cilj „nula otpada“, odnosno smanjile količine otpada koje se odlažu na odlagališta.

 

Do sada se na području grada Hvara izdvajanje korisnog otpada iz komunalnog odvijalo stihijski ovisno o svijesti i volji pojedinaca.

 

5. GRAĐEVINE I UREĐAJI ZA GOSPODARENJE OTPADOM

 

Na području grada Hvara ne postoje građevine i uređaji za gospodarenje otpadom osim službenog odlagališta.

 

Na području obuhvata Prostornog plana uređenja grada Hvara na postojećem odlagalištu komunalnog otpada na cesti prema Brusju (odlagalište Stanišće) mogućnosti daljnjeg odlaganja su ograničene, a uvjeti neprihvatljivi.

 

Na odlagalištu Stanišće predviđa se i postavljanje reciklažnog dvorišta uz mogućnost baliranja odvojeno prikupljenih komponenata otpada. Ovo odlagalište ostaje u funkciji dok se ne izgradi Županijski centar za gospodarenje otpadom, te pretovarna stanica na području Starog Grada.

 

Do izgradnje Županijskog centra za zbrinjavanje otpada, odlaganje otpada će se obavljati na postojećem odlagalištu komunalnog otpada Stanišće.

 

Planira se sanacija postojećeg odlagališta u granicama određenim Prostornim planom uređenja grada Hvara.

 

Po zatvaranju i završetku sanacije prostor odlagališta će se privesti novoj namjeni.

 

6. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU

 

Na području grada Hvara nema divljih odlagališta otpada. U slučaju pojave nakupine odbačenog otpada, nakon dojave lokalnog stanovništva, uklanjanju se u što krećem vremenskom roku.

 

7.  MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPREČAVANJA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

 

Da bi se postiglo smanjivanje odloženog otpada te na taj način smanjio pritisak na sastavnice okoliša, Strategija određuje koncept gospodarenja otpadom:

  • izbjegavanje nastanka otpada, što rezultira maksimalnim smanjivanjem količine i opasnih svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka, tako da u sljedeće faze gospodarenja otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito neškodljivog otpada,
  • vrednovanje – oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti; ova faza započinje odvojenim skupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjesta iskorištavanja,
  • odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na uređena, kontrolirana odlagališta (sanirana postojeća ili nova), kao najniže rangiranoga u hijerarhiji otpada; uključene su sanacije odlagališta i drugih starih opterećenja.

 


 


Tablica 7. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

 

Izbjegavanje

 

Neizbjegnuti otpad

 

Vrednovanje otpada

 

– materijalna reciklaža i ponovna   uporaba

– biološka reciklaža i ponovna uporaba

– energetska reciklaža i ponovna uporaba

 

Kontrolirana odlagališta

 

– manji proizvodni otpad

– proizvod s manje otpada

– uporaba primjerenije ambalaže

 

Prevencija stvaranja otpada najvažnija je karika u pravilnom gospodarenju otpadom. Sprečavanjem nastanka otpada, smanjuje se količina nastalog otpada. Uvođenjem sustava naplate odvoza otpada iz kućanstava i poslovnih subjekata, po količini nastalog otpada, najviše bi se postiglo u sprečavanju nastanka otpada. Ovakav sustav naplate bio bi poticajan za stanovništvo, rezultat bi bio izbjegavanje stvaranja otpada.

 

Vrednovanje-iskorištavanje pojedinih vrsta otpada bitna je pretpostavka uspješnog djelovanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Odvojeno skupljanje pojedinih vrsta otpada preduvjet je za materijalno, biološko ili energetsko iskorištavanje otpadnih materijala.

 

Temeljni cilj svakog sustava održivog gospodarenja otpadom jest smanjivanje ili sprječavanje nastanka otpada. Uspostava sustava održivog gospodarenja otpadom na nekom području je dugotrajan proces kojem dužnu pažnju trebaju posvetiti svi stanovnici tog područja zajedno sa svojim izabranim predstavnicima. Potrebno je provoditi određene opće mjere koje čine okosnicu samog sustava kao što su:

 

  • odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada;
  • odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada;
  • provođenje izobrazno – informativne aktivnosti na svom području;
  • provedba akcija prikupljanja otpada.

 

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) nalaže odvojeno sakupljanje otpada čija se vrijedna svojstva (materijalna i energetska) mogu iskoristiti. Razvrstavanjem i odvojenim sakupljanjem otpada na mjestu nastanka omogućuje se njegova ponovna uporaba, recikliranje ili oporaba otpada u energetske svrhe, uz smanjenje količina ostatnog otpada koji se mora zbrinuti na odlagalište otpada.

 

Izobrazno-informativne aktivnosti

 

Kako bi se osiguralo da građani aktivno počnu primjenjivati načela smanjenja proizvodnje otpada u svakodnevnom životu i koristiti infrastrukturu za odvojeno odlaganje otpada JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu putem javnih medija.

 

Edukaciju je potrebno provoditi prema ciljnim skupinama: za djecu predškolske i školske dobi, za mlade, odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike te državnu administraciju.

 

Izvješće o provedbi gore navedenih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom JLS.

 

Akcija prikupljanja otpada

 

Pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša. Zahtjev za suglasnost za organizaciju akcije prikupljanja otpada podnosi se najmanje dva mjeseca prije početka akcije.

 

Nadležni upravni odjel dužan je dostaviti izvješće o provedenim akcijama prikupljanja otpada na svojem području Agenciji za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

 

Ove godine grad Hvar se pridružio regionalnoj akciji čišćenja Let’s do it! Mediterranean, koja se održala pod nazivom Plava čistka i održana je petak 09.svibnja 2014.godine.

 

8.  MJERE GOSPODARENJA OTPADOM

 

8.1    Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada

 

Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom u svrhu zaštite javnog interesa nužni su ako bi ne primjenjivanje istog moglo:

  • ugroziti zdravlje ljudi ili izazvati neprihvatljivo uznemiravanje ljudi,
  • izazvati rizik od onečišćenja voda, zraka, tla i/ili ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta,
  • narušiti održivo korištenje voda ili tla,
  • onečistiti okoliš u većoj mjeri od neophodnog,
  • izazvati opasnosti od požara ili eksplozije
  • izazvati prekomjernu buku,
  • pogodovati pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti,
  • narušiti javni red i sigurnost ili
  • značajno narušiti izgled mjesta, krajolika i/ili kulturnog dobra.

 

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) nalaže odvojeno sakupljanje otpada čija se vrijedna svojstva (materijalna i energetska) mogu iskoristiti.

 

Razvrstavanjem i odvojenim sakupljanjem otpada na mjestu nastanka omogućuje se njegova ponovna uporaba, recikliranje ili oporaba otpada u energetske svrhe, uz smanjenje količina ostatnog otpada koji se mora zbrinuti na odlagalište otpada.

 

Do sada su kroz različite  Pravilnike regulirani sljedeći načini postupanja s posebnim kategorijama otpada i to:

  • ambalažom i ambalažnim otpadom;
  • otpadnim gumama;
  • otpadnim električnim i elektroničnim uređajima i opremom;
  • otpadnim uljima;
  • otpadnim vozilima;
  • otpadnim baterijama i akumulatorima;
  • građevinskim otpadom;
  • otpadom koji sadrži azbest;
  • medicinskim otpadom;
  • muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi;
  • otpadom iz proizvodnje titan-dioksida;
  • polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima;
  • otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

U opasni otpad u komunalnom otpadu spadaju:

  • istrošene baterije;
  • ambalaža od kemikalija, pesticida, boja, ulja, sredstava za čišćenje;
  • fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu;
  • posude pod tlakom;
  • ostaci lijekova;
  • infektivni materijal;
  • razni drugi predmeti koji sadrže opasne elemente i spojeve.

 

Jedinica lokalne samouprave mora omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava putem reciklažnog dvorišta ili mobilnog uređaja.

 

Također potrebno je i educirati stanovništvo za korištenje ekološko prihvatljivih proizvoda.

 

Prema Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, br. 01/03, 08/04, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13) na području županije nema građevina za obradu i odlaganje opasnog otpada. Postojeća lokacija za skladištenje opasnog otpada je na području grada Solina na predjelu Karabaš. Do uspostave sustava zbrinjavanja opasnog otpada za cijelu Državu, na nivou Županije će se osigurati privremeno skladištenje opasnog otpada (izvan zona sanitarne zaštite izvorišta voda za piće) do konačnog zbrinjavanja izvan područja županije.

 

8.2. Popis projekata važnih za provedbu odredbi plana

 

Popis projekata za period 2014. – 2020. godine:

a)   Edukativne kampanje (sredstva javnog informiranja, letci i sl.);

b)   Postavljanje zelenih otoka;

c)   Posude za kompostiranje kod kuće;

d)   Osigurati reciklažno dvorište;

e)   Posude za biorazgradivi otpad;

f)    Postavljanje tabli sa znakom zabrane odlaganja otpada;

g)   Sanacija divljih odlagališta;

h)   Nabava kontejnera za glomazni otpad.

 

Edukativne kampanje

 

Stanovništvo grada i njegovih naselja potrebno je kroz radionice, pisane materijale i predavanje educirati o:

  • potrebi razvrstavanja otpada;
  • pravilnom postupanju sa otpadom;
  • štetnosti divljih odlagališta po okoliš;
  • mjerama i akcijama koje se namjeravaju poduzeti kako bi se spriječilo neovlašteno odlaganje otpada;
  • mjerama, poticajima i akcijama usmjerenim na štednju energije.

 

Za ocjenu uspješnosti primjene sustava primarne reciklaže potrebno je putem dostupnih javnih medija izvješćivati stanovništvo o količini izdvojenih korisnih tvari, predviđenim planovima poboljšanja i provoditi ankete o primjeni sustava primarne reciklaže.

Za što efikasniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja obavezan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama društva.

 

Sanacija divljih odlagališta

 

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) članku 36. obveze jedinice lokalne samouprave osigurava služba nadležna za komunalni red JLS (komunalni redar):

  • Ø mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada:
  • uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu;
  • uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada;
  • provedba redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada;
  • druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave;
    • Ø mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš.

Sredstva za provedbu spomenutih mjera osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave. Način provedbe mjera uređuju se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu te objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

 

Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi spomenutih mjera podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Jedinica lokalne samouprave ima pravo na naknadu troška uklanjanja otpada od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio.

 

Postavljanje tabli sa znakom zabrane odlaganja otpada

 

U slučaju nekontroliranog odlaganja otpada, odnosno nastanka divljih odlagališta postaviti će se table sa informacijama o zabrani odlaganja građevnog i drugog krupnog otpada, odnosno sa informacijom odlaganja istog u namjenske kontejnere.

 

8.3. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

 

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007 – 2015. god. procijenjena povećanja udjela otpada koji će se odvajati iz komunalnog otpada primarnim izdvajanjem do 2015. godine dana su u niže prikazanoj tablici:

 

vrsta otpada

odvajanje iz komunalnog otpada (%)

Bio-otpad

3

Papir i karton

6

Staklo

6

Metal

6

Plastika+ PET

2

 

Primarna reciklaža i odvojeno sakupljanje otpada ovisno o stanju tehnike i tržišnih uvjeta stalno se dopunjava i mijenja. Za što efikasniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja obavezan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama društva. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na njenom području.

 

Vlada RH će uredbom propisati granične količine miješanog komunalnog otpada po ekvivalentu stanovniku u određenom razdoblju i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada i način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi obveza propisanih čl. 28 Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

 

 

 

Postavljanje kanti za komunalni otpad za svako domaćinstvo

Svako domaćinstvo, koje se nalazi dalje od zelenog otoka, nabaviti će vlastitu kantu za komunalni otpad. Stanovništvo treba mijenjati navike u vezi s odlaganjem otpada u svoju kantu. Struktura smeća ukazuje na razinu gospodarenja otpadom. Prevencija nastajanja i ponovna upotreba otpada zbog najpovoljnijeg utjecaja na okoliš najvažnija je stavka gospodarenja otpadom. Stvaranjem manje količine otpada koji će se odlagati građani će plaćati i manju cijenu za odvoz otpada što je dodatni poticaj uz ekološku svijest svakog pojedinca.

 

Smatra se da naknada za gospodarenje otpadom ne smije iznositi više od 1 % dohotka kućanstva.

 

Grad Hvar će nastojati postići visoku primarnu reciklažu, nagraditi i subvencionirati građane koji recikliraju svoj komunalni otpad.

 

Posude za kompostiranje kod kuće

 

Izdvojeni biorazgradivi otpad se može kompostirati u okućnicama, koje zadovoljavaju uvjete za njegovu provedbu. Potrebno je  edukacijama o kompostiranju poticati građane za samostalno kompostiranje. Pravilnim kompostiranjem dobije se zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje vrtova i zelenih površina.

 

S obzirom na geografski položaj grada Hvara, posude za kompostiranje mogle bi biti jako korisne za stanovništvo naselja koji imaju okućnice.

 

Posude za bio-otpad

 

Bio-otpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Prema članku 56. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) osoba koja je ovlaštena gospodariti bio-otpadom te jedinica lokalne samouprave dužni su u dokumentima koje donose temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom osigurati odvojeno prikupljanje bio-otpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe bio-otpada.

 

Otpad će se odvoziti u najbližu pretovarnu stanicu koja vrši sakupljanje bio-otpada  ili direktno u Centar za gospodarenjem otpadom i čistiji okoliš „Lećevica“. Prema Prostornom planu uređenja Splitsko-dalmatinske županije pretovarna stanica je previđena u Starom Gradu. U sklopu pretovarne stanice mogu se graditi kompostane.

 

S obzirom se dio stanovništvo na područje naselja grada Hvara bavi uzgojem domaćih životinja te poljoprivrednim kulturama (vinogradarstvo, voćarstvo i ratarstvo), miješani komunalni otpad uglavnom je neopterećen bio-otpadom iz tih djelatnosti jer se cijeli bio-otpad (hrana i ostaci hrane) iz kućanstava upotrebljava za hranjenje domaćih životinja, čime se umanjuje potreba za kupovinom i korištenjem posuda za bio-otpad.

 

8.4. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

 

Postavljanje zelenih (reciklažnih) otoka

 

JLS treba osigurati postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini.

Pri tome, JLS treba u svojim planovima proračunati maksimalnu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj posuda/kontejnera (oko 350 m). Jednom zelenom otoku treba gravitirati minimalno 500 stanovnika. S obzirom na ukupan broj stanovnika (4251), uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi važeći kriteriji.

 

Uvažavajući broj stanovnika i prostorni raspored naselja te određene preporuke, Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije predviđeno je postavljanje 8 zelenih otoka (koji će se sastojati od spremnika za papir i karton, staklo, plastičnu i metalnu ambalažu) na području grada Hvara. Prema Prostornom planu grada Hvara za postavljanje kontejnera (odnosno zelenih ili reciklažnih otoka) potrebno je osigurati odgovarajući prostor, po mogućnosti ograđen prikladnom ogradom ili zelenilom, na način da se ne ometa kolni i pješački promet i ne zagađuje okoliš.

 

Prije postavljanja zelenih otoka izvršiti će se edukacija i informiranje stanovništva putem letaka, edukacija u školi i sl. Također će se obavijestiti i poslovni subjekti o razvrstavanju otpada (papir, plastika, metalna ambalaža).

 

Grad Hvar će postaviti u prvoj fazi osam zelenih otoka (24 posuda), čime će se zadovoljiti zahtjevi postavljeni u Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije. Međutim, s obzirom na raštrkanost naselja grada Hvara i na financijske mogućnosti, do kraja 2016. godine postaviti će se još 43 zelena otoka. Osim spremnika za papir i karton, staklo, plastičnu i metalnu ambalažu, potrebno je osigurati i spremnik za tekstil.

 

Slika 2. Primjer zelenog otoka

 

Jedinice lokalne samouprave dužne su prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Zakona osigurati ispunjenje obveza iz članka 35. stavka 1. točke 1. i 2. koje se odnose na postavljanje odgovarajućeg broja spremnika za papir, metal, staklo, plastiku i tekstil te omogućiti funkcioniranje reciklažnog dvorišta.

 

Određivanje lokacije reciklažnog dvorišta

 

Jedinica lokalne samouprave mora omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava putem reciklažnog dvorišta ili mobilnog uređaja.

 

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/013) članku 35. broj i položaj reciklažnog dvorišta ovisi o broju stanovnika pojedine jedinice lokalne samouprave. S obzirom na broj stanovnika u gradu Hvaru (4251 stanovnika) JLS je obavezna osigurati funkcioniranje reciklažnog dvorišta. Prema PPUG Hvara na odlagalištu Stanišće predviđa se postavljanje reciklažnog dvorišta uz mogućnost baliranja odvojeno prikupljenih komponenata otpada. Ovo odlagalište ostaje u funkciji dok se ne izgradi Županijski centar za gospodarenje otpadom te pretovarna stanica na području Starog Grada.

 

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Reciklažno dvorište je namijenjeno isključivo građanima, kojim mogu besplatno i za okoliš primjereno odložiti iskoristivi i problematični otpad iz kućanstava. U reciklažnom dvorištu ne vrši se nikakva dodatna prerada otpada već je jedina funkcija skupljanje otpada, kao što su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaža i sl.), ambalažno staklo, limenke od pića i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale, obojene metale, PET ambalažu, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), kućanske aparate (bijela tehnika) i dijelove autokaroserija, PVC ambalažu, opasni otpad u količinama koje nastaju u kućanstvima i dr.

 

Reciklažno dvorište mora udovoljavati sljedećim tehničko-tehnološkim uvjetima definiranim Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14):

  • otpad skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju,
  • primarni spremnici za skladištenje otpada koji moraju biti:

ü  izrađeni od materijala otpornog na djelovanje uskladištenog otpada,

ü  izrađeni na način koji omogućava sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te po potrebi osigurati nepropusno zatvaranje,

ü  označeni čitljivom oznakom koja sadrži podatke o nazivu posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada, datum početka skladištenja otpada, naziv proizvođača otpada te u slučaju opasnog otpada, oznaku odgovarajućeg opasnog svojstva otpada,

  • građevina mora biti opremljena prirodnom ventilacijom,
  • građevina treba imati podnu površinu otpornu na djelovanje otpada i lako perivu,
  • građevinu treba opremiti s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada,
  • onemogućiti istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more,
  • neovlaštenim osobama onemogućiti pristup otpadu,
  • na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postaviti upute za rad,
  • označiti sukladno Pravilniku

RECIKLAŽNO DVORIŠTE

SKRAĆENI NAZIV TRGOVAČKOG DRUŠTVA ILI OBRTA

BROJ UPISA U OČEVIDNIK RECIKLAŽNIH DVORIŠTA

RADNO VRIJEME

  • opremiti odgovarajućom vagom;
  • opremiti video nadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom,
  • uvjeti za gospodarenje opasnim otpadom:

ü  građevina natkrivena,

ü  onemogućen dotok oborinskih voda na otpad,

ü  skladištenje opasnog otpada mora biti pod neprekidnim nadzorom,

  • skladištenje tekućeg otpada i otpada koji sadrži tekućine treba obavljati na način da se u slučaju izlijevanja ili rasipanja tekućeg otpada spriječi da otpad dospije u okoliš ili sustav javne odvodnje otpadnih voda,
  • skladište u kojem se obavlja tehnološki proces skladištenja tekućeg otpada i otpada koji sadrži tekućine treba opremiti sekundarnim spremnikom kapaciteta od najmanje 110 % kapaciteta najvećeg primarnog spremnika koji se nalazi na slivnoj površini tog sekundarnog spremnika, odnosno 25 % kapaciteta svih primarnih spremnika na istoj slivnoj površini, a odvodi tekućine sa slivne površine skladišta, ukoliko postoje, moraju biti povezani s nepropusnim kolektorom do spremnika za obradu otpadne vode,
  • tekući otpad nepodudarnih kemijskih svojstava (npr. otpadne lužine i kiseline, oksidansi, zapaljive kemikalije i dr.) ne smije se skladištiti jedan pokraj drugoga ili jedan iznad drugoga već se isti mora skladištiti u odvojenim prostorijama ili u istoj prostoriji, ali u prostorima razdvojenim barijerom koja u slučaju istovremenog izlijevanja ili rasipanja sprečava kemijske reakcije,
  • skladištenje otpada koji ima svojstvo H1, H2, H3-A, H3-B i/ili H12 obavljati u zatvorenom skladištu i odvojeno od drugog otpada,
  • skladištenje plinovitog otpada treba opremiti primarnim spremnicima koji se mogu hermetički zatvoriti i koji udovoljavaju posebnim propisima kojima se uređuje oprema pod tlakom,
  • osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osigurati da je izvan radnog vremena reciklažnog dvorišta onemogućen pristup neovlaštenim osobama na lokaciju reciklažnog dvorišta i pristup otpadu,
  • osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je osobi koja radi u reciklažnom dvorištu osigurati pisane i ovjerene upute o postupanju u vezi:

ü  zaprimanja otpada, uključujući i provjeru vrste otpada, vaganje i utvrđivanje prava korisnika na besplatno korištenje usluga reciklažnog dvorišta,

ü  provjere funkcionalnih svojstava pojedinih spremnika,

ü  čišćenja i uklanjanja rasutog i/ili razlivenog otpada, odnosno otpada kojeg nije dopušteno zaprimiti u reciklažnom dvorištu,

ü  postupanja u slučaju izvanrednih događaja,

  • osoba koja zaprima otpad u reciklažnom dvorištu dužna je razvrstati zaprimljeni otpad odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajućim spremnicima,
  • osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati otpad propisan Dodatkom III Pravilnika o gospodarenju otpadom i otpad propisom posebnim propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada,
  • osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je gospodariti posebnim kategorijama otpada sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje posebnom kategorijom otpada,
  • osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je sakupljeni otpad predati osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada, osim ako se radi o posebnoj kategoriji otpada sa kojom mora postupati sukladno posebnim propisom kojom se uređuje gospodarenje tom posebnom kategorijom otpada,
  • reciklažno dvorište mora se upisati u očevidnik reciklažnih dvorišta te očevidnik trgovaca otpadom ako obavlja djelatnost trgovanja otpadom.

 

Nabava i postavljanje kontejnera za glomazni otpad

 

Uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada treba omogućiti na zahtjev stanovništva.

 

9.  ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM

 

Grad Hvar je dužan osigurati provedbu mjera gospodarenja otpadom na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.

 

Trošak sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada plaćaju stanovnici grada Hvara.

 


Tablica 8. Predložena realizacija opreme i objekata u periodu 2014.-2020. Grada Hvara i procjena troškova

Oprema

Količina (kom)

Procjena troškova

(cijena** po komadu) / kn

Kontejneri za komunalni otpad od 1100 lPosude za bio otpad od 120 l*Posude za kompostiranje doma od 240 l*

Kontejneri za papir i karton od 1100 l

Kontejneri za metalnu ambalažu od 1100 l

Kontejneri za PET ambalažu od 1100 l

Kontejneri za staklenu ambalažu od 1100 l

Kontejner za tekstilni otpad od 1,5m3                                                                    

ovisno o potrebama

i zahtjevima građana

1616 kn

229 kn

295 kn

2207 kn

2207 kn

2207 kn

2207 kn

4300 kn

*Napomena: Posude za bio otpad i kompostiranje doma će se nabaviti ovisno o  zahtjevima građana u skladu sa financijskim mogućnostima grada Hvara

** Cijena je izražena bez PDV-a.

 

Cijena kontejnera preuzeta je sa stranica tvrtke GRADATIN d.o.o. u trenutku izrade Plana gospodarenja otpadom.

 

U Planu nabave grada Hvara za 2014. godinu definirana su sredstva za gospodarenje otpadom:

 

Sredstva / kn

Nabavka komunalne opreme

500 000

Sanacija divljih odlagališta

76 000

 

 

 

 

 

 

 

 

Financijski iznosi određivat će se svake godine ovisno o mogućnostima proračuna Grada Hvara.

 

10.  ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

 

U tablici u nastavku data su okvirna financijska sredstva i godine ostvarivanja planiranih projekata koja će ovisiti o financijskim mogućnostima grada Hvara, radom i zalaganjem gradskih čelnika, samoj volji stanovnika grada Hvara, a i o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom i čistiji okoliš „Lećevica“ i kompostane koja je Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske Županije predviđena na otoku Hvaru.

 

Tablica 9. Financijska sredstva i godine ostvarivanja planiranih projekata

 

Ulaganja

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

Edukacija

ü

ü

ü

ü

ü

ü

ü

Zeleni otoci (8 kom)***

ü

ü

ü

ü

ü

Posude za bio-otpad

ü

ü

ü

ü

Posude za kompostiranje

ü

ü

ü

ü

ü

ü

ü

Kontejneri za miješani komunalni otpad 1100 l*

ü

ü

ü

ü

Kontejner za glomazni otpad 7 m3**

ü

ü

ü

ü

Reciklažno dvorište – mobilna jedinica

ü

* kontejneri za miješani komunalni otpad će se nabavljati po potrebi

** kontejner za glomazni otpad će se po zahtjevu građana dostavljati na dogovorenu lokaciju

***prema PGO SDŽ grad Hvar je dužan postaviti 8 zelenih otoka koje će postaviti ove godine nakon čega se planira na još 43 lokacije postaviti zelene otoke

 

 

Izvori financiranja su: sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna, sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, županijski proračun te općinski proračun.

Drugi izvori su: krediti, koncesije, donacije i fondovi EU-a.

 

Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.

 

 

 

 

                Temeljem članka 27. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN, br. 73/97) i članka 25. Statuta Grada Hvara („Službeni glasnik Grada Hvara“, broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradsko vijeće Grada Hvara na 19. sjednici održanoj dana 19. rujna 2014.g., d o n o s i

 

RJEŠENJE

o dopuni Rješenja o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda

 

I.

 

U Rješenju o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Grada Hvara”, br. 06/13 ) u točki I. dodaje se novi član pod red.br.

5. Šime Šurjak, dipl.inž.grad.

 

II.

 

Ovo Rješenje stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Hvara“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO- DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

Klasa: 021-05/13-01/18

URBROJ: 2128-01-02-13-02

Hvar,19. rujna 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl.iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-­pročišćeni tekst), članka 39. stavak 1. Zakona o prostornom uredenju («Narodne novine», broj: 153/13) i članka 26. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11 i 2/11-­pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Hvara na 18. sjednici održanoj 13. kolovoza 2014. godine, donosi

 

ZAKLJUČAK

u svezi Izvješća o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014.

 

Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., izrađeno od tvrtke APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti iz Zagreba, Ozaljska 61, poslati na doradu izradivaču, uz preporuke koje je dostavio Odbor za urbanizam i prostorno uređenje Gradskog vijeća Grada Hvara na XII sjednici održanoj 31. srpnja 2014. godine.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADSKO VIJEĆE

 

KLASA: 350-01/13-01/193

URBROJ: 2128-01-02-14-50

Hvar, 13. kolovoza 2014.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Marko Jeličić, dipl.iur., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst), članka 34. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13) i članka 8. stavak 2. Odluke o uvjetima i postupku javnog natječaja za davanje u zakup i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 2/12), Gradonačelnik Grada Hvara, donosi

 

ODLUKU

o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrđave Španjola –Fortica

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom utvrđuje se visina zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrđave Španjola-Fortica, označene kao čest. zgr. 147 površine 255 m2 i čest. zem. 343/2 površine 4.020 m2 zk.u1.2729 k.o. Hvar, vlasništvu Grada Hvara, kao i namjena pojedinih poslovnih prostora.

 

Članak 2.

 

Cijena zakupa – visina zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrđave Španjola-Fortica za obavljanje slijedećih djelatnosti iznosi:

1./  za poslovni prostor broj 1., površine 43,53 m2, obavljanje trgovine na malo: suvenirnica (isključuje prehrambene artikle), visina zakupnine 26,00 kuna po m2 mjesečno plus porez na dodanu vrijednost (PDV), /43,53m2 x 26,00 kuna = 1.131,78 kuna plus PDV mjesečno/,

2.   /za poslovni prostor broj 2., površine 34,31 m2, obavljanje trgovine na malo: suvenirnica ( isključuje prehrambene artikle), visina zakupnine 33,00 kuna po m2 mjesečno plus porez na dodanu vrijednost (PDV), /34,31m2 x 33,00 kuna =1.132,23 kune plus PDV mjesečno/,

3.   za poslovni prostor broj 3., površine 30,55 m2, obavljanje ugostiteljske djelatnosti caffe bar, visina zakupnine 43,00 kune po m2 mjesečno plus porez na dodanu vrijednost ( PDV )

/30,SSm2 x 43,00 kuna=1.313,65 kuna plus PDV mjesečno/,

– Terasa kao vanjski štekat površine 180 m2 visina zakupnine odreduje se u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno plus PDV, za period od 01. svibnja do 31. listopada.

– Zakupnik poslovnog prostora broj 3. u obvezi je održavati urednim i dostupnim zajedničke sanitarne prostorije svim posjetiteljima tvrdave / sanitarni čvor površine 35,62 m2/.

 

Članak 3.

 

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave na oglasnoj ploči (vižjoli) Grada Hvara, a objaviti će se i u «Službenom glasniku Grada Hvara».

 

Obrazloženje:

 

Na 17. i 18. sjednici Gradskog vijeća Grada Hvara održanoj 09. srpnja i 13. kolovoza 2014. godine pod točkom 8. odnosno 10. i 11. dnevnog reda, „Prijedlog Odluke o ponudi za sklapanje novog ugovora o zakupu poslovnog prostora broj l., 2. i 3. u objektu tvrđave Španjola-Fortica“, vođena je rasprava o zakupu poslovnih prostora na tvrđavi u okviru koje je pokrenuta inicijativa za donošenje posebne Odluke o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu tvrđave Španjola-Fortica.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove Odluke iz slijedećih razloga.

Kad je Grad Hvar nakon dugogodišnjeg zakupa došao u posjed objekta gradske tvrđave Španjola­-Fortica, nastojao je spomenuti objekt staviti u funkciju što prije, davanjem u zakup pojedinih poslovnih prostora, kako bi posjetitelji pored razgledavanja objekta i panorame grada, mogli dobiti i dodatne sadržaje – ponudu, stoga je Gradsko vijeće Grada Hvara donijelo je Odluku o raspisivanju Javnog natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora u objektu tvrđavi Španjola – Fortica KLASA: 372­03/10-O1/06 urbroj:2128-01-01-10-1od 09. travnja 2010. godine, kojim odlukom je odredilo početnu cijenu zakupnine i namjenu za poslovne prostore:

–     za poslovni prostor broj 1. početna cijena zakupnine 1.000,00 kuna mjesečno, trgovačka djelatnost­suvenirnica (isključuje prehrambene artikle),

–     za poslovni prostor broj 2. početna cijena zakupnine 1.000,00 kuna mjesečno, trgovačka djelatnost ­suvenirnica (autohtoni otočki proizvodi),

–     za poslovni prostor broj 3. /zatvoreni prostor, štekat i sanitarne prostorije/ početna cijena zakupnine 1.200,00 kuna mjesečno, ugostiteljska djelatnost-caffe bar.

Zakupnik poslovnog prostora pod br.3. je u obvezi održavati sanitarne prostorije urednim i dostupnim svim posjetiteljima tvrđave, za vrijeme kada je tvrđava otvorena za posjetitelje.

Od 01. siječnja 2014. godine zakupnici su u obvezi plaćati i porez na dodanu vrijednost na ugovoreni iznos zakupnine.

Dok nije proradio ugostiteljski objekt-caffe bar u objektu gradske tvrđave Španjola, Grad Hvar je osiguravao vodu za piće posjetiteljima tvrđave u turističkoj sezoni u iznosu 40.000,00 kuna. Prostor gradske tvrđave Španjola-Fortica kao spomenika kulture i sam njezin položaj je specifičan, smještena je na brdu iznad grada Hvara s pogledom na grad i Paklene otoke, do iste se dolazi pješice ili motornim vozilom, nema organiziranog prijevoza. Radno vrijeme pojedinih poslovnih prostora vezano je za radno vrijeme objekta, koji je otvoren za posjet u pravilu tijekom turističke sezone (od svibnja do listopada mjeseca), zimi je zatvoren izuzev prethodnih najava posjeta i za Božićno novogodišnje praznike, stoga se donosi posebna Odluka o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrdave Španjola-Fortica.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KI,ASA: 372-03/14-01/16

URBROJ: 2128-01-01/1-14-01

Hvar, 10. rujna 2014.

GRADONAČELNIK:

Rino Budrović, dipl.ing., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 95. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12 i 80/13), a koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13), članka 39. i 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 34. Statuta grada Hvara (Sl.gl. grada Hvara br. 3/01, 4/04, 6/04, 1/09 i 6/06), Gradonačelnik Grada Hvara donosi sljedeći:

 

ZAKLJUČAK

o utvrđivanju konačnog prijedloga UPU-a Brusje

 

I.

 

1.   Utvrđuje se Konačni prijedlog UPU-a Brusje izrađen od tvrtke JURCON PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, temeljem Nacrta konačnog prijedloga plana te Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi o prijedlogu UPU-a Velo Grablje.

2.   Zadužuje se Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara da pribavi mišljenje Javne ustanove – Zavoda za prostorno uređenje SDŽ te suglasnost Župana, sukladno čl. 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13)

3.   Prije upućivanja Konačnog prijedloga UPU-a Brusje Gradskom vijeću Grada Hvara na donošenje, nositelj izrade Plana će sudionicima u javnoj raspravi dostaviti pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i primjedbi.

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Hvar“.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

Klasa: 350-01/12-01/126

Urbroj: 2128-01-01/1-14-40

Hvar, 09. rujna 2014. god.

GRADONAČELNIK:

Rino Budrović, dipl.ing., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 95. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13), članka 39. i 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01­-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 34. Statuta grada Hvara (Sl.gl. grada Hvara br. 3/01, 4/04, 6/04, 1/09 i 6/06), Gradonačelnik Grada Hvara donosi sljedeći:

 

ZAKLJUČAK

o utvrđivanju konačnog prijedloga (2)

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Hvara

 

I.

 

1.   Utvrđuje se Konačni prijedlog (2) Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Hvara izrađen od tvrtke GISPLAN d.o.o. iz Splita, temeljem Nacrta konačnog prijedloga Plana te Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Hvara.

2. Zadužuje se Služba za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara da pribavi mišljenje Javne ustanove – Zavoda za prostorno uređenje SDŽ te suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, sukladno čl. 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13)

3.   Prije upućivanja Konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Hvara Gradskom vijeću Grada Hvara na donošenje, nositelj izrade Plana će sudionicima u javnoj raspravi dostaviti pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i primjedbi.

 

II.

 

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u “Službenom glasniku Grada Hvara”.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

Klasa: 350-01/12-01/15

Urbroj: 2128-01-01/1-14-105

Hvar, 05. rujna 2014. god.

GRADONAČELNIK:

Rino Budrović, dipl.ing., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 48. stavak 1. točka 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj: 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst) i članka 34. Statuta Grada Hvara («Službeni glasnik Grada Hvara», broj: 5/09, 7/09, 8/09, 1/11, 2/11-pročišćeni tekst, 6/13 i 11/13), Gradonačelnik Grada Hvara, donosi

 

RJEŠENJE

o imenovanju predstavnika Grada Hvara u Nadzornom odboru trgovačkog društva Nautički centar Hvar d.o.o.

 

Za predstavnike Grada Hvara u Nadzornom odboru trgovačkog društva Nautički centar Hvar d.o.o. iz Hvara imenuju se:

 

 

1. MANDICA HULJIĆ OIB: 75227206447 iz Brusja,

2. MATKO LUSIĆ OIB: 39161634238 iz Hvara, Ulica Jelke Bučić 6.

 

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD HVAR

GRADONAČELNIK

 

KLASA: 021-05/14-01/15

URBROJ: 2128/01-01/1-14-05

Hvar, 25. rujna 2014.

GRADONAČELNIK:

Rino Budrović, dipl.ing., v.r.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 

Na temelju članka 41. stavak 1. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi («Narodne novine» br. 10/97., 107/07. i 94/13.) i članka 103. Statuta  Dječjeg vrtića Vanđela Božitković Hvar, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Vanđela Božitković, uz prethodnu suglasnost  Gradskog vijeća Grada Hvara Klasa: 601-01/14-01/12, Urbroj: 2128-01-02-14-02 od 19. rujna 2014. godine, donosi

                                        

P  R  A  V  I  L  N  I  K

O  UNUTARNJEM USTROJSTVU I NAČINU  RADA DJEČJEG VRTIĆA VANĐELA BOŽITKOVIĆ HVAR

 

I  OPĆE  ODREDBE

 

Članak 1.

 

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada (u daljnjem tekstu: Pravilnik), pobliže se uređuje ustrojavanje rada, uvjeti i način rada, potreban broj, zadaće, odgovarajuća stručna sprema pojedinih djelatnika te druga pitanja u svezi s ustrojstvom, djelokrugom i načinom rada Dječjeg vrtića Vanđela Božitković (u daljnjem tekstu: Vrtić).

 

Članak 2.

 

Vrtić se bavi odgojem i obrazovanjem te skrbi o djeci predškolske dobi poradi poticanja cjelovitog razvoja osobnosti djeteta i kvalitete njegova života sukladno Zakonu o predškolskom odgoju  i obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon), propisima donesenim na osnovi zakona, Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece, kurikuluma u predškolskom odgoju i odredbama Statuta Vrtića.

 

II  UNUTARNJE USTROJSTVO  I NAČIN  RADA

 

Članak 3.

 

Vrtić ustrojava svoj rad na način kojim će se najbolje ostvariti svrha, ciljevi i zadaće predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.

Ustrojstvo i  rad vrtića temelji se na humanističkom, znanstveno utvrđenom, stručnom, profesionalnom, djelotvornom, odgovornom  i  pravovremenom obavljanju  odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci i drugim  poslovima  i  zadaćama utvrđenim  Godišnjim planom i programom rada i normativima utvrđenim Državnim pedagoškim standardom.

 

 

Članak 4.

 

Vrtić se ustrojava kao predškolska ustanova u kojoj se ostvaruju programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, programi za darovitu djecu, programi predškole, programi ranog učenja stranih jezika, programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja i drugi programi u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja, stručno-razvojni poslovi, poslovi u svezi s početkom i završetkom pedagoške godine te izvršavanju stručno-administrativni, računovodstveno-financijski  i  pomoćno-tehničko poslovi.

 

Članak 5.

 

Rad vrtića ustrojava se u jednom objektu u Hvaru, u ulici Hanibala Lucića 3.

 

Članak 6.

 

Ravnatelj i Upravno vijeće odgovorni su za planiranje i ostvarivanje Godišnjeg plana i programa rada vrtića te ukupne zadaće vrtića, a posebno su odgovorni za uspostavljanje stručno utemeljenog, racionalnog i djelotvornog ustrojstva.

 

Članak 7.

 

Unutarnjim ustrojstvom poslovi Vrtića razvrstavaju se na:

 

–     poslove vođenja vrtića

–     stručno-razvojne poslove i poslove predškolskog odgoja

–     upravno-pravne poslove

–     administrativno-računovodstvene poslove

–     poslove prehrane

–     poslove čišćenja

–     poslove tehničkog održavanja.

 

Članak 8.

 

Poslovi vođenja vrtića sadrže: ustrojavanje vrtića, vođenje rada i poslovanja, planiranje i programiranje, praćenje ostvarivanja Godišnjeg plana i programa rada, suradnju s državnim, županijskim, gradskim tijelima i stručnim djelatnicima, te druge poslove u svezi s vođenjem poslovanja vrtića.

 

Članak 9.

 

Stručno – razvojni poslovi i poslovi predškolskog odgoja sadrže: neposredan rad s djecom, izvedba programa njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi, programi za darovitu djecu, programa predškole, programa ranog učenja stranih jezika, programa umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja, stručno usavršavanje, suradnju s roditeljima, planiranje i valorizaciju, vođenje pedagoške dokumentacije, poslove stručnih suradnika te ostale poslove utvrđene Godišnjim planom i programom rada.

 

Članak 10.

 

Upravno pravni poslovi sadrže: primjenu zakona i propisa donesenih na temelju zakona, izradu pravilnika, rješenja, odluka, zaključaka i drugih akata, poslove u svezi s radnim odnosima, pružanje stručne pomoći u poslovima u svezi s radnim odnosima, obavljanje opće pravnih poslova tj. sastavljanje ugovora koje vrtić sklapa, briga u statusno pravnim pitanjima, provedbu natječaja i oglasa, vođenje dokumentacije i evidencije, suradnju s državnim, županijskim, gradskim tijelima i djelatnicima i ostale pravne poslove u svezi s djelatnošću vrtića.

 

Članak 11.

 

Administrativno računovodstveni poslovi sadrže: zapremanje i otpremanje pošte, urudžbiranje, poslove prijepisa, fotokopiranja, izradu financijskog izvješća, izradu financijskog plana,  kvartalnog, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna, poslove planiranja, obračun plaća, naknada, poreza, doprinosa, drugih materijalnih izdataka, obračun korisnika usluga, poslove evidencije, blagajničke i druge poslove utvrđene propisima o računovodstvenom poslovanju.

 

Članak 12.

 

Poslovi prehrane djece sadrže: organizirane i nabavku prehrambenih artikala, organiziranje i pripremanje obroka, serviranje hrane, svakodnevno održavanje prostora za pripremu obroka, posuđa za pripremanje i serviranje hrane te čuvanje prehrambenih artikala.

 

Članak 13.

 

Poslovi čišćenja obuhvaćaju: čišćenje unutarnjih prostora, podova, prozora i ostalih staklenih površina, namještaja i druge opreme, čišćenje i uređenje vanjskog okoliša te ostale poslove u svezi čišćenja i održavanja prostora i objekata vrtića.

 

Članak 14.

 

Poslovi tehničkog održavanja sadrže: čuvanje i održavanje objekata vrtića i drugih prostora, održavanje uređaja i opreme za grijanje (kotlovnica), održavanje električnih, vodovodnih i plinskih instalacija i opreme, gromobrana, održavanje i uređivanje vanjskog prostora (okoliša) i objekata, manje popravke i druge poslove održavanja i čuvanja objekata vrtića i prostora.

 

Članak 15.

 

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u šest radnih dana.

Raspored radnog vremena utvrđuje se Godišnjim  planom i programom  rada vrtića.

 

III   RADNICI   VRTIĆA

 

Članak  16.

 

Stručni  radnici u vrtiću su odgojitelji, stručni suradnici (ravnatelj, pedagog, defektolog-logoped , zdravstveni voditelj).

Radnici  iz stavka 1. ovog članka, pored općih uvjeta, moraju imati odgovarajuću stručnu spremu prema odredbama Zakona i Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću te položen stručni ispit.

 

 

 

 

Članak 17.

 

Radnici  iz članka 16. ovog Pravilnika mogu napredovati  i stjecati zvanja odgojitelj – mentor i odgojitelj – savjetnik te stručni suradnik – mentor i stručni suradnik – savjetnik.

 

Članak 18.

 

Ostali radnici u vrtiću su tajnik, voditelj računovodstva, glavni kuhar, kuhar, radnik na tehničkom odražavanju,spremačica-pomoćnica.

Radnici iz stavka 1.  ovog članka, pored općih uvjeta, moraju imati i odgovarajuću stručnu spremu prema odredbama Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću.

 


Članak 19.

 

IV     POPIS I OPIS POSLOVA RADNIH MJESTA U DJEČJEM VRTIĆU VANĐELA BOŽITKOVIĆ – BROJ  RADNIKA – UVJETI –  STRUČNA   SPREMA

 

NAZIV SKUPINEPOSLOVA POSLOVI VOĐENJA VRTIĆA
Naziv radnog mjesta RAVNATELJ
UVJETI PREMA ZAKONU I STATUTU
POSEBNI UVJETIBROJ RADNIKA PREMA ZAKONU I STATUTU1
OPIS POSLOVA * ustrojava rad Vrtića, vodi poslovanje i rukovodi radom* predlaže unutarnje ustrojstvo i način rada Vrtića* predstavlja, zastupa i potpisuje za Vrtić te odgovara za zakonitost rada

* donosi odluke sukladno ovlaštenjima utvrđenim Statutom, ovim Pravilnikom i drugim općim aktima Vrtića

* predlaže Godišnji plan i program rada te Plan razvoja Vrtića

* osigurava ustrojstvene, i formacijske te stručno administrativne pretpostavke za funkcioniranje Vrtića

* podnosi izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa o rezultatima poslovanja vrtića Upravnom vijeću, državnim tijelima i osnivaču, najmanje jedanput godišnje

* sudjeluje u pripremi sjednica Upravnog vijeća te izvršava donesene odluke  i opće akte

*predlaže Upravnom vijeću odluku o izboru odgojitelja i stručnih suradnika, sklapa ugovore o radu i odlučuje o prestanku ugovora o radu

* odlučuje o raspoređivanju zaposlenika na radno mjesto

* odlučuje o pravima i obvezama iz rada i u svezi s radom

* izdaje naloge zaposlenicima u svezi s izvršavanjem pojedinih poslova

* sudjeluje u radu Upravnog vijeća, stručnih tijela, državnih tijela i tijela osnivača

* obavlja i druge poslove sukladno Zakonu, drugim zakonima, Statutu , ovom Pravilniku i drugim općim aktima

NAZIV SKUPINE POSLOVA STRUČNO-RAZVOJNI POSLOVI  I POSLOVI PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Naziv radnog mjesta STRUČNI SURADNIK PEDAGOG
UVJETI VSS profesor pedagog, dipl. pedagogpripravnički staž – 12 mjeseci
BROJ RADNIKA 0,5
OPIS POSLOVA * predlaže i ostvaruje Godišnji plan i program rada vrtića  iz svojega djelokruga te izrađuje izvješće o njegovom izvršenju* izrađuje i provodi dnevni program rada*  sudjeluje u ustroju i obavljanju stručno-pedagoškog rada u Vrtiću

* brine o cjelovitom odgojno-obrazovnom procesu, a osobito predlaže inovacije,  suvremene metode i oblike rada koji će pridonijeti maksimalnom razvoju dječjih sposobnosti

* planira oblike suradnje s roditeljima i pomaže im u rješavanju odgojnih situacija

*održava edukativne radionice za roditelje

*  pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i afirmira djelatnost te javno prezentira rezultate unapređivanja odgojno obrazovne prakse

* obavlja poslove u svezi upisa djece u Vrtić

* ostvaruje redovite programe njege i socijalne skrbi djece iz svojega djelokruga

* predlaže i sudjeluje u ostvarivanju programa odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi, ustrojava rad i  prati rad u odgojnoj skupini

* osigurava  odgovarajuće uvjete neophodne za izvođenje redovitih programa i drugih programa umjetničkog, kulturnog, vjerskog, sportskog i drugog sadržaja

* sudjeluje u izradi redovitih i posebnih programa Vrtića i prati njihovo ostvarivanje

* ustrojava i vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te izrađuje odgovarajuća izvješća i evidencije

* skrbi o stručnom usavršavanju i napredovanju stručnih djelatnika Vrtića sukladno Zakonu i drugim propisima

* surađuje s djecom, roditeljima, stručnim i drugim djelatnicima Vrtića, državnim i drugim tijelima

* sudjeluje u pripremi i radu stručnih tijela, prati stručnu literaturu i dr.

* obavlja i sve druge poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINEPOSLOVA STRUČNO-RAZVOJNI POSLOVI I POSLOVI PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Naziv radnog mjestaBROJ RADNIKA STRUČNI SURADNIK DEFEKTOLOG-LOGOPED0,5
UVJETI VSS dipl. defektolog-logoprdpripravnički staž 12 mjeseci
OPIS POSLOVA * predlaže i ostvaruje Godišnji plan i program rada Vrtića iz svojega djelokruga te izrađuje izvješća o njegovom izvršenju*  sudjeluje u ustroju i obavljanju stručno-pedagoškog rada u Vrtiću* izrađuje i provodi dnevni plan rada

* radi na prepoznavanju, ublažavanju i uklanjanju teškoća u razvoju

*ostvarivanje i praćenje ostvarivanja programa

*sudjeluje u promišljanju materijalnih i organizacijskih uvjeta

*otkrivanje djece s posebnim potrebama

*planiranje i  rad s djecom s glasovno-govornim poremećajima, poremećajima pažnje, poduzimanje odgovarajućih mjera

* utvrđuje najprimjerenije metode rada u suradnji s odgojiteljima, te upoznaje odgojitelje, ostale suradnike i roditelje  sa specifičnostima djece s teškoćama u razvoju

* surađuje sa zdravstvenom i socijalnom službom te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja

* sudjeluje u izradi individualnog (prilagođenog) programa rada za djecu s teškoćama u razvoju i za djecu s posebnim potrebama

* ostvaruje neposredan rad s djecom s teškoćama u razvoju i s djecom s posebnim potrebama

* surađuje s roditeljima, stručnim i drugim djelatnicima Vrtića, državnim i drugim tijelima, SUVAGOM i stručnim tijelima i pojedincima

*planira, priprema i vodi radionice za roditelje

* sudjeluje u pripremi i radu stručnih tijela Vrtića

*planira, organizira i vodi radionice za potporu roditeljima

* ustrojava i vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te izrađuje odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te izrađuje odgovarajuća izvješća i evidencije

* obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINE POSLOVA STRUČNO-RAZVOJNI POSLOVI I POSLOVI PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Naziv radnog mjesta ZDRAVSTVENI VODITELJ
Broj radnika 0,5
UVJETI VŠS viša medicinska sestrapripravnički staž 12 mjeseci
OPIS POSLOVA * predlaže Godišnji plan i program rada iz svojega djelokruga i izrađuje izvješća o njegovu ostvarivanju* izrađuje i izvršava dnevni plan rada odnosno ostvarivanja redovnih, posebnih i drugih programa vrtića* sudjeluje u izradi i ostvarivanju izvedbenog odgojno obrazovnog i zdravstvenog  programa te programa socijalne skrbi o djeci predškolske dobi, prati njegovo ostvarivanje i izrađuje odgovarajuća izvješća

*  osigurava i unapređuje zaštitu zdravlja djece te u timskom radu s ostalim članovima tima, odgojiteljima, roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka

* stručno planira prehranu radi poticanja optimalnog rasta i razvoja sve djece te prati, nadzire i predlaže mjere za poboljšanje sanitarno-higijenskih uvjeta rada u dječjem vrtiću

* povezuje dječji vrtić s odgovarajućim službama u lokalnoj zajednici, a rezultate ispitivanja zdravstvene zaštite djece kao sastavnog dijela odgojno – obrazovnog rada javno prezentira

* obavlja nadzor nad svim radnim i pomočim prostorijama  i prostorijama Vrtića i predlaže mjere kojima se osigurava čuvanje zdravlja djece i sprječavanju zarazne zaraze i druge bolesti

* odgovara za rad i čistoću svih prostora, igračaka, opreme i inventara Vrtića koji se koristi u radu s djecom

* sudjeluje u sastavljanju jelovnika, nadzire postupak pripremanja hrane, stanje čistoće kuhinje i drugih prostora i prostorija u kojima se priprema,  servira i čuva hrana

* nadzire djelatnike Vrtića u svezi primjene higijenskih mjera (nošenja propisane odjeće, obuće, zaštitnih kapa i rubaca) prilikom rada u kuhinji

* upućuje djelatnike Vrtića na redoviti, a prema potrebi i izvanredni sanitarni pregled i ustrojava zdravstveno prosvjećivanje

* vodi odgovarajuću pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju  i izrađuje odgovarajuće  evidencije

sudjeluje u radu stručnih tijela i prati stručnu literaturu

* organizira i prati rad tehničkog osoblja

* obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINEPOSLOVA STRUČNO-RAZVOJNI POSLOVI I POSLOVI PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Naziv radnog mjestaBroj radnika ODGOJITELJ15
UVJETI VŠS odgojitelj predškolske djece-sručni/a prvostupnik/ca predškolskog odgoja (baccalaurea)Pripravnički staž 12 mjeseci
OPIS POSLOVA * predlaže godišnji plan i program rada iz svojega djelokruga i izrađuje izvješće o ostvarivanju programa rada*  ostvaruje neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece* predlaže i izvršava tromjesečni, tjedni i dnevni plan ostvarivanja redovitih, posebnih i drugih programa Vrtića

* osigurava potrebne uvjete, ustrojava rad i radi u odgojnoj skupini

* sudjeluje u izradi i ostvarivanju izvedbenog odgojno- obrazovnog programa i prati njegovo ostvarivanje

* vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te izrađuje odgovarajuće evidencije

* skrbi se o prostoru u kojem borave djeca, posebice s obzirom na njegovu pedagošku i estetsku osmišljenost i higijensko zdravstvene uvjete

* skrbi se o didaktičkim i drugim sredstvima rada vrtića neophodnim u radu s djecom te o ispravnosti tih sredstava

* surađuje s roditeljima , drugim djelatnicima Vrtića i širom društvenom zajednicom

* vodi stručne radionice za roditelje

* sudjeluje u radu stručnih tijela Vrtića, prati stručnu literaturu i dr.

* redovito se priprema za rad s djecom

* stručno se usavršava kroz individualne i kolektivne oblike usavršavanja

*obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINEPOSLOVA UPRAVNO-PRAVNI POSLOVI
Naziv radnog mjesta TAJNIK
Broj radnika 0,5
UVJETI VSS, dipl. pravnikVŠS, upravni pravnikrad na računalu

1 godina radnog iskustva na srodnim poslovima

probi rad 90 dana

OPIS POSLOVA * ustrojava rad tajništva i odgovoran je za izvršavanje svih poslova u tajništvu* izvršava sve imovinsko-pravne poslove te poslove vezane uz statusne promjene Vrtića* izrađuje prijedloge Statuta  Vrtića, drugih općih akata i odluka

* obavlja pravne i administrativne poslove u svezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa odnosno sklapanja i prestanka ugovora o radu te ostvarivanja prava i obveza zaposlenika iz rada i u svezi s radom

* vodi urudžbeni zapisnik i pismohranu

* vodi odgovarajuće evidencije i izrađuje odgovarajuća izvješća u svezi s ostvarivanjem prava i obveza zaposlenika iz područja rada

vodi i čuva dokumentaciju zaposlenika Vrtića iz područja rada

* nadzire vođenje dokumentacije i evidencije iz  područja zaštite na radu i zaštite od požara

* sudjeluje u pripremi sjednica Upravnog vijeća i stručnih tijela Vrtića

* obavlja upravne i administrativno-pravne poslove vezane za upis djece  u Vrtić i ispis djece iz Vrtića

* prati i proučava pravne propise i odgovoran je za njihovu primjenu te o novim propisima izvješćuje ravnatelja

*obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Vrtića odnosno po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINEPOSLOVA ADMINISTRATIVNO-RAČUNOVODSTVENI POSLOVI
Naziv radnog mjesta VODITELJ RAČUNOVODSTVA
Broj radnika 1
UVJETI VSS, VŠS  ekonomskog usmjerenja1 godina radnog iskustva na srodnim poslovimarad na računalu

pokusni rad 90 dana

OPIS POSLOVA *  organizira rad u računovodstvu* brine o poštivanju rokova važnih za financijsko poslovanja*  priprema financijska izvješća i materijale za osnivača,  ravnatelja i Upravno vijeće

* prati  i proučava propise koji se odnose na rad računovodstvo, te daje prijedloge za izradu obrazaca i normativnih akata koji se odnose na to područje

* vodi brigu o čuvanju i arhiviranju računovodstvene dokumentacije

priprema materijale za rad inventurnih komisija, vrši obračun inventurnih  listi, te ostale poslove u svezi sa inventurom

* vrši knjiženje sve financijske dokumentacije po dokumentima

* izrađuje periodične obračune i izvješća, završni obračun te financijske planove

izrađuje statistička izvješća, vezana uz financijsko knjigovodstvo

* knjiži kartoteku sitnog inventara i osnovnih sredstava

* obračunava otpise vrijednosti sitnog inventara i osnovnih sredstava

* vođenje knjigovodstva plaća i popratnih obrazaca

* otvara i vodi porezne kartice radnika

*obračunava plaće radnika

* suradnja sa FINA agencijom, REGOSOM, poreznom upravom, HZZO-om, HZMIO-om

*obračun i isplata putnih troškova i ostalih primanja radnika

*poslovi s korisnicima usluga-ugovori, uplatnice

*knjiži naplatu usluga korisnika vrtića, te vodi brigu o pravovremenim uplatama

*vodi brigu o čuvanju i arhiviranju računovodstvene dokumentacije

*rad sa strankama u svezi obračuna boravka djece u vrtiću

*plaćanje računa dobavljača

* obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINE POSLOVA POSLOVI PREHRANE
Nzaiv radnog mjesta GLAVNA KUHARICA
BROJ IZVRŠITELJA 1
UVJETI KV, VKV kuhar1 godina radnog iskustva na tim poslovimapokusni rad 90 dana
OPIS POSLOVA * organizira i prati  rad u kuhinji* svakodnevno prima i provjerava kakvoću i količinu živežnih  namirnica*određuje i raspoređuje  količinski namirnice prema jelovniku i broju djece

* sudjeluje u sastavljanju jelovnika

* odgovora za utrošak pojedinih namirnica, utvrđenom normativu kalorične vrijednosti obroka u odnosu na životnu dob djece

* pazi i odgovora za održavanje higijene u kuhinji, priručnom skladištu  i ostalog posuđa

* sudjeluje u svim glavnim fazama pri kuhanju, kuha i priprema

* vođenje dnevne potrošnje namirnica, izrada mjesečnog trebovanja namirnica

* nadzire i stručno pomaže drugim radnicima u kuhinji

* obavlja i ostale poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINE POSLOVA POSLOVI PREHRANE
Naziv radnog mjesta KUHARICA
BROJ RADNIKA 1
UVJETI KV kuhar1 godina radnog iskustvaprobni  rad 60 dana
OPIS  POSLOVA * sudjeluje u svim glavnim fazama pri kuhanju*pomoćni poslovi u pripremanju hrane*prema danim uputama obavlja sve pomoćne poslove u preuzimanju, čišćenju i pripremanju namirnica

* obavlja pomoćne poslove vezane uz kuhanje i dovršavanje jela

* pomaže pri raspoređivanju obroka po objektima

*pere i dezinficira pribor za jelo i cjelokupni prostor kuhinje

* odlaže  u namijenjeni prostor sav otpad

* pranje suđa i kuhinje nakon završetka rada

* poslovi serviranja

*pazi na čistoću osnovnih i pomoćnih sredstava za rad u kuhinji kao i odjeće i obuće

* obavlja   poslove po nalogu  glavne kuharice

* obavlja  i druge poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINE POSLOVA POSLOVI TEHNIČKOG ODRŽAVANJA
Naziv radnog mjesta RADNIK NA TEHNIČKOM ODRŽAVANJU DOMAR – LOŽAČ
Broj radnika 1
UVJETI KV, VKV strojobravar, električar,vodoinstalater  ili slično zanimanjepoložen ispit za stručnjaka zaštite na radupoložen ispit iz protupožarne zaštite

vozački ispit «B» kategorije

1 godina radnog iskustva na sličnim poslovima

pokusni rad: 60 dana

OPIS POSLOVA * poslovi stručnjaka zaštite na radu* poslovi rukovaoca centralnog grijanja* poslovi održavanja objekata, postrojenja, opreme i okoliša

* prati i održava u ispravnom stanju sve električne, vodovodne, toplinske i gromobranske instalacije

*samostalno otklanja manje kvarove na svim vrstama instalacija

*vrši nabavu rezervnih dijelova i materijala za redovno održavanje objekata, postrojenja i opreme

*održava u ispravnom stanju  inventar vrtića za koji je zadužen

*vodi brigu o održavanju vanjskih i unutrašnjih prostora  objekata

* obavlja popravke na didaktičkom  materijalu, koji su otklonjive prirode

* vodi brigu o hitnom i ispravnom servisiranju strojeva i opreme koja se nalazi pod garancijom

* vodi brigu o ispravnom načinu otklanjanja većih kvarova na opremi, instalacijama i strojevima

* vodi brigu o pravovremenom servisiranju aparata za gašenje, opreme, postrojenja i instalacija u skladu sa Zakonom

* vodi brigu o odgovarajućim upozorenjima i natpisima koji se odnose na primjenu Pravilnika o protupožarnoj zaštiti i zaštiti na radu

* obilazi sve objekte Vrtića prema potrebi

-održava vanjski prostor vrtića i kosi travu

* obavlja sve poslove po nalogu ravnatelja

NAZIV SKUPINE POSLOVA POSLOVI ČIŠĆENJA
Naziv radnog mjesta SPREMAČICA
Broj radnika 5
UVJETI NKV, NSS radnikprobni rad: 30 dana
OPIS POSLOVA * svakodnevno obavlja poslove čišćenja i higijene prostorija u kojima borave djeca, hodnika i drugih prostorija u objektu* čišćenje namještaja i premazivanje zaštitnim sredstvima* pranje i dezinficiranje sanitarnih čvorova tri puta dnevno

* svakodnevno čišćenje tepiha i prostirača, te jednom mjesečno iznošenje i provjetravanje

*svakodnevno čišćenje okoliša objekata : igrališta, nadstrešnice, terasa i dr.

* čišćenje vrata, prozora, lustera, prostora za otpad

* dezinfekcija kanti za otpad

* skidanje zavjesa za pranje i njihovo postavljanje

* redovito presvlačenje dječje posteljine

* svakodnevno postavljanje i raspremanje ležaljki

*pranje i glačanje rublja

*dezinfekcija igračaka

*dovodi hranu na kolicima iz kuhinje do soba dnevnih boravaka

*servira i skuplja posuđe nakon jela te  vraća u kuhinju

* obavlja i ostale poslove po nalogu ravnatelja

 

 

V BORAVAK U PROSTORU VRTIĆA

 

Članak 20.

 

Radnici Vrtića te druge osobe mogu boraviti u prostoru Vrtića samo tijekom radnog vremena Vrtića.

 

Članak 21.

 

U prostoru Vrtića zabranjeno je:

–     pušenje

–     nošenje oružja

–     pisanje po zidovima i inventaru vrtića

–     unošenje i konzumiranje alkohola i narkotičkih sredstava

–     unošenje sredstava, opreme i uređaja koji mogu izazvati požar ili eksploziju

–     unošenje tiskovina nepoćudnog sadržaja.

Odgojitelji i roditelji ne smiju bez odobrenja ravnatelja dovoditi u Vrtić strane osobe. Svim osobama zabranjeno je dovoditi životinje u prostorije i radni okoliš Vrtića.

 

 

 

 

Članak 22.

 

Dužnost je radnika i drugih osoba koje borave u Vrtiću skrbiti se o imovini vrtića prema načelu dobroga gospodara.

 

Članak 23.

 

Radnici Vrtića moraju se racionalno koristiti sredstvima Vrtića koja su im stavljena na raspolaganje. Svaki uočeni kvar na instalacijama električne struje, plina ili vodovoda, grijanja ili drugi kvar, radnici su obavezni prijaviti ravnateljici, tajniku ili radniku na tehničkom održavanju.

 

Članak 24.

 

Radnici Vrtića dužni su se kulturno odnositi prema roditeljima i drugim osobama koje borave u Vrtiću.

 

Članak 25.

Nakon isteka radnog vremena radnici su dužni uredno pospremiti radne materijale, zatvoriti prozore, isključiti električne aparate i zaključati radne prostorije.

Članak 26.

 

Na gospodarskom dvorištu  Vrtića mogu se kretati i zadržavati samo radnici Vrtića, osobe koje obavljaju poslove za Vrtić i službene osobe.

 

VI  RADNO VRIJEME

 

Članak 27.

 

Radno vrijeme vrtića je od 6,30 do 18,30 sati.

Djeca mogu boraviti u vrtiću samo u vremenu određenom za izvođenje odgojno-obrazovnog programa i drugih oblika rada.

Roditelji ili skrbnici dužni su djecu, čistu i urednu dovesti u Vrtić.

 

Članak 28.

 

Radnici su dužni dolaziti na posao i odlaziti s posla prema rasporedu radnog vremena. Način evidencije nazočnosti na radu određuje ravnatelj.

 

Članak 29.

 

Materijali se mogu unositi i iznositi za vrijeme radnog vremena, a izvan radnog vremena samo uz odobrenje ravnatelja.

 

VI  RAD S DJECOM

 

Članak 30.

 

Odgojno-obrazovni rad s djecom u svim programima ustrojenim u Vrtiću odvija se u suglasju sa Programskim osnovama i Koncepcijom razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđenog od Ministarstva prosvjete i kulture u veljači 1991. Znakovitost ovim Programskim osnovama daje fleksibilnost u postavi ustrojstva rada, planiranju i postavi neposrednih zadaća, te koncepciji rada sa nezaobilaznim zahtjevom humanističke razvojne osnove. Odgojno – obrazovni rad planiira se u skladu s kurikulumom predškolskog odgoja i obrazovanja, kojeg donosi ministar  znanosti, obrazovanja i sporta.

Rad s djecom provodi se u jasličkim i vrtićkim odgojnim skupinama.

Broj djece u skupinama iz stavka 1. ovog članka određuje se prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe te aktima osnivača.

 

Članak 31.

 

Za vrijeme rada odgojitelji i drugi radnici dužni su biti primjereno odjeveni, odnosno nositi urednu i čistu zaštitnu odjeću i obuću.

Dnevni odmor (stanku)  radnici koriste tako da se osigura redovito ostvarivanje programa, nadzor nad djecom i komuniciranje sa strankama.

 

Članak 32.

 

Roditelji mogu razgovarati s odgojiteljima  i stručnim suradnicima  u dane primanja roditelja ili iznimno u vrijeme koje odredi odgojitelj odnosno stručni suradnik.

 

 

 

Članak 33.

 

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Vanđela Božitković od 23.travnja 1999. godine i izmjene i dopune istog  od 18.srpnja 2003.g.

 

Članak 34.

 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića, a nakon što je pribavljena prethodna suglasnost osnivača Gradskog vijeća Grada Hvara.

 

RAVNATELJICA:

Sanja Ćurin, prof., v.r.

 

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA:

                                        Fabijan Vučetić, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

SADRŽAJ

 

GRADSKO VIJEĆE GRADA HVARA

 

  1. Polugodišnje izvješće o izvršenju Proračuna Grada Hvara za 2014. godinu………………………………………. 221
  2. Odluka o izmjeni Odluke o poslovima premještanja i blokadi nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, visini troškova premještanja i čuvanja vozila, blokade i deblokade vozila te povjeravanju poslova……………………………… 246
  3. Odluka o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara……………………………………………………………………………. 246
  4. Odluka o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara……………………………………………………………………………. 247
  5. Odluka o dodjeli javnog priznanja Grada Hvar……………………………………………………………………………… 247
  6. Odluka o dodjeli javnog priznanja Grada Hvara……………………………………………………………………………. 247
  7. Odluka o raspisivanju natječaja za stipendiju Grada Hvara……………………………………………………………… 247
  8. Odluka o ponudi za sklapanje novog ugovora o zakupu poslovnog prostora broj 1. i 2., u objektu tvrdave Španjola-Fortica………………………………………………………………………………………………………………………………………………. 248
  9. Odluka o ponudi za sklapanje novog ugovora o zakupu poslovnog prostora broj 3., u objektu tvrdave Španjola-Fortica………………………………………………………………………………………………………………………………………………. 248
  10. Odluka o ponudi sklapanja novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme za poslovni prostor ex Bonaparte čest. zgr. 28 k.o. Hvar………………………………………………………………………………………………………………………………………………. 249
  11. Zaključak povodom peticije Udruge za održivi razvoj Grada i otoka Hvara „DIGNITEA”………………….. 250
  12. Zaključak o promjeni članka 75. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama………………………………. 250
  13. Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića „Vanđela Božitković”-Hvar……………………………………………………………………………………………………………………… 250
  14. Zaključak o očitovanju na ponudu o pravu prvokupa 1/4 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. 1428, 909, 1416 k.o. Hvar………………………………………………………………………………………………………………………………………………. 251
  15. Zaključak o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje 2014.-2020. godine…….. 251
  16. Plan gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje 2014.-2020. godine………………………………………. 251
  17. Rješenje o dopuni Rješenja o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda             274
  18. Zaključak u svezi Izvješća o stanju u prostoru Grada Hvara 2007-2014……………………………………………. 274

 

GRADONAČELNIK GRADA HVARA

 

  1. Odluka o utvrdivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrdave Španjola-Fortica 274
  2. Zaključak o utvrdivanju konačnog prijedloga UPU-a Brusje…………………………………………………………… 275
  3. Zaključak o utvrdivanju konačnog prijedloga (2) Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Hvara 276
  4. Rješenje o imenovanju predstavnika Grada Hvara u Nadzornom odboru trgovačkog društva Nautički centar Hvar d.o.o……………………………………………………………………………………………………………………………………………….. 276

 

DJEČJI VRTIĆ „VANĐELA BOŽITKOVIĆ”

 

  1. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića „Vanđela Božitković”-Hvar…………………. 276

 

 

„Službeni glasnik Grada Hvara“ izdaje Gradsko vijeće Hvar – Odgovorni urednik: tajnica Lina Vranković, dipl. pravnik.

List izlazi po potrebi

Tisak : “ArtInt” d.o.o. JELSA

Facebook
WhatsApp
Twitter

POVEZANO