Prije 150 godina, dakle 1861. godine, Tomažo Novak Bonaparte, brodar iz Hvara, krenuo je u potragu za srdelom koja ga je dovela do talijanskog otoka Lampeduse, nedaleko od obale Afrike. Nakon što su čuli za uspješan ribolov, sljedećih godina za njim su krenuli i drugi hvarski brodari.
Flota jedrenjaka svake je godine plovila na Lampedusu, sve do 1905. godine, kada se posljednji hvarski jedrenjak ‘Giorgio’, kapetana Frane Maroevića iz Staroga Grada, u jesen vratio na otok Hvar. 
– Na Lampedusi su organizirali lov na srdele, solili ih i u drvenim barilcima prevozili svojim brodovima do luka Crnog mora i istočnog Sredozemlja, prodavali i vraćali se s teretom, najčešće žita, na svoj škoj. Neki su ostali živjeti na Lampedusi, a njihovi potomci su još i sada na tom otoku. Zato će ekspedicija koju čine Hvarani – arheolog Branko Kirigin, vinar Andro Tomić, slikar Darko Šoša, fotograf Marko Vodanović i ja kao ravnatelj Muzeja Staroga Grada, u proljeće 2012. godine krenuti tragom hvarske afričke flote.
– Članovi ekspedicije su također Stipe Božić i Joško Bojić, koji će o putovanju snimiti dokumentarni film – kazao je Aldo Čavić.
A to je zapravo druga ekspedicija istih članova, koji su u travnju 2003. realizirali ekspediciju Faros-Paros-Faros jedrenjakom ‘Besa’. Ovaj put plovit će restauriranim jedrenjakom iz 1929. godine ‘Bente Dorte’, čiji su kapetani i vlasnici Rebecca i Krešimir Vidas.
Prije polaska na put, u Hvaru, Starome Gradu i Jelsi, iz kojih su bili poduzetni i hrabri pomorci, bit će postavljene spomen-ploče o 150. godišnjici početka ribarskih operacija, a na samom otoku Lampedusi kameni spomen o boravku Hvarana i vezama koje su dugo održavane između dva udaljena mediteranska otoka.
Projekt organizira Muzej Staroga Grada, a ekspedicija će biti financirana sredstvima sponzora i donatora.
Mirko CRNČEVIĆ 
Izvor:Slobodna Dalmacija